Zna li netko koji je koeficijent toplinske dilatacije kod jednog ovakvog materijala? Znam da je za beton i čelik otprilike sličan. Sad nezz kako se ovo uklapa u tu jednadzbu.
Kao da je to bitno
, ocigledno mu je nosivost uzasna jer u cijelom clanku niti a o najbitnijoj stvari, samo se prica o stednji, stednji i jos malo stednji a znamo kako to zavrsava u gradevini
Ako ništa drugo, sad mogu raditi malo veće kućice za djecu na dječjim igralištima.
Zna li netko koji je koeficijent toplinske dilatacije kod jednog ovakvog materijala? Znam da je za beton i čelik otprilike sličan. Sad nezz kako se ovo uklapa u tu jednadzbu.
Mislim da se svi polimeri šire više od betona i željeza, a ovdje je riječ o recikliranim, dakle najobičnijim vrstama plastike - zaključak da se nikako ne uklapa se nameće sam od sebe.
Zna li netko koji je koeficijent toplinske dilatacije kod jednog ovakvog materijala? Znam da je za beton i čelik otprilike sličan. Sad nezz kako se ovo uklapa u tu jednadzbu.
Mislim da se svi polimeri šire više od betona i željeza, a ovdje je riječ o recikliranim, dakle najobičnijim vrstama plastike - zaključak da se nikako ne uklapa se nameće sam od sebe.
Što znači da je ovo žešća glupost ili se meni samo čini ?
Trogodišnje istraživanje piše u članku. Ništa mi više nije jasno. Danas očito svatko može imat doktorat.
Patent ovdje (slike su u PDF-u): https://patents.google.com/patent/ES2701779A1/en
Bit izuma je korištenje hibridne strukture (beton + polimer) i proizvodnja elemenata grede (profila) u segmentima na gradilištu koji se potom spajaju na način opisan u patentu, čime se ubrzava izgradnja i izbjegava potreba transporta prefabriciranih elemenata. Polimerni dijelovi mogu se proizvesti bilo kojom metodom (injection molding, pultrusion, ...), ali ustanovili su da je za gradilište najprikladnija aditivna metoda 3D printanja koja ima i dodatan bonus mogućnosti izrade složenih internih struktura u profilu (npr. u patentu dana alveolarna struktura). Kod ostalih metoda, pretpostavljam da bi se proizvodnja obavljala u tvornici jer bi uspostavljanje proizvodne linije in situ bilo skupo i neprikladno. BTW, u proizvodnji se može (ali ne mora) koristiti reciklirana plastika.
U profile se mogu ugraditi ojačanja koja mogu biti nemetalna ili metalna - pogledajte patent i slike u njemu - ostavljene su rupe i prostor za ojačanja koja mogu biti ploče, šipke ili žice.
Što se tiče plastike - sve se više koristi u graditeljstvu, posebice je korištenje FRP-a (fiber reinforced polymer) područje u zamahu. 2007. je izgrađen most u Teksasu koji ima FRP grede (https://www.fhwa.dot.gov/publications/publicroads/08sep/03.cfm), 2015. u Poljskoj most s FRP gredama i betonskom pločom - dokumentarac o izgradnji:
FRP se koriste i kao armatura u betonu - kratak video koji uspoređuje FRP i čeličnu armaturu:
Za kraj, ovaj video testiranja vlačne čvrstoće FRP armature je zanimljiv:
Koliko sam uspio primijetiti da dosta dugo traje izrada jednog nosača. Vjerojatno će se s vremenom to optimizirati pomoću robota i slično.
Čini mi se za sada dosta komplicirana izrada i dugotrajna, vrijeme ce pokazati.
Nisam nigdje vidio podatak o trajnosti materijala? Ponašanje nakon xy godina.
Mosti se inače projektiraju na 100 godina, uzimajući u obzir održavanje istog.
Dali je netko primijetio da su plastičnim vezicama vezali armaturne mreže pri betoniranju AB ploče iznad nosača?
covjek je stavio video gde se vidi glavni problem od 3:50:
Dakle ta plastika sad pa i nikada nebude zamijenila zeljezo/beton, druga stvar da bi se ta legura polimera ucinila tako cvrstom ide hrpa drugih materijala koji poskupljuju proizvodnju koja je ionako vec preeeeeskupa. I koliko sam shvatio nepodnosi bas prevelike duzine, za razliku od betona koji je nezamjenjiv po tom pitanju i u koji takoder idu razni aditivi, vlakna itd itd da bi mu se sva svojstva visestruko pojacala.
Ljudi moji pricamo o 200+ katova betona
nikakva šparno-reciklirana plastika to nemoze drzati cak niti Superman
Nijedna visoka zgrada uglavnom nije od betona nego od čelika.
A i one koje su od betona unutar nosivih stupova imaju više željeza nego betona.
Beton sam po sebi ima vrlo malu vlačnu i torzionu čvrstoću i elastičnost.
Jedino ima veliku tlačnu čvrstoću.
Zato se obilato armira željezom koje je obrnutih svojstava.
A kod visokih zgrada se izbjegava jer na velikim katovima za vrijeme vjetra zgrada se giba i po koji metar.
A da ne govorimo o potresu.
Zato su sve velike zgrade od čelične konstrukcije jer je puno elastičniji.
A o težini konstrukcije da ne govorimo.
Do petnaestak katova još kako tako ali visoki neboderi su uglavnom čelik.
