tu tingz ajv lrnd from dis artikl: drugo.) amerima sve izumljujujuju rusi, indijci, pakistanci, korejci, bla (indijancima ionak nikad nisu dali priliku) a oni sami - samo kako se međusobno tamaniti i šesto.) farmaceutska industrija (sic!) pod okriljem humanosti (koju neki naivci još uvijek puše) skriva profitni grabež na tuđoj nevolji. amerika i engleeeeska, bit će zemlja proleteeeeerska ...
Dizajniranje novih lijekova umjetnom inteligencijo
- poruka: 11
- |
- čitano: 3.335
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
"Patentibilan"... Zanimljiva riječ..
Kako algoritam moze znati sto ce neki novi spoj raditi, tj kako on funkcionira i utjece na organizme (farmakološki potencijal), a bez ikakvog pokusa?
I nije "bez ikakvog pokusa". Nakon odabira potencijalnog kandidata za lijek, takav spoj ulazi u proces pokusnog pretkliničkog (laboratorijskog), a tek potom i kliničkog ispitivanja.
Hvala, nisam ni mislio da je bez pokusa. I pise u clanku da algoritam izbaci potencijalne kandidate, koji se dalje testiraju i proucavaju. No zanimljiv mi je taj algoritam, koji na neki nacin od tisuce i tisuce rezultata sam odabere par najzanimljivijih.
Kako algoritam moze znati sto ce neki novi spoj raditi, tj kako on funkcionira i utjece na organizme (farmakološki potencijal), a bez ikakvog pokusa?
-može, kao štreber.. upravo tako se i radi u kem.ind. Dok se u simulatorima simulira sve, statika građevine, aerodinamika, elektronika.. pa sad i pharma.. naravno, svaka teorija se mora dokazati, u praksi.
-banalizirat ću primjer, mixaj koktele .. ili začine u jelu, postoji predvidljiv rezultat koji je većinom 'linearan' no uzalud ako to daje neka neočekivana kombiancija ili je rezultat suprotan očekivano, a to simulator ne može, jer bi tad morao imati takav algoritam .. i zato se tad zaziva AI koji bi umjesto zadanog algoritma koji ne može bit danas poznat programeru, jer je nepoznat, koristio kao zamjena za pokuse iz srednjeg vijeka ili prskanje vinima po poluvodićima kako već rutinski rade japanci... (kao što je to uostalom trend, danas je in baviti se nečim+AI).
-mikasanjem žestice znamo da ćemo dobiti žestiću i efekt (opijanje, možda mučnina i sl.), dok ćemo ukus otkriti i prihvatiti-odbaciti ga. AI bi to trebao .. ''predvidjeti''. Žešća SF brija ali kao istraživačko-znanstveno, naravno da treba ulagati u kemiju ili soft.. pharmaceutika ima milijarde, za predvidjeti da će tako biti i u buduće, neovisno o AIju ili nekoj srednjovijekovnoj vračari :) koja kuha žabe i pauke.. + žlica vegete!
Zanimalo bi me vidjet kako taj AI zapravo radi, i u kojoj mjeri je on zaista inteligentan. Nije veliki problem napraviti algoritam koji brute force kombinira razl atome. To bi bilo vjerojatno dosta sporo. Drugi nacin bi bio nesto nalik genetskim algoritmima, koji pocinju od 'slucajnog' odabira atoma, te iterativno kombiniraju razna rjesenja i traze ono najbolje. No ipak najzanimljivije mi je to kako algoritam moze usporediti 2 rjesenja i zakljuciti da je neko rjesenje bolje od nekog drugog, bez da se zaporavo taj spoj konkretno napravio i testirao u nekakvim uvjetima.
-nemože.. jer simulator ne može imati nediefiniran rezultat, ali klasični buzzword + AI .. i negdje se novac mora trošiti, ulagati.. jer su 'iscrpljene' reklame s biljem s najviših planina i najdubljih morskih dubina.. i da, bruteforcanje, mada se sve to gura u AI koji 'misli'. .. tj nadaju se, da će kao neki čovjek-znanstvenik doći do jednakog otkrića/rezultata, a kao btw da su oni tad vlasnici.. jer kako god okreneš, nije problem lijekova znanje, nego licence-novac/interesi.
Ima takvih algoritama tušta i tma. Oni dakako pomažu u dizajnu novih lijekova, ali na kraju svega ipak mora biti čovjek. Nema tu nikakvog čarobnog rješenja, nego samo rad, rad, rad, dugotrajan i predan rad. Put do novog lijeka vrlo je kompleksan, što znači da se sve ne može programirati.
.. da, i (kao neka realna ideja za ovakav projekt.. AIja) cilj je (ili bi trebao biti, realniji) da ovakav 'pomoćnik' bude upravo pomoćnik, ono što calculatori-alati i jesu ljudima, kao i mali pomoćnik-pripravnik koji pere suđe i perterice.. ne onaj 'pravi' znanstveni dio, nego mljevenje brojeva, mjerenja, proračuna, dosadni dio, repetativni. Na kraju je ipak čovjek. AI nije ni blizu, mada je utjecaj SFa velik i oblikuje mišljenje da 'samo što nije'..
6 godina sam radil u "jednoj našoj (sad njihovoj) znamenitoj farmaceutskoj" i znam štošta o ljekovima i farmakopejama. azitromicin je, primjerice, pronađen slučajno - poslije tuluma, tete istraživačice nisu počistile za sobom i drugoga dana voila! jedan derivat eritromicina je sve potamanio u petrijevki. ostalo je zemljopis, pohlepa i glupost*. često učinak lijeka ovisi samo o kvaliteti sirovine od koje se načini. zato bayerov aspirin djeluje i košta više a andol ne, iako su nominalno jednaki. zanimljivo je i to da je ta "znamenita kompanija" proizvodila najkvalitetniji (i najskuplji) vitamin c na ravnoj ploči. poanta je - jebeš ai. najbolje i najgore stvari zbivaju se slučajno. live with it.
*d(r)uga priča.