Jedan svećenik vrijedi više nego svi lijekovi.
Falsificirani i substandardni lijekovi
- poruka: 15
- |
- čitano: 3.798
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
svećenik pedijatar....
takva smeća smo i mi imali ("iz donacija") na frontu tijekom rata, a dijelio ih je (što šakom, što kapom, što lopatom) nekakav rendgenski tehničar u ulozi "sanitetskog časnika". tako sam prehodao upalu pluća (dijagnosticiranu post festum), nakljukan pitajboga čime, i donio iz rata souvenir: trajno oštećenje plućnog krila i kopb. i ne - nikakvih beneficija poslije (milost ne tražim niti bih je dao). znam samo da smo protivnika nalemali s 1:0 (a kvislinzi i ostali domaći izdajnici su ostali na vlasti do danas). braćo afrikanci: ne dajte se zajebavati od pohlepnih trgovaca smrću. radije ih pohvatajte i pojedite. zdravije je.
Šalji u Afriku (utopi jadnicima smeće) . .. da se ne baci.
Bitno da nam antiseptike ne falsificiraju 😂😂😂😂😂
Nema tu neke "zavjere", osim ako kapitalističku logiku poslovanja samu po sebi ne smatramo globalnom zavjerom. Farmaceutska industrija nije izoliran slučaj: imaju proizvode koje pokušavaju prodati onome tko to hoće kupiti.
Jednako tako se roba niže kvalitete proizvodi i prodaje za "manje važna tržišta" i u drugim granama industrije, o tome se odavno zna i pisalo se stotinama puta: posebne "verzije" Nutelle ili deterdženata za balkansko tržište, manje kvalitetne od "originala" koji idu na tržište Zapada, pa proizvodnja automobila u "offshore" tvornicama uz ugradnju materijala slabije kvalitete... Da ne nabrajam industriju odjeće, elektronike, sportske obuće i opreme... Sve to ima svoju falsificiranu i substardardnu robu.
Razlika je jedino u tome što farmaceutsko tržište u nekim državama ima kvalitetno riješene zakonske propise standardiziranja, nadzora i kontrole kvalitete, pa ne uvozi baš svaki drek, dok tržišta druge vrste robe najčešće nemaju takve kontrolne mehanizme. Ispravite me ako se varam. Ono što je malo poznato je da je hrvatski sustav kontrole farmakološke kvalitete i puštanja liijekova u promet prilično kvalitetan, a u mnogim detaljima čak stroži i restriktivniji od razvikane američke FDA.
farmaceutika/lijekovi, monsanto/sjeme+pesticidi, sve licence/patenti/.. ista je priča, vlasništvo-interes-zarada. Indija/Kina (dovoljno jake zemlje da mogu ignorirati taj loby) koriste znanje koje je opće dobro (za ljekove se kao opravdanje zaštite uzima cijena razvoja.. inače bi bili free, altruizam kapitala i krokodilske suze..), no naravno rade se i fejkovi koji nemaju baš ništa ljekovito (ili neki drugi proizvod npr hrana-hranjivo, kvaliteta itd..) i upravo zbog tog, ne može se slijepo vjerovati 'drugoj strani' kad kritizira kvalitetu npr lijekova, jer je sukob interesa i moguće da je stvarno lijek nekvalitetan/fejk a moguće je da je identičan originalu ali ga industrija 'mora' eliminirati zbog interesa.. može to biti cocacola, svinjetina, bilo koji proizvod, uvjek je isti primarni interes-novac, tek nakon tog korist za čovječanstvo mada bi moralo biti obrnuto.
-znanje, zdravlje (hrana, voda, lijekovi..) .. zrak, moraju biti free, no istovremeno su najbolji način kontrole jači-slabiji. Patenti i oni koji ih kontroliraju, licence, to je način kontrole + zarade i kad se ništa ne proizvodi (samo ubireš 'porez').. zato će svaki proizvod biti ''loš'' ako ga ''oni'' ne kontroliraju, dok u stvanosti moguće da je identičan onom originalnom..
