-ne (ili uvjetno da) tj ne postoji program-alat kojim se provjerava file, jer sadržaj filea (hipotetskog generičkog filea) može biti bilo što, bilo koji niz nula-jedinica i po *nix definiciji ''sve je file''..
-ako je disk ispravan, tad se implicitno smatra da je zapisan file ispravan, odnosno jedino u trenutku zapisisvanja se može raditi verify (to zapravo radi svaki FS tj ovisno o načinu rada tj nivou kontrole kao transakcija banke vs stream ili internet paketi..), tj običan copy-paste = porvjera, tj ako se može 'čitati' (kopirati) tad je ispravan, tj ako postoji greška u tom trenu se prijavi. Svi 'utlimativni-čudotvorni' alati koji možda reklamiraju nešto drugo su placebo-fejk.. file ili je ispravan ili nije, nula-jedan, nema trećeg i ni jedan soft ne može 100% znati kakav sadržaj mora biti osim apps koja je stvorila file (npr word doc..) a to znači da npr na principu usporedbe (apps-programi za compare, traženje duplikata ili usporedba verzije sadržaja..) app može usporediti dva 'jednaka' filea i reći jesu li identični (do u byte) ili nisu, odnosno, copmpare može prikazati razliku ali tad imaš dva filea (ne jedan, spašavanje ili provjera ispravnosti..), tj ne postoji algoritam koji bi po nekom kriteriju rekao da je prvi file dobar/loš ili drugi file tj može samo reći da su identični ili različiti (i to kad imaš dva ista filea) pa do npr usporedbe hasha tj calculirane sume byteova koja se koristi kao potpis za svaki file tj koristi se za provjeru-potvrdu da je neki file nemodificiran u odnosu na orginal (što znači da ga netko treći, virus, nije modificirao..) pa se uvjetno može reći da se i hach-kalkulatorom može provjeriti, no tad opet moraš znati originalan hash-broj.. tj s čime se upoređuje fejk-original.. i to nije stvar ispravnosti filea nego autentičnosti.
što ne možeš kopirati, ovisno o tipu greške-kvara, vjerojatno nećeš moći ni obrisati.. tj često je format jedini način brisanja, .. ili ako su podaci-fileovi važni, tad pokušavaš čitati-kopirati na razne načine prije brisanja, tj kriterij ili su važni podaci-spašavanje ili nisu.. tj tad spašavaš disk-medij, formatiraš.. + disk alati ugl dovoljno dobro prikazuju 'zdravlje' diska, prvi najlakši kriterij je rezervni clusteri.. ako su potrošeni tad znaš da već neko vrijeme disk ima probleme i kad ih više nema, svaki neispravan cluster = gubitak.. ako su clusteri slobodni (rezervni) to znači da disk nije imao takve probleme.. tj to se odnosi na hdd-klasičan mehanički i kvar medija-površine (korozija-ogrebotine..) dok za ssd ovisi o trajnosti pojedine ćelije tj TRIMu i statističkoj šansi.. a to se preračunava u jamstvo po nekoj srednjoj formuli korištenja tj prosječnog zapisivanja pojedine ćelije-clustera.. no to je samo statistika, dok se u stvarnosti može desiti svaka kombinacija, može raditi godinama, može crknuti baš sad..
-za test ne treba neki poseban soft, dovoljan je chkdsk tj sam win-os, tj sam os se brine o FSu i ako on to ne može, tad sve ostalo nema smisla.. ali programi su zgodniji, klik, grafikon i sl info.. kao i benčmarci koji ne služe ničemu kao test odnosno, i to je test ako primjetimo neko usporavanje kao indikator mogućeg problema.. inače nepotrebno (i može se reći da svaki rad = kvarenje/trošenje do tad ispravnog diska, ali ako ne radi tad nam ni disk ne treba, tj imamo ga zato da radi, ne da ne radi spremljen u kutiju pa da nam traje vječno...). :)
-većina mbo u biosu ima opciju SMART .. koja teoretski služi upozorenju-predviđanju kvara.. no to je teorija i vrijedi za ''pristojne'' kvarove koji se ponašaju po predviđenom.. a većina kvarova je 'bezobrazna' :) tj ne trebaš neki dodatni soft koji će ti reći da disk radi ili ne radi, jer to trenutno vidiš dok prognoza nije egzakna nego sreća-statistika.. i treba gledati na vrijeme (prije) problema, kao što je to uloga nrp crvene lampice u autu za ulje u motoru.. gledati prije, na vrijeme, ne nakon kvara.. tad ima smisla, + backup.
ulalalalla
