Moralna dilema – kompjutora

poruka: 168
|
čitano: 26.251
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Moralna dilema – kompjutora".
15 godina
odjavljen
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Pokazuje, samo što je netko ignorira dok istovremeno neistomišljenike nativa zatucanim ravnozemljašima. Iskreno, ja sam pomislio da je čovjeku ukralo account.
Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
14 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
MrBlc kaže...
Pokazuje, samo što je netko ignorira dok istovremeno neistomišljenike nativa zatucanim ravnozemljašima. Iskreno, ja sam pomislio da je čovjeku ukralo account.

Hehe, meni je u jednom trenutku palo na pamet da pitam: Predrag? Jesi li to ti na bratovom accountu? :-))
Mislim da se autor malo pogubio, počeo shvaćati stvari kao ad hominem napad, a većina nas samo tvrdi da je ipak pogriješio jer istraživanje to nije pokazalo. Ljudi griješe, to bi bar jednom znanstveniku trebalo biti lako prihvatiti. Na kraju, nije niti bitno jer istraživanje ne bi smjelo utjecati na funkcioniranje autonomnih vozila pošto sam predloženi scenario nije moguć unutar okvira njihovog normalnog funkcioniranja.
Možda bi ovaj thread trebao biti poticaj danen da se drži svoje specijalnosti, jer još nisam vidio lošu kritiku na njegov članak s područja kemije. Mene osobno ti njegovi članci oduševljavaju i čine mi se zanimljivijim od ovih društveno-političkih tema. :-)


15 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
danen kaže...
Da bih pojasnio čitatelju o čemu se u ovom istraživanju radi, opisat ću što mu je prethodilo:

1.) Napisan je znanstveni projekt u kojem su podrobno opisane metode, razlozi i očekivani rezultati istraživanja. Na temelju tog projekta dobiven je novac, no prije je morao proći recenzentski postupak (obično dva recenzenta, naravno anonimna).
2.) Kada je istraživanje bilo gotovo u pisanju članka sudjelovalo je svih osam autora. Svaki je, razumije se, mogao kritizirati ono što su drugi napisali. Pri tome je rad pročišćen.
3.) Rad je poslan u časopis Nature. Kako taj časopis ima izuzetno visoke kriterije (objavljivanje u Nature čini vrh znanstvene karijere) urednik po svome nahođenju obično odbije 90 posto rukopisa, jer ih smatra nedovoljno relevantnima, ne ulazeći pritom u njihovu znanstveno-stručnu kvalitetu.
4.) Članak potom ide na tri recenzije, čitanja vrhunskih stručnjaka iz područja imena kojih je također nepoznata autoru.
5.) Svi se recenzenti trebaju složiti da je članak sa stručne strane OK, te sugeriraju manje ispravke.
6.) Autori prihvaćaju ispravke ili ih ne prihvaćaju, no ako ih ne prihvate trebaju ih valjano obrazložiti.
7.) Urednik pregledava i zaključuje jesu li sve ispravke unešene, a za one koje nisu šalje recenzentu da se složi ili ne složi s autorima.
8.) Nakon što se članak prelomi, šalje se korekturni primjerak autorima koji imaju prilike ispraviti još koju pogrešku ako je nađu.
9.) Članak izađe i onda, i onda....
onda se nađe netko od čitatelja BUG online da kaže kako sve to NE VALJA NIŠTA!

 

-? ok, znači, mi forumaši smo sitnozubi... što ćemo mi krtizirati velike znanstvenike ili nature.. Vas? .. car je gol? Ili činjenice? Što su činjenice, što je studija, loša, katastrofalna, amaterska s jednako tako lošim izvedenim proizvoljnim zaključcima rezultata ili interpretacije statistike po želji spomenutih osam autora.

-mi smo nevažni, ali čemu tad tu tipkati, pisati, raspravljati? .. ili smo dobri samo dok smo 'za'..?

-znanstvernik mora ispred svega staviti činenice, ne osobne afinitete ili ego, u suprtonom to sa znanosti veze nema. (to od prvog posta kažem za 'studiju', moralna pa možda i 'trik-lakmus' studija.. ne znanstvena, + pročitajte naslov, već on daje odgovor, moral nije znanost).

 

MrBlc kaže...
Nitko ne spori da li je istraživanje provedeno u skladu sa znanstvenom metodom ni da li su zaključci u skladu s rezultatima. Sporimo dvije stvari:
1.) Vaš zaključak o tome tko više vrednuje ljudski život, a kojeg studija ne potvrđuje.
2.) Primjenjivost ovakvih rezultata. Oni svakako mogu biti korisni, ali sami za sebe malo govore. Moral je ideal, u praksi ljudi postupaju drugačije, ali isto tako se ljudi nastoje opisati u što boljem svjetlu, pa, dok svakodnevne reakcije imaju u pravilu odstupanje u smjeru sebičnosti, hipotetski odgovori odstupaju u smjeru altruizma. Sve dok se to ima na umu, samo istraživanje može biti djelomično korisno, međutim, ne može se tvrditi da direktno opisuju moralne standarde.

Korištenje činjenice da je studija prošla review za izvlačenje proizvoljnih zaključaka koji nisu tema studije ili nisu podržani studijom je kombinacija cherry pickinga i argumenta iz autoriteta.