-izvješće nakon kojeg znamo isto kao i prije njega, problem je tko stoji iza naručitelja studije i što je bio cilj, činjenice, sve činjenice ili samo kritika 'lažnjaka' .. koja me npr podsjeća na BSA kampanju od prije koje godine kad se u kontekstu softwarea spominjala i lažna viagra ili mercedes :) .. nema razlike.
...
Ono što je malo poznato je da je hrvatski sustav kontrole farmakološke kvalitete i puštanja liijekova u promet prilično kvalitetan, a u mnogim detaljima čak stroži i restriktivniji od razvikane američke FDA....
otom potom
Ja sam primao Tygacil (21 doza po 50mg) radi bakterije Iraqibacter (U IRAKU NISAM NIKAD BIO) (Acinetobacter baumannii) koji sam dobio preko urinarnog katetera i nakon 18 doze krv se pogoršala, da bi tokom 20 postala kao želatina, zadnju dozu nisam ni dobio, a nisam se rješio ni bakterija, na kraju sam se bakterija rješio običnom fiziološkom vodom i medicinskim alkoholom te ispiranjem mjehura.
Vjerujem da sam kao posljedicu Tygacila dobio i tromb u nozi (duboko venska tromboza).
Tko je ovdje zakazao, svi od onih koji su nabavili katatere iz sumnjiva izvora, ljekova koji ne valjaju, do med. sestre koje nisu na vrijeme alarmirale o prisutnosti bakterije.
Jedan svećenik vrijedi više nego svi ljekovi.
Zapravo je puno veći problem alternativna "medicina" i šarlatani koji je promiču.
Sjećate li se filma "Treći čovjek" - i što treba učiniti s onime tko podaje lažne lijekove. Vremena se mijenjaju: što je nekad bilo za metak u čelo, to je danas (samo) za moralno zgražanje preko mrežnih stranica.
Jedan svećenik vrijedi više nego svi ljekovi.
A ako nema ispravnog lijeka, svećenik će ti svakako zatrebati.
Ja sam primao Tygacil (21 doza po 50mg) radi bakterije Iraqibacter (U IRAKU NISAM NIKAD BIO) (Acinetobacter baumannii) koji sam dobio preko urinarnog katetera i nakon 18 doze krv se pogoršala, da bi tokom 20 postala kao želatina, zadnju dozu nisam ni dobio, a nisam se rješio ni bakterija, na kraju sam se bakterija rješio običnom fiziološkom vodom i medicinskim alkoholom te ispiranjem mjehura.
Vjerujem da sam kao posljedicu Tygacila dobio i tromb u nozi (duboko venska tromboza).
Tko je ovdje zakazao, svi od onih koji su nabavili katatere iz sumnjiva izvora, ljekova koji ne valjaju, do med. sestre koje nisu na vrijeme alarmirale o prisutnosti bakterije.
ma daj.
hrvatske bolnice su leglo bakterija od standardnog Staphylococcus aureusa, pa eto tvoje bakterije i stotine ostalih.
nekada to nije bilo tako.
danas svaki drugi pacijent nakon operacije dobije neku bakteriju rezistentnu na antibiotike.
danas svaki drugi pacijent nakon operacije dobije neku bakteriju rezistentnu na antibiotike.
Imaš ti svakakve falinge
Tko je zakazao? Krivo pitanje. Moraš znati da nitko nije došao u bolnicu s MRSA ili nekom drugom rezistentnom bakterijom - nikada i nigdje. Sve one nas čekaju tamo i vrebaju priliku - teške rane, endoskopija, kateterizacija. Nije uvijek krivo osoblje, nekada je pribor tako konstruiran da ga nije moguće pouzdano dezinficirati. Zanimljivo je da ugradnjom bakrenih (mesinganih) kvaka i ručkica dolazi do 80% smanjenja bolničkih infekcija na odjelu intenzivne što je kritično mjesto