General Electric gradi vjetrenjaču visoku 260 meta

Vjetrenjače su kul.

- Sancho, oćemo i ovu, a?

= Može.

Kip slobode je visok  93m, Zagrebačka katedrala 108m, U oba sličaja ova vetrenjača je 2,5 puta viša

Pitanje je koliko će ovako golema vjetroturbina biti opasna za ptice koje će eventualno letjeti blizu nje. Koliko god da se čovjek trudi, uvijek se nađe neki problem kojeg je teško riješiti. Vidio sam cijela polja vjetroelektrana u Europi, i malo pričao sa nekim lokalcima. Kažu ljudi da se nađe dosta ozlijeđenih i mrtvih ptica ispod elise.

mozda pokoja ptica i nadrapa, ne vjerujem da ce bit sad odjednom pomor ptica zbog toga i veliki ekoloski problem. 

 Ajde za termo, ali reci mi molim te kakav štetan utjecaj imaju nuklearne? Imaju najveću koncentraciju energije po površini, vrlo su sigurne i ne zagađuju gotovo nikako. Bez nuklearne energije nema smanjivanja CO2 emisija nikako u nekom razumnom roku. Njemačka je sav napredak koji je postigla vjetrom i solarom uništila jer su donijeli bezveznu odluku o zatvaranju nuklearnih čime su se vratili ugljenu.

 -da, najveći problem je konstantna snaga ili promjenjivost, proizvodnje-potrošnje.. ako se pak skladišti, tad beterije itd. dok 'dizelaš' nema taj problem, kad treba, upališ.. razlika u zagađivanju? ako se gleda samo dim, tad je 'dizel' prljav, ali ako se gleda sve, tad je isto/slično.. i realnost koja nam prikazuje trenutno stanje uz sponzoriranje zelenih alternativa i dalje je zarada na konstantnoj proizvodnji + mora biti ako ništa kao rezeva-stabilizator.. tak da još duuuugo ništa od pravih zelenih izvora.

-no, kako ja vidim.. npr desetljeće se pokušava s baterijama (ne miješati pc-lap-mob .. i elektrane, aute.. mada je slično, za mob će i dalje biti baterija-akumulator, dok npr elektrodizel lokomotive već desetljećima-stoljeće rade..).. problem je u pogrešnom fokusiranju, tj baterija, .. ako ne možeš riješiti, eliminiraj-zaobiđi.. .. pa malo SFa, da je moguće, da postoji mali fuzijski generator.. npr u autu-kamionu, da je siguran, da je.. (snovi, SF.. ali hipotetski), tad je problem baterije riješen, jer tad ne skladištimo nego proizvodimo struju (el.energiju) tamo gdje/kad/koliko treba. Teoretski je fuzija dobar odgovor, da je uloženo par desetljeća razvoja-znanosti u tom smjeru, tko zna, možda bi kao spacex već bilo nešto.. ovako kao da lobiji guraju u slijepu ulicu, vrte se fondovi, priće, delfini, ledenjaci, co2.. a biz ide as južual, jer je to profitabilno postojećim biznisima i državama (zarada/porezi).. i važno, energetska ovisnost, ljudi-građana/zemalja.. kao i ratovi oko toga. Previše interesa 'šefova' pa i russja kao izvoznik koji ovisi o cijeni goriva, .. možda zato nema rješenja, jer se traži na pogrešnom mjestu, možda zato jer ... ili smo kao ljudi jednostavno takvi, kao HR koja proizvodi sve manje, zbog prodaje-interesa-korupcije.. jer smo mali-šakajada i .. a fuzija u tegli je već odavno ''otkrivena'' (prije desetak godina, lažnjak.. ali kao ideja važno..).

a plin iz frackinga?

 hm.. može pitanja, tema u drugom pravcu..

npr, njemačka je proizvodila gorivo iz ugljena, neisplativo ali kad se mora.. u slučaju kad je izvor energije neograničen-free kao sunce, hidro, vjetar, ima smisla (i fuzija, jednom kad postane moguća-dostupna)... tad se može bilo što. Tad se može upotrijebiti sama ta energija za pretvaranju u željeni oblik (kao reverzibilne HE, samo što je akumulacijsko jezero daleko jednostavnije nego baterija..) :))..

