Novi svjetski rekord: gotovo 300 km/h – na biciklu

Malo ste se zakomplicirali s pojmovima potlak, otpor zraka i slično. Iza svakog vozila koje se kreće (uzmimo auto) nastaje zona potlaka koja ovisi o obliku vozila. Zrak koji pređe preko karoserije automobila pri toj brzini ostavlja sa stražnje strane jednu zonu koja je manje popunjena zrakom (potlak). Isto tako kad se auto kreće, s prednje strane će se zrak malo tlačiti na auto pa će tu biti zona pretlaka. Upravo zbog toga što je zrak ispred auta veći nego iza njega nastaje otpor zraka, koji je definiran drag koeficijentom, Cd. U ovom slučaju ženska je iskoristila maksimalno ono što svi profesionalni biciklisti na utrkama rade i zašto su u biciklizmu bitni timovi. Neda mi se sad tražiti članke, možete sami, gdje postoje podaci koliko se uštedi snage vozeći se na tour de franceu u koloni jer ti kolona stvara određenu zonu potlaka. Aj sad zamislite isto to, samo što te štiti vozilo dizajnirano za veliki potlak umjesto par uskih biciklica kroz koje zrak prolazi dosta lako. 

Mali kotač joj služi za ubrzanje koje je izgubila velikim prijenosnim omjerom. Dakle, da bi mogla pedalati na velikoj brzini mora imati ogroman prijenosni omjer (čime otežava akceleraciju), a da bi lakše ubrzavala ima manje kotače koje prenose veću silu nauštrb brzine. Kompenzacija

Btw. Ako nekog još nešto zanima mogu se detaljnije raspisati.

 NHF, ali ne slažem se u potpunosti s napisanim. U vožnji u grupi biciklista imaš zavjetrinu, da tehnički gledano to jest podtlak ali doživljaj nije niti sličan. Naime, u grupi biciklista se područje nižeg tlaka popunjava zrakom koji dolazi sprijeda (kroz područje oko kotača bicikla), dok se u ovom slučaju područje nižeg tlaka popunjava vrtloženjem zraka koji prolazi bočno i iznad vozila i stvara "vjetar u leđa".
A ovo s kotačem nisam baš shvatio. Misliš na lakše ubrzanje zbog manje inercije kao rezultata bližeg oboda kotača ili na nešto drugo? Ako misliš da su time kompenzirali prijenosni odnos to mi baš nema smisla, pa lakše je promijeniti lančanik nego koncipirati cijeli bicikl oko prijenosa. Istina, veći zupčanici imaju veću mehaničku efikasnost kod lančanog prijenosa, ali u tim dimenzijama gubici više nisu tako značajni. Kao što već rekoh, mislim da su odabrali manje kotače jer omogućuju 12-15cm manju udaljenost od vozila koje stvara zavjetrinu.

 najbolji cestovni biciklisti-sprinteri imaju vršnu snagu oko 1800W, pistovni možda imaju i 2kW. U neutralnim uvjetima (mala nadmorska visina, bez vjetra, i na normalnom suvremenom cestovnom biciklu) to je dovoljno za 74-77km/h. Svjetski pistovni rekord na 200m je 9,347 što je mrvicu preko 77km/h. Rekord u onim oklopljenim superaerodinamičnim recumbentima je nešto preko 140km/h

1. Da, upravo to. O tome govorim. Isprobano na vlastitoj koži više puta. U trenutku kad je inercija + potlak veći od otpora za danu brzinu.
2. manji kotač nikako ne znači bolju stabilnost. Naprotiv. Možeš promatrati osovinu kotača kao polugu, pa je jasno što pomak tijela na visini od npr 1,3m znači ako si na kotačima gdje je osovina 35cm iznad tla ili 15cm iznad tla.
3. središte težišta i ukupna visina biciklista uglavnom nema veze s veličinom kotača već s geometrijom bicikla. To pogotovo nije problem na biciklu na kojem je obaran rekord, a koji je takav kakav jest očito zbog longitudinalne stabilnosti.

P.S. ti stvarno misliš da se prosječni forumaš zna služiti CFD simulacijom? Nekad niti specijalisti nisu u stanju pripremiti prave modele i dobiti korisne rezultate.