 -nitko? (ne spori?) OK, recimo ja :)

-da, studija je katastrofa, ciljevi, hipoteze, zakljuci.. uz allmighty statistička čuda i reintepretacije rezultata. A problem ispadne ako to kritiziramo, ne slažemo se.. kao 'jak kontraargument' :)

 

MrBlc kaže...
Možda biste to pitanje trebali postaviti autorima jer na ono što je Visak primjetio nema se što više dodati. Zaključak je izveden iz posrednih rezultata statistike po regijama i religioznosti regije, međutim, direktni podaci govore suprotno:

https://www.bug.hr/forum/post/komentari-clanaka-bughr/moralna-dilema--kompjutora/5823717.aspx

 -da, svaka stavka, cifra se može napasti i pobiti, jer je sve ofrlje.. spemnuta cifra od 40miliona .. kao neki veliki broj, koji je zapravo ništa u odnosu na populaciju, manji od devijacije koja se odbacuje .. katastrofa, najviše što se sve, pa i to, gura pod znanost, mada sa znanošću (metodama!) veze nema. Osmero znanstvenika stoji iza tog? Autoritet?. .. a to je argument? Nepogriješivi su? Koliko nas laika treba da bi se njihove gluparije mogle nazavati glupostima ili barem netočnom, pogrešnom studijom, zaključcima i sl..? 2-20-20000 koliko? Uz napomenu da ni 'masa' ne znači da je nešto znanstveno točno-pogrešno, dovoljan je jedan 'anštajn', ne sedam milijardi ili 50%.. ne znam koji kriterij bi bio gori, arugument iz autoriteta ili iz mase.. ja bi bar u znanstvenim radovima, želio, arugiment iz argumenta, iz znanstvene metode, činjenicu ne neki moralno-vjerski dogmatsko-zatucani ili anonimno-internetski pamflet kojeg statistički možemo prikazati kako god želimo, pa kao i svaka sarma, ako ništa 'velikim brojevima' postane standard. 40mil je zanemarivo u odnosu na populaciju, 0,6% i sl devijacije su ipak devijacije i ne mogu se uzeti kao trend, činjenica, nešto mjerljivo ili potvrdivo, tj ista anketa može dati npr 1% različit rezultat koji tad za dvostruko 'jačim' argumentom može pobiti neki izmišljenu-proizvoljnu tvrdnju. Metoda, provjerljivost, ponovljivost.. sjećaju li se znanstvenici tih 'sitnica'? Autoriteti? pljucnem na njih ako im je to jedini argument. :)

 

jozef kaže...

Ispada da je grupa znanstvenika koja je provela dugotrajno, skupo istraživanje koje ne ispunjava svrhu još povrh svega i nekompetentna?!? Izveli su zaključke iz nepostojećih/nekorelirajućih podataka. 
Ono što je zabrinjavajuće je da su na kraju još završili u Nature magazinu. Znači li to da je Nature prestao biti prava znanstvena publikacija i postao pop-science gdje svašta prolazi? OK, to je najčitanija znanstvena revija (uz Science i Lancet) pa je možda problem u tome da se u masi članaka zalomi i nešto što tamo ne zaslužuje biti, ili je znanstvena zajednica bila homogena pa su stali iza kolega i odlučili dati opravdanje utrošenim resursima.

 -možda jesu nekompetentni, možda su kompetentni, ali i ljudi griješe.. ili karikirano, ako nature ima kvalitetu, bezbrojne članke.. čisto statistički, neki mora biti promašaj, recimo da j ei to 'statističko' pravilo koje ''dokazuje'' da bar jedna studija ne mora biti dobra-točna tj zašto bi ova studija bila dobra, samo zato jer je iza nje nature ili 8 znanstvenika.. nisu nepogriješivi. Kad-tad.. znanostvena metoda ne robuje imenima, autoritetima, minulom radu-zaslugama.. činjenica kao 2+2=4 je činjenica, to je znanstveno, ego-svađa je nešto drugo i to je katastrofa kad se u znanstveno pokušava progurati tako nešto moralno-etičkog uz jako loše brojke-cifre koje iza toga stoje. Sramota je za nature, znanost, tako nešto pokušati braniti, pa i time da su oni the nature! .. baš zato! Ako su znanstvenici, tad prvi moraju prihvatiti znanstvene kriterije-pravila, a pravila se ne odnose samo na 'druge'.. pravila se odnose na njih, ne na ego onih koji iza takve studije stoje. Možda bi nature povukao članak, ali čisto zbog 'priznavanja' greške to ne radi.. znanost? znanstvena metoda? .. fuj.

-sve postaje pop-SF, biz, novac. Treba om zabraniti 'znanstveno' u nazivu dok ne primjene odgovarajuće metode na sadržaje koje objavljuju.

 

danen kaže...
Ne zama čemu ova diskusija vodi. Moje je bilo samo da prenesem, što vjernije i jasnije, rezulate istraživanja. Nisam ja autor toga članka! A ako Visak ima pravo, ako doista Nature objavljuje upitne, dapače krive rezultate onda se upravo tom časopisu treba uputiti kritika. U znanstvenom se svijetu to radi tako da se napiše za isti taj časopis komenatar (kritika) objavljenog članka. Stoga molim gospodina Viska da to učini!

 -zanimljivo... Dakle, kad se nešto ovakvog primjeti, tad to treba npr Visak demantirati, ispraviti, kritizirati? Visak, neki bugforumaš? Nije li to na znanstvenicima, natureu, novinarima prije svih forumaša?

-studija je katastrofa, pogrešne hipoteze, ciljevi-ideje, kastastrofalno tumačenje rezultata.. Vratiti se 'pravilima igre', ne nekim željama ili intepretacijama, nego činjenicama. 2+2=4, sve ostalo nema veze sa znanošću niti se tad smije tako kititi nazivom studije.

-ali, ne zanima vas... ? hmmm? kako takvu rečenicu pročitati? Samo prenosite? To je (reći ću, uz dužno poštovanje), glupost. Kad svojim imenom stanete iza nekog texta, kad je to posao, tad niste samo 'glasnik'. Ograđuejte se od autora članka? Samo ga prenosite..? Branite nature, autore, studiju.. no sad se ograđujete? .. ''ali''? ili ako Visak ima pravo?

ok, ako ima pravo? Ako nema, tako je nevažan/nevažno.. ali ako ima? I dalje se samo ograđujete, mada je tad ''njegov'' (Viskov, forumaši..) posao kritizirati? Ne Vaš? -ne zanima Vas? Neobično, kriterij.

 

danen kaže...
Što znači ono da nisam trebao napisati "moglo se i pretpostaviti"? Zar sam ja kriv za kišu, ako kažem da mislim kako će biti kiše? Ili to možda znači da više volim kišu nego lijepo vrijeme? Čemu sva ta priča!..

