A Hrvatska će prvu brzu punionicu dobiti oko 2222. godine. Zapravo, kada malo bolje razmislim već imamo 4 teslina superpunjača (Senj, Gospić, Zagreb, Dugopolje) i nekoliko u pripremi (Slavonski Brod, Karlovac), tako da ne bi bilo čudo da ipak budemo u prvih 400, naročito zato što smo turistička destinacija, pa su tu potrebe velike. Jedino se bojim da će mo mi u Osijeku opet ostati negdje u zapećku, Bogu iza leđa.
Europa će dobiti mrežu brzih punionica električnih
- poruka: 31
- |
- čitano: 14.598
- |
- moderatori:
vincimus
A Hrvatska će prvu brzu punionicu dobiti oko 2222. godine. Zapravo, kada malo bolje razmislim već imamo 4 teslina superpunjača (Senj, Gospić, Zagreb, Dugopolje) i nekoliko u pripremi (Slavonski Brod, Karlovac), tako da ne bi bilo čudo da ipak budemo u prvih 400, naročito zato što smo turistička destinacija, pa su tu potrebe velike. Jedino se bojim da će mo mi u Osijeku opet ostati negdje u zapećku, Bogu iza leđa.
mislim da za slavoniju planiraju kompletno iseljavanje pa će punionice za slavonce (i turiste) staviti u irsku i njemačku.
Pa samo INA ima više od 400 benzinskih postaja u RH. Izgleda da mreža brzih punionica neće doći brzo po cijeloj Europi.
A Hrvatska će prvu brzu punionicu dobiti oko 2222. godine. Zapravo, kada malo bolje razmislim već imamo 4 teslina superpunjača (Senj, Gospić, Zagreb, Dugopolje) i nekoliko u pripremi (Slavonski Brod, Karlovac), tako da ne bi bilo čudo da ipak budemo u prvih 400, naročito zato što smo turistička destinacija, pa su tu potrebe velike. Jedino se bojim da će mo mi u Osijeku opet ostati negdje u zapećku, Bogu iza leđa.
Imaš i u Vrgorcu. Poprilično čudan odabir lokacije.
Pa samo INA ima više od 400 benzinskih postaja u RH. Izgleda da mreža brzih punionica neće doći brzo po cijeloj Europi.
Rekli su da ne ostanešdaleko od punionice.
Pa samo INA ima više od 400 benzinskih postaja u RH. Izgleda da mreža brzih punionica neće doći brzo po cijeloj Europi.
Ovo je samo inicijativa proizvođača automobila, i ne treba očekivati od proizvođača automobila da sami zamijene sve benzinske pumpe. Evo inicijativa samo jedne energetske kompanije: https://www.autocar.co.uk/car-news/industry/eon-have-10000-ev-charging-points-across-europe-2020
A Hrvatska će prvu brzu punionicu dobiti oko 2222. godine. Zapravo, kada malo bolje razmislim već imamo 4 teslina superpunjača (Senj, Gospić, Zagreb, Dugopolje) i nekoliko u pripremi (Slavonski Brod, Karlovac), tako da ne bi bilo čudo da ipak budemo u prvih 400, naročito zato što smo turistička destinacija, pa su tu potrebe velike. Jedino se bojim da će mo mi u Osijeku opet ostati negdje u zapećku, Bogu iza leđa.
mislim da za slavoniju planiraju kompletno iseljavanje pa će punionice za slavonce (i turiste) staviti u irsku i njemačku.
Hvala na prosvjetljenju, toga se nisam sjetio, ali kad razmisliš, na tome se vrlo zdušno radi.
Nisam to ni mislio već samo pokazujem da u HR postoji veća potreba za punjačima od onoga što oni planiraju napraviti. Ovo je više marketinška priča nego realnost. Zašto to kažem? Uzmi da INA ima 400 benzinskih (nešto više od tog broja ali to je nebitno). Prosječan broj agregata za istakanje goriva je 3 i to u dupleks izvedbi (što znači da 6 vozila istovremeno može točiti gorivo). Prema jednostavnoj matematici, samo na INA-inim benzinskim postajama, istovremeno može točiti cca 2.400 vozila. Mislim da INA u HR drži nešto više od 50% tržišta, po broju postaja. Pogleda na brojku koja se ovdje predstavila je skoro pa smiješan, posebice ako se isti pogleda u svijetli jedne Njemačke ili Francuske.
