Nissan Leaf prvi je električni automobil prodan u

Lako je praviti se uvrijeđen kad ne čitaš do kraja. Nakon što sam pobio tvrdnju da se radi o faktoru 10, što i sam priznaješ, osvrnuo sam se i na tvrdnju da se radi o brojkama kad se sve skupa uzme, što svakako nije točno. U obzir si uzeo prosječnu potrošnju EV-a. Da ne govorim o tome da dizelaši nisu i ne mogu biti direktni predstavnik ICE vozila. Ako dizelaš zagađuje duplo više od EV-a napajanog iz elektrane na ugljen, onda je benzinac usporediv, a benzinac na plin ekološkiji.

Osim zagađenja pri preradi i transportu energenata, što se može direktno usporediti, postoje i drugi faktori, poput utjecaja navika potrošača na sam sustav. Nafta se lako skladišti, dok sa strujom to nije slučaj. Iako bi EV-ovi u teoriji mogli poboljšati balans elektroenergetskog sustava i smanjiti udio prljavih izvora u ukupnoj proizvodnji, to trenutno nije tako i pitanje je koliko će nam trebati za tu promjenu. Dugoročno ima smisla, ali isto tako, na dugoročnom planu nema potrebe forsiranja zabranama, što Visak predlaže, jer ionako idemo u tom smjeru.

To već ima više smisla, iako i dalje nije ni do koljena adekvatnom javnom prijevozu koji pokriva širi gradski i prigradski prostor po pitanju benefita i za ekologiju i za smanjenje prometnih gužvi, što će se u konačnici pozitivno odraziti i na one koji stvarno imaju opravdanu potrebu ići automobilom u grad (primjerice po dijete u bolnicu). Dizelaš koji zagađuje duplo manje od EV-a u konačnici manje zagadi ako nema gužve od EV-a u gužvi.

Jedan ironični detalj - jedna od firmi koje su veći zagađivači u okolici Splita, koja je čak dolazila na ideju spaljivati miješani drvni otpad (u kojem ima drva tretiranog raznim kemikalijama), uredno svoje zaposlenike skuplja i vraća kući organizirano autobusom.

Ti si ubacio dizelaše u opću raspravu ICE vs EV, a tu onda treba biti pošten, pa gledati cjelokupni segment. U modelu kojeg sam predložio bi vlasnici dizelaša bili penalizirani više nego ostali jer kategorije naknada idu po zagađenju.

Što se tiče brojki, na temelju najboljeg/najgoreg slučaja si pokušao opravdati svoju odokativnu procjenu, što je daleko od dokazivanja.

Da, taj potencijal u budućnosti sam ti već napisao da vidim, međutim, u kratkoročnoj budućnosti to neće zaživjeti jer zahtjeva prilagodbe infrastrukture i globalni dogovor protokola, a takve stvari u jako inertne. Dok to ne zaživi, punjenje automobila, pogotovo na nekoj masovnijoj skali postignutoj zabranam, donosi dodatne probleme, a ne rješenja tih problema.

Nije mi ni namjena da pokrije sve, ali u gradovima koji su u isti uložili rješava upravo one probleme o kojima upravo sada pričamo. I to ne sutra, već, tamo gdje su išli na takvo rješenje, isto je funkcioniralo prije nego su električna vozila normalnog dometa počela izlaziti iz sfere SF-a.

Što se tiče omjera, da uzeo si na svoju štetu, ali onda to koristiš kao alibi za izvlačenje proizvoljnog zaključka. To nije dokaz, već procjena.

Za punionicu na svakom parkingu bi također trebao "sravniti gradove sa zemljom i iznova ih izgraditi", pogotovo ako infrastrukturu želimo prilagoditi na način da elektroenergetska mreža može koristiti benefit baterija za balansiranje proizvodnje. Gradovi nisu rađeni ni za ovu količinu vozila, a postojeća infrastruktura lakše podnosi istu količinu ljudi u javnom prijevozu nego u automobilima.

Da li bi to tražilo prilagodbu načina života? Naravno, međutim, trenutni način života dugoročno nije održiv, a promjena pogona rješava samo dio problema. Također, sami prelazak na EV traži od korisnika određene prilagodbe, pa je malo ironično da ti i Visak, kao najveći zagovornici ubrzanog prelaska na EV, u nekom rješenju vidite upravo to kao problem.

 A znaš kako to ide, krene s problemima u krevetu, pa se prelije na ostale aspekte veze. 

Mala digresija - imaš li neki konkretniji podatak za ovo, jer mi nema previše smisla?

Gužvu uzrokuje prevelik broj automobila u odnosu na kapacitet ceste, smanjenje protoka kroz lokalne čepove, npr. sudare ili (meni osobno najdraže) debile koji "samo nekog trebaju ukrcat/iskrcat/pričekat".

Ubacivanje u kolonu je nebitno za cjelokupan promet, ionako semafori reguliraju protok... 

Nebitno je jer svi oni zajedno stanu na semaforu dvjesto metara kasnije i čekaju do minute da krenu dalje.

1.) Oni koji se ubacuju pred samim semaforom uzrokuju tromiji start kolone i manje auta prođe kroz semafor. Na sljedećem semaforu se događa ista stvar.

2.) Nerijetko se oni koji se ubacuju, ubacuju u traku koja je namijenjena za drugi smjer (primjerice iz trake za desno koja ima trokut u traku za ravno koja ima semafor), čime zastoj u jednom smjeru prenose i u drugi smjer.

3.) Zbog samog ubacivanja, ljudi smanjuju razmak, a kad na semafor dođe zbijena kolona, ona sporije starta. To možda ne djeluje logično, međutim, ako držiš dovoljan razmak, kad onaj ispred tebe krene, ti možeš krenuti praktički istovremeno, a ako on malo uspori, ti imaš buffer kojim to možeš kompenzirati bez naglih reakcija. Što je razmak manji, to se svako usporavanje prenosi kroz ostatak kolone s većom amplifikacijom. Dodatno, kad se drži manji razmak, na jedno zeleno svjetlo se kraj kolone pomakne i stane po nekoliko puta, dok se kod velikog razmaka kraj kolone praktički i ne zaustavlja jer sama kolona funkcionira poput harmonike koja kompenzira isprekidani tok na semaforu, što sem uz samu protočnost semafora, pozitivno odražava i na ugodnost vožnje, te smanjenje potrošnje i onečišćenja. Međutim, čim imaš one koji se ubacuju, takav način vožnje više ne funkcionira.

Ovo zadnje se najbolje može vidjeti u sezoni na autocesti kad se voziš suprotno od gužve. Promet je gust, ali protočan, a onda se od jednom, kod ulaza na autocestu ili izlaza s odmorišta, kako se jedni priključuju u taj gusti promet, a drugi im rade mjesta prestrojavanjem u lijevu traku, u kojoj je također gust promet, promet se krene usporavati, da bi automobili kilometar dalje stajali na mjestu.

Na tom tragu su zanimljivi i pace car eksperimenti koji pokazuju da se sporijom vožnjom može ostvariti veća protočnost:

https://www.westword.com/news/i-70-pace-cars-experiment-is-working-cdot-says-just-not-all-the-time-5880518