-isplativost-zarada, bizinis traži veće kapacitete, kw-mw.. da bi mu bilo zanimljivo odnosno, ako kupnjom neke 'dizelske' TE za x-novaca, dobije proizvodnju za x+zaradu.. isto traži od vjetra, sunca.. bilo čega pa i od žvaka. Tad biz ide u taj biz. Drugi način su muljaže s fondovima/subvencijama. npr trenutno neki američanski model, ako lizing za aute, vlasnik je banka dok se ne otkupi-optlati investicija dok kupac-kućni-korisnik ima neku otkupnu cijenu za proizvedeni višak, nakon cca 8godina (10?) isplaćuje kredit i tad je sve njegovo, zarada... to su eksperimentalne stvari koje bi sad već mogle biti potvrđene ili u idućih par godina.. +''ali''.. kvarovi? znamo da se sve kvari, recimo većina automobila, prvih x-godina, kao i garancije ili rezervni dijelovi za popravak koji nakon poslejdnje prodaje nakon x-godina više ne postoje kao rezervni dijelovi. Hipotetska situacija, ako pukne npr lopatica ili crkne generator.. cijena je sad kad se ugovaralo za više komada (par sotina) bila neka -x-cijena.. na količinu. Pojedinačna je višestruko veća a nema lagera-skladišta ni zakonske obveze za držanjem rezervnih dijelova a naravno stari golf nam ne pomaže (optad) jer nisu isti dijelovi. Da kupimo auto u dijelovima bio bi nekoliko puta skuplji, kao i kupnja krumpira na kg ili vreće..

pošto su banke-fondovi stvorile takav model, da se prvih godina oni namire, priča je ok, primamljiva, jer na papiru se sve otplaćuje samo, strujom, nakon tog ostaje u vlasništvu.. ali u tom je i ''trik''. Jer sad je cijena takva, ugovori, sponzoriranje države uz cijenu na veliko za vjetrenjače.. kad to prođe, kad je po komadu, kad nema više subvencija ili ugovora o otkupnoj cijeni, tad se ono na papiru promjeni. Tad je kupac vjetrenjače u minusu, neisplativo, tj skuplje mu je proizvoditi struju za sebe nego kupiti je itd. a ima obvezu jednako kao kad ima psa, auto.. održavati. U EU se sponzorira, bez preza, poticaji.. pa opet slabo, osim kad bi neke kompanije-banke iskoristile ovaj američki model (slično agrokor za zemljište, poticaje u poljoprivredi.. tj krađa-muljaže) ali tog za sad u EU nema, možda smo 'pošteni' pa zato.. :) ugl ako se prvo namire financijske institucije i ako se profit očekuje tek +10g.. to je za klasičan kriterij biznisa loše, pogotovo jer i dalje moraju postojati barem konzervirane ''dizelice'' u rezervi, koje rade kad treba i profitabilne su.

-pošto u klasičnoj tržišnoj ekonomiji, nije potrebno nagovarati investitora na ulaganje tamo gdje će zaraditi (više).. a pošto tog nema, laički ću zaključiti da investitori znaju nešto što ne piše u PR materijalima ili im je nešto drugo isplatljivije. Da su vjetrenjače ili bilo što isplative, novac bi već bio tu, banke bi nudile 'proizvode' (kredite).. kao za lizing (ili pušing) :)

-da, zarada postoji, vjerojatno. Svaki posao može biti profitabilan, ali to ne znači da nema boljih poslova, profitabilnijih.. ili da su neki drugi problemi lakši-teži, npr otkup-cijena ili planirati s današnjim cijenama nešto što će za x-godina biti ''možda''.. nagađanje kao iz graha a biz-novac-investor ne voli nagađanje nego voli novac-zaradu. Ako želi kockati ima las vegas.