 -nastavak odbrane? .. Ne niste krivi za kišu, ali jeste za zastupanje studije, o tome se piše, ne o krivcu za kišu.

-ili ako smo odlutali od teme. Moje mišljenje, kriterij: studija je loša-besmislena, AI ili bilo koji vozač, mora stati, izvjeći bilo koju nezgodu ako je moguće. Ako nije moguće, ako je nesretan slučaj ili 'viša sila', tad je upravo to, tad je slučaj-sila, tad nije svjesna odluka vozača (ai-čovjek). Dok je tad studija kretenski besmislena, jednako kao da uvodi u zakon legalno biranje koju osobu a-b-c.. ćemo usmrtiti. Nitko nikad nema to pravo. Ako je nesreća, tad je upravo to. Tad nije statistika, vjera, zec ili fikus. Tad se ne bira, tad se to desi. Ako se može izbjeći, tad se jedino to mora-može. Vozač (AI) mora stati. (točka) dok autor anketnih pitanja možda treba na promatranje ako nudi izbor mačka, djeca, trudnice kao nešto normalno za izbor, kao da govorimo o ukusu sladoleda, kao da je nesretan slučaj nešto što biramo. Glupost, ni glupost ne biramo, nego se desi a nature i ostali postaju populistički, ne znanstveni pa ne vidim zašto bi im se to uzelo kao 'kredit' za pokoju 'greškicu' ili argumnet iz autoriteta. Ako i najgluplja osoba na svijetu može primijetiti problem-netočnost, tad ništa ne znači najveća titula znanstvenika koji stoji iza takve studije. Tad je jednostavno to pogrešno, nije znanstveno, nije studija nego promašaj i treba završiti u smeću.

 

memulica kaže...

Na osnovu 0.06% se donose neki zaključci? Pukli ste svi ko kokice

 

Da ne govorim kakvog se smeća provuče pod brandom 'Nature' u zadnje vrijeme.

 -i to zaključci po kojima će AI-madmax verzija gaziti trudnice... dok se sve pravda znanstvenim radom, autoritetom, te time i nepogrešivošću..(?). S tim postotokom su devijantno donjeli neki zaključak, mogli su jednako zaključiti da na marsu postoji kolonija marsovaca ili da je propulzivan pogon potvrđen, pa da je i stoputa veća cifra-devijacija, ne bi to time bilo dokazano, osim ovakvim studijama koje to (nema drugog razloga?) žele tako dokazati-prikazati.

-uz svo birokratsko piskaranje, postojanje procedure perreweva, ispravaka, .. nakon što ipak neka glupsot prođe kroz taj filter, previ refleks je braniti takve teze, jer iza stoji ''the nature'' i tim znanstvenika... autoriteti! .. a znanost kaže upravo suprotno. Činjenica nije nešto zato jer iza stoji autoritet, nego jer je.

 

markoBT kaže...

Ajde da spustimo loptu sa visokih etičko-moralnih visina na praktičnu zemlju.

 

..

Itd, itd, itd, pitanja je poprilično, a sva se rješavaju jednostavnim postupkom nedopuštanjem strojevima da donose moralne odluke.

 

 

@danen

Znam da su vam kolege, ali kad je nešto glupo onda je glupo.

 

 

 -da.

 

-stroj nema odluku, moral, zakon.. stroj radi ili ne radi. Odgovoran je vlasnik, proizvođač, zakoni-porpisi, vozač. Problem je što sad vozač može biti AI-soft, a soft je samo algoritam i nečije vlasništvo itd.. problem je više pravni nego moralno-etički, jer si proizvođači softa zadržavaju vlasničko pravo ali za sad odbijaju odgovornost za posljedice...

ili implicitno, hoće li ford model za eu-usa gaziti talibane, zečeve, .. ili je posao AIa da vozi, kao svaki vozač, po propisima i da stane kad mora. ?? Ima li PerpPerić pravo zgaziti bilo što/koga? Ne, nema pravo, čak ni psa, ni tuži bicikl, ni cvijet, tj sve to je nanošenje štete nekome, dok je ozljeđivanje sa smrtnim posljedicama kažnjivo ili je slučaj-viša sila.

Ako je izbor-ne slučajno, tad nije sluča, viša sila, tad je krvica na onome tko to napravi-odluči. Jel to vlasnik vozila koji istovremeno nije vlansik softwarea (samo korisnik).. ili čak u rentacaru, glupsot. Ako se osoba danas vozi u ZETovom busu, kriv je vozač, zet, nikako putnik. Ako je putnik vlasnik ZETa ili autobusa.. ili auta, opet jel vlasnik AIa? Putnik je putnik, korisnik. Vlasnik je samo vlasnik i odgovoran je kao osoba koja nešto posjeduje, koja o nečemu iz osonove vlansištva mora voditi brigu a time i odgovornost. Hoće li soft industrija ili autoindustrija odustati od vlansištva nad softwareom-IAjem? neće, zbog licenci koje tad naplaćuju itd. Ne daju vlasništvo, a tad su odgovorni jer se samom AIju ne može suditi.

 

-AI može moći samo stati. Ni jedan drugi dio algoritma ne smije postojati, nikakvav izbor a-b-c.. samo STOP. Studija je već zbog tog promašena, tako da ne čudi ostalo što se iz pogrešnih želja-ideja-ciljeva statistički prikazalo kao zakoljučak.

 

MrBlc kaže...
Pokazuje, samo što je netko ignorira dok istovremeno neistomišljenike nativa zatucanim ravnozemljašima. Iskreno, ja sam pomislio da je čovjeku ukralo account.

 -da... i predlaže Visku neku kritiku-reakciju, dok par stranica prije kritizira forumaše koji si uzimaju z apravo krtizirati studiju, rezultate, nature.. sve pod znanstvenom pokrivkom, mada je znanstveno upravo suprotno. Kritika! Čak i kad je 100% točno, provjera-kritika, pa tad potvrda. Sve ostalo, svaki drugačiji rezultat znanstveno znači da je studija smeće i da joj je upravo tamo mjesto.

