NASA testirala raketne motore buduće najsnažnije r

ne kužim zakaj ih pale u uspravnom a ne vodoravnom položaju i zakaj čitava ispitna platforma ne poleti. 

Sila je to!

Kao prvo, gorivo se uvlači sa dna spremnika. Dalje, raketa nije napravljena da trpi teret goriva u vodoravnom položaju, nego u okomitom. Raketa je više manje tanka ovojnica koja ima gorivo unutra. Da ju polegnu (sa gorivom unutra) vjerojatno bi se raspala. Ali npr boostere na čvrsto gorivo testiraju vodoravno. Oni su puno čvršći a unutra je mješavina goriva koja je u krutom stanju pa nema veze u kojem je položaju raketa.

Iz teksta:

 " Prve ljude NASA bi prema Mjesecu mogla poslati 2023. godine, u misiji Artemis 2 koja će biti priprema za izradu Mjesečeve orbitalne baze Gateway. Na površinu Mjeseca ljudi bi ponovno, ako se ostvare NASA-ini planovi, trebali sletjeti tijekom 2024. godine."

GhostLoveScore je odgovorio na pitanje o položaju, a zašto ispitna platforma ne poleti je jednostavno. Osim što je to velika i teška struktura učvršćena za tlo, težina prvog stupnja SLS-a je oko 980 tona, a četiri RS-25 motora koji su na njemu daju potisak od oko 7440 kN (744 tone) na razini mora pri 109% "gasa" - što znači da prvi stupanj ne može podignuti niti sam sebe bez dodatnih boostera. Svaki SRB je težine oko 730 tona i daje oko 1460 tona potiska na razini mora (za dva - 1460 tona težine i 2920 tona potiska).

Gledajući kombinaciju prvog stupnja i dva boostera, imamo težinu od 2440 tona i potisak od 3664 tone. Za usporedbu, prvi stupanj i dva boostera Falcon Heavyja su teški oko 1275 tona, a motori daju 2282 tone potiska.

Pritom SLS košta oko 2000 milijuna dolara da digne 95 tona u nisku orbitu, a Falcon Heavy (bez povratka boostera) košta oko 150 milijuna dolara da digne oko 65 tona u nisku orbitu.

Ljudima je teško shvatiti kako nekad najjača ekonomija svijeta nije poslala čovjeka na mjesec nakon 69-te. Najjednostavnije rečeno jest da su "pobijedili" u svemirskoj utrci sa sovjetima i nije bilo političke volje, jer čovjek na mjesecu po drugi put ti neće dobit izbore. Isto tako Boeing skupa s NASA-om je američki ekvivalent HŽ-a (da, hrvatskih željeznica). Bitna su radna mjesta i da je američko. NASA je više okrenuta znanosti i R&D-u sa svojim bijednim budžetom, te oni i dalje rade genijalne stvari, ali se hrane mrvicama iz budžeta. Jedan od razloga za pojačanim interesom za mjesec može biti pojačana kineska aktivnost na mjesecu, ako će to u budućnosti značiti novu svemirsku utrku, možda jednog dana vidimo i čovjeka na Marsu :) 

Serija od Apple tv-a, For all mankind je zanimljiv prikaz alternativne budućnosti, gdje svemirska utrka nije završila. Ako vam ne smeta "zdrava" doza američkog patriotizma, serija je solidna.

kad Kinezi dođu na mesec, javno, online, će "zapaliti" američku zastavu i na to mesto zabosti svoju.

(čitao ja u Informeru, Happy BSC portalu i ostalim kvalitetnim onlajn novinama)