Moji podaci su stari 2-3 godine ali matematika je išla ovako. Jedan punjač za EV treba 50 kW električne snage. Naš dični HEP će za istog naplatiti cca 90.000 kn. Uz to treba nabaviti punjač i izvesti sve radove pa se investicija penje na cca 500.000 kn (skoro 70.000 eur). Koje je vrijeme za povrat ove investicije? Ako nema poticaja (općina/županija/država/EU) teško će se itko, s realnim pogledom na svijet i racionalnim sagledavanjem vlastitog poslovanja, odlučiti na gradnju ovakvog objekta.
Nisam to ni mislio već samo pokazujem da u HR postoji veća potreba za punjačima od onoga što oni planiraju napraviti. Ovo je više marketinška priča nego realnost. Zašto to kažem? Uzmi da INA ima 400 benzinskih (nešto više od tog broja ali to je nebitno). Prosječan broj agregata za istakanje goriva je 3 i to u dupleks izvedbi (što znači da 6 vozila istovremeno može točiti gorivo). Prema jednostavnoj matematici, samo na INA-inim benzinskim postajama, istovremeno može točiti cca 2.400 vozila. Mislim da INA u HR drži nešto više od 50% tržišta, po broju postaja. Pogleda na brojku koja se ovdje predstavila je skoro pa smiješan, posebice ako se isti pogleda u svijetli jedne Njemačke ili Francuske.
Moji podaci su stari 2-3 godine ali matematika je išla ovako. Jedan punjač za EV treba 50 kW električne snage. Naš dični HEP će za istog naplatiti cca 90.000 kn. Uz to treba nabaviti punjač i izvesti sve radove pa se investicija penje na cca 500.000 kn (skoro 70.000 eur). Koje je vrijeme za povrat ove investicije? Ako nema poticaja (općina/županija/država/EU) teško će se itko, s realnim pogledom na svijet i racionalnim sagledavanjem vlastitog poslovanja, odlučiti na gradnju ovakvog objekta.
A kolika je to potreba, kad već kažeš da je ovo premalo punjača?
Prvo, ovo su brojevi punionica do 2020. Nissan na primjer očekuje da će 2020 20% njihove prodaje činiti električna vozila. Dakle 20% ukupne prodaje u 2020 godini. Što znači da ukupno na cestama biti sigurno ispod 10% električnih vozila. Vrlo vjerojatno i ispod 5%.
Drugo, vlasnici električnih auta tvrde da 85% njih puni automobil kod kuće ili na poslu (http://www.thechargingpoint.com/beginners-guide.html). Auto s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem ne možeš puniti doma ni na poslu.
Dakle, kad ove dvije točke uzmeš u obzir, potreba je zapravo puno manja nego se čini kad ideš gledati samo po broju pumpi danas.
A kolika je to potreba, kad već kažeš da je ovo premalo punjača?
Prvo, ovo su brojevi punionica do 2020. Nissan na primjer očekuje da će 2020 20% njihove prodaje činiti električna vozila. Dakle 20% ukupne prodaje u 2020 godini. Što znači da ukupno na cestama biti sigurno ispod 10% električnih vozila. Vrlo vjerojatno i ispod 5%.
Drugo, vlasnici električnih auta tvrde da 85% njih puni automobil kod kuće ili na poslu (http://www.thechargingpoint.com/beginners-guide.html). Auto s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem ne možeš puniti doma ni na poslu.
Dakle, kad ove dvije točke uzmeš u obzir, potreba je zapravo puno manja nego se čini kad ideš gledati samo po broju pumpi danas.
Sve je to OK ali imaš određena pravila na temelju kojih su postavljane benzinske postaje. Vrlo slična pravila će vrijediti i za EV (kada postanu zastupljenija). Ne možeš državne ceste i autoceste ostaviti bez mogućnosti punjenja. Pokazatelj značajnije zastupljenosti EV če biti onda kada na benzinskim postajama počnu nicati punjači za EV. To će biti znak da se jedna grana (industrije i trgovine) počinje prebacivati na drugi izvor zarade. Do tada je sve na entuzijazmu (i poticajima).
Procjene su procjene. Nikada ne znaš u kojem smjeru će otići. Da je po procjenama kod nas bi odavno tekli med i mlijeko.
Moji podaci su stari 2-3 godine ali matematika je išla ovako. Jedan punjač za EV treba 50 kW električne snage. Naš dični HEP će za istog naplatiti cca 90.000 kn. Uz to treba nabaviti punjač i izvesti sve radove pa se investicija penje na cca 500.000 kn (skoro 70.000 eur). Koje je vrijeme za povrat ove investicije? Ako nema poticaja (općina/županija/država/EU) teško će se itko, s realnim pogledom na svijet i racionalnim sagledavanjem vlastitog poslovanja, odlučiti na gradnju ovakvog objekta.
Ne znam kako si došao do te cifre. Punjač se može ugraditi za parsto dolara. I ne mora biti 50 kW, u restoranu si, ne na benzinskoj pumpi.