 

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
16 godina
neaktivan
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Čini mi se da samo g. Raos i ja mislimo da je studija dobra, ali se ne slažemo koji su njeni zaključci. :-)
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
 
1 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Ihush:

Rijetko dobra poruka na forumu. Nemam što dodati.
Ja rekoh
16 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
ihush kaže...

 -i to zaključci po kojima će AI-madmax verzija gaziti trudnice... dok se sve pravda znanstvenim radom, autoritetom, te time i nepogrešivošću..(?). S tim postotokom su devijantno donjeli neki zaključak, mogli su jednako zaključiti da na marsu postoji kolonija marsovaca ili da je propulzivan pogon potvrđen, pa da je i stoputa veća cifra-devijacija, ne bi to time bilo dokazano, osim ovakvim studijama koje to (nema drugog razloga?) žele tako dokazati-prikazati.

-uz svo birokratsko piskaranje, postojanje procedure perreweva, ispravaka, .. nakon što ipak neka glupsot prođe kroz taj filter, previ refleks je braniti takve teze, jer iza stoji ''the nature'' i tim znanstvenika... autoriteti! .. a znanost kaže upravo suprotno. Činjenica nije nešto zato jer iza stoji autoritet, nego jer je.

 

 

Tek da vidiš znanstvene radove o klimatskim promjenama. Tu su brojke još i manje, a 'error bar' uredno veći od same brojke i naravno samo se povećava što više idemo u budućnost.

Medicina je odma do njih po količini debilnih studija i uništavaju tuđih novaca.

 

Naravno sve uredno peer review u 'uglednim' revijama.

 

 

 

 

 

You are like the Michael Jordan of being a son of a bitch.
16 godina
offline
Moralna dilema – kompjutora

Da je ovo neki filozofski forum, kužio bi ovakve komentare, ali ovo je IT forum gdje bi čovjek pretpostavljao da postoje ljudi koji imaju nekih tehničkih znanja...

 

Vidim mnogi pišu kako auto mora stati. Naravno da mora, a što ako ne može? Svaki sustav se projektira sa određenim stupnjem sigurnosti, ovisno koliko love uložimo u njega. Više para, sigurniji sustav. Nitko nema beskonačno love da uloži u automobil koji će biti 100% siguran. Ako uzmemo i primjer jako sigurnih sustava poput zrakoplova koji se projektiraju sa višestrukim redundancijama, i primjenimo to na milijardu automobila koje imamo na cesti, fatalni kvarovi će se događati, i to često. I nema načina da se to izbjegne.

 

Ali za razliku od čovjeka koji ima ograničenu percepciju i vrijeme reakcije u sekundama, i ne može gotovo nikako utjecati na ishod nesreće, stroj može jako dobro percipirati okolinu i izračunati optimalnu akciju u milisekundama.

 

Ključno pitanje je što je to "optimalno", i na to ova studija pokušava dati odgovor. Kako će se auto ponašati u takvim situacijama. Nikakav samosvjesni AI, običan algoritam, ali netko ga treba isprogramirati po određenim "moralnim" načelima.

Those damn scientist people have been promising global warming for years now. But when I go outside it's still very cold. I want the global warming like they promised NOW! I hate being col
Poruka je uređivana zadnji put sri 2.1.2019 23:23 (SupremeCommander).
Moj PC  
1 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Supremecomander:

Što je optimum? Zbog trudnice koja je naglo zakoračila na kolnik preći na drugu stranu i ubiti starog rokera na motoru? Čime je on doprinio nesreći? Nije bila u njegovoj putanji, i da je, on bi vjerojatno stigao stati i kompletno izbjeći nesreću. Svatko mora snositi svoje rizike, kako meni može kamen pasti na cestu, tako može bilo kome. Krivi tajming, ništa više.
Ja rekoh
15 godina
odjavljen
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
"Automobil mora stati" se, implicitno ili eksplicitno, odnosi na potencijalne situacije u kojima bi automobil bio taj koji je u krivu. Automobil ne mora moći stati ako mu u sred noći iza zida izleti pješak u crnom van pješačkog prijelaza, ali u tom slučaju je pješak u krivu i ako automobil ne može stati, ne smije ugroziti druge da bi spasio pješaka koji je u krivu. Pitanje može biti jedino što ćemo smatrati ugrozom (lakše ozljede, rizik od težih ozljeda...).

Što se tiče usporedbi s avionom, one padaju u vodu zbog jednog malog detalja - kad dođe do kvara na avionu, on ne može stati sa strane i upaliti sva četiri žmigavca. Avion u slučaju bilo kakvog kvara mora biti u stanju sletjeti, a automobil se mora moći sigurno zaustaviti, za što je dovoljno backup sustav kakav već postoji na bolje opremljenim automobilima.
Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
16 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Feudalac kaže...
Supremecomander:

Što je optimum? Zbog trudnice koja je naglo zakoračila na kolnik preći na drugu stranu i ubiti starog rokera na motoru? Čime je on doprinio nesreći? Nije bila u njegovoj putanji, i da je, on bi vjerojatno stigao stati i kompletno izbjeći nesreću. Svatko mora snositi svoje rizike, kako meni može kamen pasti na cestu, tako može bilo kome. Krivi tajming, ništa više.

 

Vidiš kako sada donosiš moralne odluke. Samo što si si izabrao dosta jednostavan slučaj na koji bi večina odgovorila kao i ti. Da je sve tako trivijalno svi rezultati studije bi bili jedinstveni, a nisu. Evo ti kontraprimjer, zamjeni trudnicu sa kamionom koji stoji na semaforu (gdje ginu svi putnici) i rokera sa mačkom. Zašto bi jadna mačka morala snositi rizik kvara automobila. Nek nastavi ravno i zabije se u kamion, i sam snosi svoj rizik. 