-što nam tad govori ovaj naslov..? da je ovo veliko, 260m.. veće od prijašnjih, a to je prvi korak onog što biz-investitori traže, megawati, megazarada.. pa još ako će se moći izmusti nešto poticaja, nešto sponzoriranja-fondova.. bit će nešto, ako ništa drugo za kriminal-mafiju, .. jer dok njih nema, dok njima nije zanimljivo, do tad je samo ideja bez profita. Kad se skupe ''muhe'' tad znamo da je i mamac (novac) tu. Jedna, 100, milijun ovakvih, nije to problem, nego zarada po uloženom milijonu-milijardi. Vlasnik mcdonaldsa zna koliko će zaraditi dnevno, vlansik benziske, vlansik kafića.. to isto želi vlasnik elektrane, neovisno jel dizelska-vjetro ili hipotetska buduća fuzijska, dok nikako ne mogu za sad biti samo vjetro-solarne jer nisu dovoljno stabilne u proizvodnji i promjenjivim opterećenjima potrošnje. Tad koliko god bilo vjetro-solarnih opet moramo imati 'prljave' kao stabilizatore a koje su za sad jeftinije, profitabilnije (osim ovih lizing modela.. za koje stvarno treba vidjeti kako završava, happyend ili..).

-nije problem na tržištu stvoriti neku robu-višak, problem je prodati-zaraditi-naplatiti, biti profitabilan ili profitabilniji. Karikirano, možemo to isto onom malom vjetrenjačom za djecu (na biciklu ili kapica..) igračka.. teoretski radi isto, vjetar-stvara struju.. no to nam ne stvara profit ako ne prodamo, ne zaradimo.. možemo ih pri tome imati stotine, opet je isto. Imati višak neki pikowat je nevažno kad se traže megawati jednako tako mali voćar ne može prodati par kg jabuka trgovačkom lancu nego samo na vagone. To je biz, ostalo je hoby.. :)

 Lako za brodove. Vjetrenjače, posebno ovako velike, proizvode niskofrekventne vibracije koje se onda prenose na tlo i vodu (ako su u moru) i šire stotinama metara uokolo. Te vibracije dokazano ugrožavaju zdravlje ljudi zbog čega postoje zakoni o minimalnoj udaljenosti vjetrenjača od stambenih zona. Kakvog utjecaja te vibracije srednje i dugoročno imaju na životinje oko vjetrenjača i u moru, to nije bitno. 

Da, treba malo gledati u budućnost. Vjetroelektrane su isplative isključivo zbog toga što imaju prednost pri otkupu i garantiranu cijenu koja nerijetko uključuje poticaje. To je jako dobar primjer negledanja u budućnost jer je zakonodavac, zbog kratkoročnog cilja povećanja udjela obnovljivih izvora, zanemario utjecaj na ukupnu razdiobu proizvodnje, zaboravljajući da i među neekološkim izvorima ima više ili manje neekoloških i da su razlike tolike da su u stanju poništiti pozitivni utjecaj vjetroelektrana (primjerice, smanjenje proizvodnje iz plina, a povećanje iz ugljena).

Trenutno smo daleko od masovne efikasne pohrane energije, kako sad stvari stoje, možda prije ovladamo i fuzijom.

S druge strane, koliko površine treba uništiti za iskoristiti značajnu količinu vjetroenergije? Kako će se vibracije dugoročno odraziti na ekosustav? Gdje je granica iznad koje bi vibracije mogle ugroziti sama brda na kojima su vjetroelektrane postavljene? Kod nas su ipak brda krška, odroni su česti, a ni vibracije ni pristupne ceste do vjetrenjača ne pomažu borbi protiv odrona.