Ne znam kako si došao do te cifre. Punjač se može ugraditi za parsto dolara. I ne mora biti 50 kW, u restoranu si, ne na benzinskoj pumpi.
Na osnovu ponuda na natječaju jednog projekta kojeg je odradio kolega projektant dipl.ing.el. Priključna snaga je definirana od strane proizvođača opreme (nekoliko ih se javilo na isti natječaj).
O čemu ti onda pričaš? O brzim uređajima za punjenje EV ili nečem drugom?
Znaš li kako se uopće gradi bilo što u HR? Dva su bitna propisa i to: Zakon o gradnji (Narodne novine broj 153/13., 20/17.) i Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 79/14., 41/15., 75/15.). Zakon o gradnji je osnovni a Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama služi da bi se pojednostavnila procedura za neke građevine (sve na koje se isti su uredno opisane u Pravilniku). Što bi to značilo? To znači da se za izvođenje punjača za automobile provodi procedura koja znači ishođenje potrebnih posebnih uvjeta i suglasnosti, potvrdu glavnog projekta (građevinska dozvola), tenderiranje, ugovaranje posala, izvođenje građevine, thnički pregled i ishođenje uporabne dozvole (uz ishođenje minimalnih tehničkih uvjeta). HEP-ovi posebni uvjeti su bitni jer oni diktiraju puno toga a svaki novi zakupljeni kW se plaća masno.
Ne ti si rekao slijedeće:
Kakve to veze ima s kućnim punjačem koji se stavi na postojeći zid ili stup?
Restoran ≠ kuća.
Ne ide to horuk varijantama.
Procjena izvedbe punionica, ovisno o dosta stvari se kreće od oko 10k eura (urbana, priređena sredina) do preko 30k (npr. autoceste).
I to bez specifičnih punjača.
A za 500 ne možeš složiti ni doma...
Evo, ja ti sad u cashu dam soma eura, ugradi mi u garažu.
Ne treba, svi su OK.
Evo, ja ti sad u cashu dam soma eura, ugradi mi u garažu.
Pa to je najmanji problem samo na fasadu kuće izvedeš par industrijskih trofaznih utičnica i to je to. Od razvodne kutije gdje ti je sat par metara dalje. Ako imaš restoran idealno. 2 utičnice su dovoljne.
Evo, ja ti sad u cashu dam soma eura, ugradi mi u garažu.
Pa to je najmanji problem samo na fasadu kuće izvedeš par industrijskih trofaznih utičnica i to je to. Od razvodne kutije gdje ti je sat par metara dalje. Ako imaš restoran idealno. 2 utičnice su dovoljne.
Hm, kuća, fasada, priključak, RO, sat?
U cemu je problem danas sve novije kuće imaju trofaznu struju ako je neki poslovni objekt u pitanju onda 100% ima torfaznu struju. Danas više nemožeš ni aparat za varenje upalit bez trofazne utičnice.
U cemu je problem danas sve novije kuće imaju trofaznu struju ako je neki poslovni objekt u pitanju onda 100% ima torfaznu struju. Danas više nemožeš ni aparat za varenje upalit bez trofazne utičnice.
Kuće? Hm? Poslovni objekt? Hm? Varenje? Hm?
U cemu je problem danas sve novije kuće imaju trofaznu struju ako je neki poslovni objekt u pitanju onda 100% ima torfaznu struju. Danas više nemožeš ni aparat za varenje upalit bez trofazne utičnice.
Danas moraš dodatno platiti da bi dobio trofazni priključak. Obično svi doma dobijaju monofazni.
Svaki krajnji korisnik zakupljuje snagu tako da par utčnica za punjenje i nije besplatno.
Svaki poslovni subjekt mora imati dozvolu za punionicu. Mora se pobrinuti da je korištenje sigurno i bezopasno. Da ne nastavljam dalje. Ima toga omanja knjiga.
U cemu je problem danas sve novije kuće imaju trofaznu struju ako je neki poslovni objekt u pitanju onda 100% ima torfaznu struju. Danas više nemožeš ni aparat za varenje upalit bez trofazne utičnice.
Danas moraš dodatno platiti da bi dobio trofazni priključak. Obično svi doma dobijaju monofazni.
Svaki krajnji korisnik zakupljuje snagu tako da par utčnica za punjenje i nije besplatno.
Svaki poslovni subjekt mora imati dozvolu za punionicu. Mora se pobrinuti da je korištenje sigurno i bezopasno. Da ne nastavljam dalje. Ima toga omanja knjiga.
Nisu oni nikad probali odraditi ni najmanji "projektić" tog tipa.