 

MrBlc kaže...
"Automobil mora stati" se, implicitno ili eksplicitno, odnosi na potencijalne situacije u kojima bi automobil bio taj koji je u krivu. Automobil ne mora moći stati ako mu u sred noći iza zida izleti pješak u crnom van pješačkog prijelaza, ali u tom slučaju je pješak u krivu i ako automobil ne može stati, ne smije ugroziti druge da bi spasio pješaka koji je u krivu. Pitanje može biti jedino što ćemo smatrati ugrozom (lakše ozljede, rizik od težih ozljeda...).

Što se tiče usporedbi s avionom, one padaju u vodu zbog jednog malog detalja - kad dođe do kvara na avionu, on ne može stati sa strane i upaliti sva četiri žmigavca. Avion u slučaju bilo kakvog kvara mora biti u stanju sletjeti, a automobil se mora moći sigurno zaustaviti, za što je dovoljno backup sustav kakav već postoji na bolje opremljenim automobilima.

Kad imaš primjer gdje "nakon što otkaže kočnica" naravno da je automobil kriv. Ali i dalje možeš donekle utjecati na ishod nesreće.

 

A ovo zadnje, na količinu automobila koje imamo, nije dovoljno. Kužim da ti je to baš neshvatljivo. I jako siguran sustav na velikoj količini automobila postaje relativno nesiguran.

 

Usporedba stoji jer kod normalnog automobila backup sustav ti je vozač, kod autonomnog nemaš takve mogučnosti. Iako nije ovdje o tome tema.

 

 

 

 

Those damn scientist people have been promising global warming for years now. But when I go outside it's still very cold. I want the global warming like they promised NOW! I hate being col
8 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora

SupremeComander:

Primjer s mačkom ti je bezvezan. Morat će se puno toga drugog u društvu promijeniti da bi mačka ili koja druga životinja imala jednaka prava kao i ljudi. Pa bi onda to vrednovanje ugradili i u automobile i druge strojeve. Obrnuto je prilično nategnuto, nismo u stanju napraviti automomni automobil koji skreće lijevo, a već bi mu davali napredne moralne algoritme. I dalje ti je primjer gaženja čovjeka radi spašavanja vlastite guzice naopak, čovjek koji je sjeo u vozilo prihvatio je rizik kvara, greške, nesretnog slučaja. Njegovi rizici trebaju ostati njegovi inače se dovodimo na sklizak teren moraliziranja što je bolje. Što je bolje za koga? Društvo u cjelini, pojedinca? A što ako je proizvođaču jeftinije napraviti poluproizvod pa greške poput ove da se dovede u situaciju da ne može pravovremeno zakočiti “popravlja” gaženjem ljudi koji nisu došli ni blizu ceste. Koliko je to dobro za društvo u cjelini? Autonomna vozila uvode moralni hazard u ovo područje. Čovjek za upravljačem ima nagon za samoodržanjem i učinit će sve da se spasi pa tako ima i interes paziti kako se vozi, u kakvom mu je stanju automobil itd. S autononmnim vozilima te implicitne inicijative se prenose na treću stranu čiji interesi nisu isti. Oni jednostavno mogu zaključiti da im je isplativije tu i tamo zgaziti nedužnog pješaka nego uložiti u pouzdaniji stroj. Zato mislim da se rizici ne smiju premještati - kad se I, robot zabije u kamion i ubije svih pet putnika onboard, netko će imati vrlo jednostavan problem za riješiti.

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put čet 3.1.2019 11:16 (Feudalac).
15 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Visak kaže...
Čini mi se da samo g. Raos i ja mislimo da je studija dobra, ali se ne slažemo koji su njeni zaključci. :-)

- studija je promašaj. za usporedbu postoje npr referendumska pitanja koja su neustavna i tad nema referenduma bar dok se zakoni ne promjene. Pitanje studije je 'neustavno' (nadam se da ne moram dalje objašnjavati.. osim kraće, nema formule koja dozvoljava izbor 'nesretnog' slučaja, nije ovo pc-gaming gdje se RNDomizira slučaj ili loto..). S takvim pitanjem već u startu imamo 'sjeme zla' koje daje odgovarajući plod (pogrešno), na to se samo nadodaje interpretacija rezultata koja je katastrofalna i sve se pokrije autoritetom mada sad već i gospodin danen odustaje od branjenja gluposti (same ankete koja ima 'znanstveno' kao pokriće i samim autoritetom se uzima kao ''činjenica'' a to je antiznanstveno, dogmatski.. krivo).

-naslov? to nije znanstvena tema, dok metodologija nema veze s znanstvenim metodama nego je onako ofrlje (primjer kako je dovoljno par forumaša koji navedu kontradiktornost latinske amerike vjera-vs-zaključak ''studije'' dok se za osnovu izima bezvezna anketa koja je više neki psiho test.. možda rezultat samo prikazije gustoću manijaka-ubojica u pojedinoj državi kao USA. Cifre-brojke, 40miliona je ništa, tj da je to samo za USA tad bi to bio neki relevantan uzorak, ali za globus od 7milijardi je nedovoljno jer je pola posto, tad identična ponovljena anketa može dati sasvim suprotne cifre koje su opet unitar standardne devijacije.. i to se odvacuje upravo zbog tog. Svaka statistička obrada podataka mora biti odgovarajuće promišljena, na odgovarajućem uzorku, jer u suprotnom su rezultati besmisleni, kao da u populaciji kineza tražimo postotak plavokosih europejaca i njihovu visinu.. dobit ćemo besmislen nepovezan broj koji je možda slučajno jednak populaciji skakavaca u texasu ili temperaturi u sibiru.. dobijemo gatanje iz graha. Znanstvenik koji to ne zna nije znanstvenik jednako kao što kirurg nije onaj tko nekog poreže skalpelom mada je možda taj znanstvenik koristio najnoviju verziju excella i lijepe grafikone.. to je glupost, ne znanost, to je suprotnost od znanosti. Primjer kako to treba raditi je npr  Peterson (olovo-benzin..) i sl. koji je svaki rezultat ako nije mogao objasniti odbacio i krenuo ponovo, ne ciljajući neki željeni rezultat nego znansvtenim metodama doći do činjenice. Ovo je suprotno, ovdje ''sarmu'' brojki uobliče u rezultate-zaključke i autoriziraju to imenom, računajući da su autoritet pa je to ''činjenica'', umjesto da sami to bace u smeće i naprave na pravi način prikupljanje i obradu, zaključak. .. ako je uopće moguć, jer ne vidim koja to logika dozvoljava izbor gaženja neke osobe, djete, žena, kao što ne vidim zašto bi bilo dozvoljeno postavljati vjersko-rasni kreiterij u takvo pitanje, npr manje zlo je zgaziti ženu ili muškarca, crnca ili bijelca, kršćana ili muslimana.. i još to staviti u istu anketu s mačkom-ovcom-žirafom, da je panda-koala? Gaze li ljudi male bebe ili koale po cesti? Vozimo li se po serengetiju pa nam slonovi padaju na haubu? Anketa je moronizam epskih razmjera. Moral nije znanstvena stvar koju će neki algoritam tumačiti. (zato ne kritiziram autorov dio u početku kad spominje biblijski citat, jer u tom dijelu se slažem, nije znanstveno nego etičko-moralno-društveno pitanje, pa i vjersko-etničko.. a time i ''neustavno'' ako govorimo o ravnopravnosti-jednakosti itd..).

-studiju treba proglasiti moralnim fašizmom, zabraniti ili otići u dekadenciju starog rima.. jer realnost je takva da imućni mogu gaziti, nekažnjeno.. jer imaju sredstva, dok se strogoća zakona tad odnosi na 'sitnozube'. .. + spomenuto u postovima, nisu vjernici obzirniji prema životu, nego je u svim vjerama za uzrokovanje smrti predviđena kazna, dakle strah od sankcija, tad je i kriminal ista stvar, lakše će tad netko u državi gdje nema policije biti kriminalac, ali samo ako ima što ukrasti, ako je u sahari, tad ne znači da je pošten, nego samo to da nema što nekome ukrasti, pa time nije u situaciji koja bi to potvrdila. Nastavimo u sahari, pustoš.. vozi se reli-pariz-dakar.. nema nikog i mada vozač divlja, nikog ne gazi, jer nema nikog. Da taj vozač uđe u statistiku postao bi pravednik-bezgriješan, jer nikad ni nije u prilici nekgo usmrtiti, 'savršen' vozač s nula prekršaja.. dok neki u gradu već ima sto parking kazni ili ogrebotina, mada to s gaženjem trudnica nema nikakve veze.. pa čak ima i mogućnost zgaziti dijete, dok se parkira i ne vidi ga.. dok ovaj u sahari to ne može, jer nema djeteta koje bi zgazio. Studija koja bi tako tumačila anketu provedenu u sahari-gradu je glupa, kao i onaj tko je takvom obradom došao do takvog zaključka. Smeće. Neovisno koju titulu netko ima.

Studija, da bi bila znanstvena, mora poštivati znanstvenu metodologiju-kriterije, počevši od odgovarajuće metode, uzoraka, sve.. ako nešto od tog nije odgovarajuće, tad to nije znanstvena metoda i tad sa zanošću nema veze mada autor može biti znanstvenik, jednako kao nogometaš, kuhar, astronaut.. ili baba gatara.

 

SupremeCommander kaže...

Da je ovo neki filozofski forum, kužio bi ovakve komentare, ali ovo je IT forum gdje bi čovjek pretpostavljao da postoje ljudi koji imaju nekih tehničkih znanja...

 

Vidim mnogi pišu kako auto mora stati. Naravno da mora, a što ako ne može?..

 -vidi naslov, osnovno pitanje je..?

-što algoritam smije, if-then-esle..? Ne smije, ili može stati ili ne može, ako je nesretni slučaj, tad mora biti nesretni slučaj i mora biti nešto što se ne može izbjeći, inače nije nesretni slučaj. Za sve ostalo je kriv/odgovoran vozač/vlasnik i samo se zakonski gradira težina sankcija dok se nikad ne dozvoljava 'gaženje' (pa čak ni oštećivanje imovine i sl.).

-ako ne može stati, tad po pravilima koja vrijede, postojećim zakonima o prometu, algoritmu kojeg tad AI mora imati-poštivati, mora biti kažnjen, jer je npr ograničenje brzine to koje to osigurava. Ako nema npr vidljivosti, tad mora stati ili usporiti dovoljno da može stati i na siguran način izbjeći situaciju. Algoritam mora poštivati zakone-propise, pa se npr i danas po sloveniji može dobit kazna ako nemaš 2 sekunde razmaka neovisno o ograničenju brzine. Hoće li AI imati taj algoritam? Ako će biti prodavan u sloveniji, morat će jednako kao što će morati i vozilo koje nije iz slovenije prelaskom slovenske granice.. itd itd..

-AI mora bit svjestan ograničenja i prilagoditi vožnju uvjetima na cesti (zvuči poznato? .. da, to je postojeće pravilo, za sve vozače). Možda je cilj ove studije donošenje zakona koji bi AI-vozača oslobodio takve obveze? Tko je tad kriv? Uvoznik? Vlasnik? Smije li se zgaziti trudnica ili kako osim po veličini trbuha možemo znati da ne neka žena trudna npr u 4-5mjesecu? ... a tad je to i sexizam, jer u nečemu gdje su ljudi ravnopravni (zakon, promet, pa i nesretan slučaj) uvodimo riječ žena-vs-muškarac kao podjelu. Osoba? Starost osobe je kriterij? Nije smiješno.. samo glupo, ne razmišljati o implikacijama studije s takvim pitanjima. Rasistički, šovinistički obojeno, ignorira se sve dok se kao u svakoj ''sarmi'' jednako tumači anketa iz sahare ili dhelija.. dok vozač rikše ugl ne gazi djecu, pse ili slonove. Imamo i kontra primjer prije par mjeseci (ako se ne varam nizozemska, el vozilo) mali vlakić za dječji vrtić nije stao i otišao na prugu.. povučena serija iz prometa. Pametno vozilo je moglo biti uzrok smrti desetak komada djece mada vozi 20kmh, rizičnije nego madmax na gliseru koji gazi talijane.. jer on bar ne gazi djecu (karikirano-sarkastično pa i ružno za usporedbu..). Da u toj anketi taj mali vlakić završi pod vlakom, tih desetak djece bi bilo dovoljno za statistički prikaz nizozemske kao zemlje gdje se uobičajeno gaze djeca, ne mačke.. čak i morski psi pojedu više ljudi godišnje. Što bi takva studija s tim brojem napravila.. napravila bi glupost od zaključka, koji veze s bojom kože ili vjerom nema, jer to ni nisu faktori koji su bitni u 'formuli' nesreće u prometu. Više i važnije je utjecaj npr standarda države, ispravnosti vozila, cesta pa i bolnica kad se nešto desi pa do tog da je prenatalna skrb odgovarajuća dok u africi djeca pomru od gladi na tisuće, koliko ih ni svi madmaxovi ne zgaze u ostatku svijeta. Ako pukne guma na zetovom busu, on stane.. ako pukne guma na busu koji vozi preko anda on padne parsto metara u provaliju, pri tome oba busa možda zgaze zeca ali u ZG za to baš i nema neke šanse kao i za psa-lutalicu dok ih po rumunjskoj imaš u čoporima itd.

 

- Slučajnost-sreća.. i znanstvene metode. Odavno su matematičari zaključili da je rulet-loto ipak stvar sreće, ne algoritma. Znanstvenik koji to ne poštuje nije znanstvenik nego neki agitator, lobist ili pseudoznanstvenik koji dokazuje energiju piramida (šarlatan)..

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
15 godina
odjavljen
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
Pogledaj primjer s Uberom - oni su, navodno, testirali rad sustava bez čitavog jednog senzornog podsustava, a da pri tom nisu mijenjali parametre drugih podsustava. Da je sustav podešen na način da bez tog isključenog podsustava za očitanje drugih senzora spušta prag tolerancije ispod kojeg očitanje smatra false positiveom, do nesreće ne bi ni došlo, eventualno bi vožnja bila neugodnija i postojao bi rizik da ga netko naguzi. Ako bi propis nalagao da automobil uključi sva četiri žmigavca (i neki u budućnosti dogovoren signal koji primaju druga vozila) i tako vozi do prvog ugibališta smanjenom brzinom, Uberovo vozilo je to već sad moglo.

Kvar kočnice na način da otkažu iz čista mira sapda u iznimno nevjerojatne događaje, čak i kad se uzme u obzir broj automobila na cestama. Automobil da bi zadovoljio homologaciju mora imati parkirnu kočnicu i dvokružnu radnu. Znači ako otkaže radna, prvo ona radi u degradiranom načinu rada (otkaže jedna dijagonala), a ako i drugi krug otkaže (recimo, vozač ignorira kvar i ostane bez ulja) kočenje motorom i končano zaustavljanje parkirnom kočnicom predstavlja zadnju soluciju.

Istovremeni kvar višestrukih sustava je statistički iznimno rijedak čak i na velik broj vozila, a kad se dogodi, šansa da vozilo ostane upravljivo je još manja.

Automobil u slučaju kvara mora:
1.) Ako može bez ugrožavanja sigurnosti voziti do prvog ugibališta, onda to radi uz sva četiri žmigavca i smanjenu brzinu
2.) Ako ne može, zaustavlja se uz sva četiri žmigavca uz desni rub ceste.

Ono što za slučaj kvara može biti sporno jest incidentna situacija točno u trenutku kvara. To je opet umnožak dvije male vjerojatnosti, ali je moralno barem jasno - ako je incidentnu situaciju uzrokovala treća strana, postupiti kao da nije došlo do kvara, a u skladu s mogućnostima sustava u degradiranom načinu rada. Ako si istrčao pred automobil kojem su baš u tom trenutku crkli IR senzori, pa te nešto kasnije spazi na kameri, nisi imao sreće. Međutim, ako je sami kvar vozila uzrokovao situaciju, onda je to rizik kojeg bi trebao preuzeti putnik. Međutim, tu pričamo o marginalnoj situaciji u kojoj se istovremeno dogodi više iznimno nevjerojatnih događaja.
Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
15 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
MrBlc kaže...
.. Međutim, tu pričamo o marginalnoj situaciji u kojoj se istovremeno dogodi više iznimno nevjerojatnih događaja.

 + šlag na tortu.. takve incidentne-ekstrtemne pa i 'nemoguće' situacije studija-anketa uzima kao referencu, kao nešto mejrljivo-usporedivo umjesto kao devijaciju, pa je tako i ''izbor'' između gaženja mačke-čovjeka-trudnice ili smrti putnika upravo takav nemogući scenarij se nudi kao odgovor anketarima. Loša metoda koja mora dati takve-loše rezultate. Kočnice mogu otkazati ali to je vrlo rijedak kvar ili uzrok nesreće (možda manje nego 'sinkopa'.. mada se možda sudski krivac tako opravdava) i da će npr dijete ili taliban tad biti na pješačkom su već dva uvjeta loto šanse. Ako dva objekta nisu u isto vrijeme na istom mjestu, tad je njihova kolizija nemoguća, neovisno što stotine trudnica dnevno pređu cestu ili što nekom vozilu otkaže kočnica. A ova 'statistika' se oslanja na takav slučaj kojem 'legitimitet' daje takva izmišljena-hipotetska situacija s anonimnim anketarima razbacanih po globusu, sve ukupno opet manje od onih osoba koje dobiju neki loto zgoditak u godinu dana. Predpostavimo da se npr nesreća auto-vlak na pružnom prijelazu desi dnevno/mjesečno jednom na globusu, da je kriterij istovremeno otkazivanje kočnica kao izroka (ne previd/greška vozača) ili bilo koji tehnički kvar, viša sila.. takvih nesreća praktički ne bi ni bilo mada su moguće, ne dese se istovremeno dva uvjeta i tad postanu eventualno ekstremni izuzetak, ne pravilo, .. a ovakva statistika to uzme kao pravilo na kojem dalje gradi zaključak. Promašaj u logici i osnovama znanstvenih metoda, kritike.

-sami za sebe, takvi događaji ne moraju biti 'nevjerojatni', ali ovo je kao da kažemo da ''dva brata dobiju na lotu isti dan..'' kriterij/šansa. Sami nisu nevjerojatni alo oba istovremeno ipak jesu ili su tad izuzetak, ne pravilo, suprotno od pravila a statistika je 'jaka' samo kad je većina-pravilo ono što je potvrđuje, bez tog se odbacuje kao i svaka teorija ako ju praksa demantira. To je osnova znanosti. Suprotno je povratak na babe vračare..

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
8 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
ihush kaže...
MrBlc kaže...
.. Međutim, tu pričamo o marginalnoj situaciji u kojoj se istovremeno dogodi više iznimno nevjerojatnih događaja.

 + šlag na tortu.. takve incidentne-ekstrtemne pa i 'nemoguće' situacije studija-anketa uzima kao referencu, kao nešto mejrljivo-usporedivo umjesto kao devijaciju, pa je tako i ''izbor'' između gaženja mačke-čovjeka-trudnice ili smrti putnika upravo takav nemogući scenarij se nudi kao odgovor anketarima. Loša metoda koja mora dati takve-loše rezultate. Kočnice mogu otkazati ali to je vrlo rijedak kvar ili uzrok nesreće (možda manje nego 'sinkopa'.. mada se možda sudski krivac tako opravdava) i da će npr dijete ili taliban tad biti na pješačkom su već dva uvjeta loto šanse. Ako dva objekta nisu u isto vrijeme na istom mjestu, tad je njihova kolizija nemoguća, neovisno što stotine trudnica dnevno pređu cestu ili što nekom vozilu otkaže kočnica. A ova 'statistika' se oslanja na takav slučaj kojem 'legitimitet' daje takva izmišljena-hipotetska situacija s anonimnim anketarima razbacanih po globusu, sve ukupno opet manje od onih osoba koje dobiju neki loto zgoditak u godinu dana. Predpostavimo da se npr nesreća auto-vlak na pružnom prijelazu desi dnevno/mjesečno jednom na globusu, da je kriterij istovremeno otkazivanje kočnica kao izroka (ne previd/greška vozača) ili bilo koji tehnički kvar, viša sila.. takvih nesreća praktički ne bi ni bilo mada su moguće, ne dese se istovremeno dva uvjeta i tad postanu eventualno ekstremni izuzetak, ne pravilo, .. a ovakva statistika to uzme kao pravilo na kojem dalje gradi zaključak. Promašaj u logici i osnovama znanstvenih metoda, kritike.

-sami za sebe, takvi događaji ne moraju biti 'nevjerojatni', ali ovo je kao da kažemo da ''dva brata dobiju na lotu isti dan..'' kriterij/šansa. Sami nisu nevjerojatni alo oba istovremeno ipak jesu ili su tad izuzetak, ne pravilo, suprotno od pravila a statistika je 'jaka' samo kad je većina-pravilo ono što je potvrđuje, bez tog se odbacuje kao i svaka teorija ako ju praksa demantira. To je osnova znanosti. Suprotno je povratak na babe vračare..

 Ako mgu malo biti devil's advocate

Ekstremni primjeri su idealni za ilustriranje neke situacije, pojednostavljeni i svedeni samo na ono što se želi utvrditi kako ne bi imali nepotrebne kovarijable. Međutim, meni je sa strane izbora teme rada problematično što se oni prave kao da na pitanje jednakosti odnosno nediskriminacije nije dan odgovor i zacementiran u zakonodavstva zemalja širom svijeta. Nezamislivo je da bi i referendum mogao promijeniti pravila o kažnjavanju diskriminacije, a kamoli da bi se netko samoinicijativno sjetio raditi listu tipova ljudi koji su pogodniji za gaženje od onih drugih.

 

Edit:

Čak i u Indiji pušu neki drugi vjetrovi - https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/nevjerojatna-podrska-hrabrim-zenama-koje-su-prekrsile-stoljetnu-zabranu-konzervativci-pobjesnili-no-ono-sto-se-tada-dogodilo-nitko-nije-ocekivao/8239772/

 

Ja rekoh
Poruka je uređivana zadnji put čet 3.1.2019 16:26 (Feudalac).
16 godina
neaktivan
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
danen kaže...
Molim, molim, možda ja ne razumijem, no kako biste vi razumjeli rečenicu (str. 60):

Of these, the most notable effects are driven by gender and religiosity of respondents. For example, male respondents are 0.06% less inclined to spare females, whereas one increase in standard deviation of religiosity of the respondents is associated with 0.09% more inclination to spare humans.

Što ćemo, ni najtvrđi znanstveni dokazi ne mogu ukloniti predrasude. Eto, to je novina našega doba: ako ti se nešto ne sviđa, to proglašavaš predrasudom, ma kakvo god osvjedočenje stoji iza toga.

 Ima još jedna novina, ako ti se ne sviđaju kontraargumenti praviš se da ih nema i pobjegneš iz rasprave.

 

Vrlo razočaravajuće ponašanje za pripadnika znanstvene zajednice.

Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
9 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
A u tekstu još uvijek stoji "Da religiozni ljudi više cijene ljudski život od onih nereligioznih, pa im je lakše pregaziti psa ili mačku na cesti, moglo se pretpostaviti...".
 
0 0 hvala 0
7 godina
offline
Re: Moralna dilema – kompjutora
LunKraljPonoci kaže...
A u tekstu još uvijek stoji "Da religiozni ljudi više cijene ljudski život od onih nereligioznih, pa im je lakše pregaziti psa ili mačku na cesti, moglo se pretpostaviti...".

 to ti je tako, ako više cijeniš živote životinja znači da automatski manje cijeniš živote ljudi

ravna zemlja i šupalj mjesec... dobim, dobiš, dobe...
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice