Warren Buffett: kriptovalute će loše završiti

Baže, baže, sunce ti tvoje...

Zanimljiv pogled na stanje stvari... Znači, iz ničega stvore love koliko im treba? Pa zašto se onda zajebavaju s klijentima koji se uvijek mogu pokazati kao rizični i ne vraćati kredite? Zašto jednostavno ne promijene stanje na svom računu - upišu si iznos od par milijardi € bez puno razmišljanja? Kad ponestane, ponovno mijenjaj stanje i tako unedogled?

I, kad je to već tako, zašto se ti ograničavaš na ilegalni podrum - što te sprječava da otvoriš svoju banku? Iz gore opisane logike vidljivo je da ne moraš imati niti jednog klijenta - samo vrti stanje na svom računu i živjet ćeš u izobilju do kraja života.

 Jesi normalan. Ako itko može manipulirati sa svim kriptovalutama na čelu sa bitcoinom, onda je to buffet. Ima dovoljno novca da kupi sve kontrolne vrijednosti, nema regulacije ni nadzora koliko smije kupiti, nema načina, osim kroz blokchain, koji isto nije nikakav nadzor jer nema identiteta, tko je vlasnik -  pumpa ih koliko mu odgovara i sve strmoglavi ako poželi. Upravo zbog manjka kontrole, to vjerojatno netko radi. Nikad u povijesti  nije bilo ovako lako kontrolirati vrijednost nečega. Naravno, većina ljudi svega ovog je svjesna i nije ih briga: najbitnije je ne biti u skupini luzera- tj. imati njuh kada ulagati, kopati, a kada se riješiti. I nemojmo biti naivni: Buffet ima tim vrhunskih stručnjaka koji se neprestano nadopunjuju i analiziraju sve oblike ulaganja. Sigurno u ovim godinama, sa 80tak milijardi dolara imovine, ne funkcionira tako da sam samcat ujutro čita forbes pa onda sam telefonom zivka brokere da otkupi krumpire ili proda šećer.

 Ma sad, u prvom si u pravu. Ali nebih se stoposto kladio da mu zaposlena ekipa ne manipulira sa kriptovalutama. Njima je to mačji kašalj. Kako s financijskog gledišta, tako i s gledišta kontrole i upućenosti u funkcioniranje svih sitnih začkoljica virtualnih vrijednosti. Njegova ekipa je u stanju bankrotirati IBM ili državu (ili obratno), mislim da se na blokschain tržištu bez kontrole i regulacija osjećaju kao lisice u kokošinjcu. Nema šanse da se ustručavaju od intervencija, jer njihovi mehanizmi ulaganja i kontrole su za nas (budimo objektivni) obične skromne amatere totalna apstrakcija.

 Očito ne razumijš poveznicu i razliku između vrijednosti, novca kao skladišta vrijednosti i papirnatog novca. Banka ne printa novčanice u svom podrumu i od toga ti ne daje kredite. Banka stvara vrijednost, vrijednost iskazuju u novcu. Isto to možeš napraviti i ti, pozajmicom prijatelju. Ja i ti se dogovorimo da si od mene posudio neku vrijednost. Izračunamo da ta vrijednost je otprilike kao i 1000 eura. Ta vrijednost postoji na tvom računu u mojoj glavi i dokle god ne odlučiš da želiš da ti ih ja dam u kunama one ne postoje u papirnatom obliku. Na tih 1000 mi moraš vratiti 1100. 100 sam stvorio iz vjetra. Potpuno legalna stvar, postoji i špranca ugovora za kupit u knjižari, zove se ugovor o zajmu.

Zašto onda neke banke bankrotiraju? Umra je onaj šta je utipkava kredite, a više nitko to ne zna radit, pa ne mogu više utipkavat kredite i jebiga sve ode u kurac.

Di si ti pokupija svoje sive čelije?

moraosam to da je banka posrednik između štediša i uzimatelja kredita je jedna romantična slika, ali na žalost nema puno veze sa stvarnosti. Mnogi čak na fakultetu uče krivo, nešto što je bilo prije 50 godina ali zadnjih 30 više ne vrijedi. Čini se uključivo khan academy.

Prvo nastaje kredit, a iz kredita nastaje depozit (novac).

Evo, da ne kažeš da samo Lovrinović i njemu bliski profesori to pričaju, ili samo neki američki i britanski ekonomisti, ili neki moji poznanici koji su bili na čelu banke penjući se kroz niža radna mjesta u banci, magistri ekonomije, prof dr ekonomije itd, evo jednog iz BiH:

prof.dr.sc. ekonomije, Radomir Šalić

Školovao se u Beču, Velikoj Britaniji, bio je bankar na visokoj poziciji, i bavi se bankama kao užom specijalnosti.

Životopis: http://www.metropolitan.ac.rs/files/2016/07/CV-%C5%A0ali%C4%87-detaljnija-biografija.pdf

http://www.metropolitan.ac.rs/profesori/fm-profesori/

Nakon direktnog pitanja, čovjek je priznao da prvo nastaje kredit, a tek iz kredita nastaje depozit:

(molim odvrti na 22:40)

Suprotno uobičajenom mišljenju prosječnog čovjeka, prvo nastaje kredit, a iz njega nastaje depozit. Fascinantno, zar ne?

Drugim riječima, priznao je da se novac STVARA kreditom.

Isto što i ovi britanci lijepo kažu:

Misconceptions - Banking 101

Tu ti i navodi jedno 6 slika koje ljudi imaju u glavama o bankama, a krive su. Poput ove o posredništvu između štediša i onih koji posuđuju.

Kako to da se ti ne baviš tim biznisom kad si tako dobro upućen? 

Kapitalizam se bazira na tome (to je jedna od temeljnih ideja Adama Smitha iz Wealth of Nations), a problem je što trenutno nema alternative. Znamo što se dogodilo alternativi. Zbog toga mislim da je potpuno uništenje planeta skoro neizbježno. Samo je pitanje vremena. Većina ljudi brine samo o sebi. To je u genima. Hype kriptovaluta samo pokazuje koliko je pohlepa široka. A možda više od toga i očaj.

Što se tiče banaka postoje mehanizmi koji su vrlo često neučinkoviti zbog ćega nastaju krize i financijski sektor donosi gubitke nacijama, ali generalno novac nastaje u bankama. Za 1 kn štenje banka daje x kn kredita. To je činjenica. I to puno x kn. Kriptovalute je bolje usporedjivati s cijenom dionica koje ponekad imaju realnu procjenu ali često i špekulantsku.

Odlično sažeteo, osim na banke isto se može gotovo u slovo izreći i za korporacije.
U mojoj, nekih 40.000 zaposlenih, CEO izdrži jedan do dva mandata, što dolazi poslije njega nije njegova briga, njega zanima samo bonus.

Bonus je godišnje desetak milijuna dolara+. Svi bi oni da im je dobit 100, a trošak 0%.

Pitanje je samo hoće li nas sve skupa prije zamjeniti roboti i Ai, ili će se sve srušiti. 

Ako što se tiče kriptovaluta, sve je ovo zgodan eksperiment.

Budućnost nam sigurno donosi novac u elektronskom obliku, no zasigurno da će si države i centralne banke zadržati pravo da odrede kako, kada i pod kojim uvjetima će se to dogoditi.

 Ok... jesi razumi dio u kojem ti kaže:

"Konkretan i banalan primjer što bi se dogodilo kad bi vezao konačnu količinu novca uz ukupnu vrijednost koja je sve veća i veća je to da bi danas digao kredi na 30 godina od 1 bitcoina i za to bi mogao kupiti automobil. Za 30 godina bi morao vratiti 1.1 bitcoin, a banka bi za to mogla kupit 300 automobila."

Idemo polako.. ako je novac reprezentacija vrijednosti iza koje u konačnici stoji nekakav rad. Imaš tri kuće na tržištu i konačnu količinu novca, recimo ta je količina 30, novac je reprezentacija vrijednost. U našem slučaju jedina vrijednost su tri kuće, dakle svaka vrijedi 10.

Napraviš četvrtu kuću i još uvijek imaš istu količinu novca u  opticaju. novac je reprezentacija vrijednosti. 4 kuće vrijede više od 3 kuće, ali mi i dalje imamo samo 30 novaca.

Kako si mislio razraditi svoj fiksni novac koji bi trebao prezentirati novostvorenu vrijednost? Ispada da ljudi ne bi trebali raditi jer svaka novostovrena vrijednost bi devalvirala postojeću ili nisam razumio nešto iz tvoga izlaganja?

I skoči sebi u usta... Koju vrijednost PO SEBI ima papir? Što čini razliku između papira na kojem piše 1, 10, 20 i 1000? Razliku čini činjenica zbog koje se taj papir zove fiat money, tj. vrijednost mu je onolika koliko mi damo. 

Vrijednost bilo koje valute koja nastaje u kreditnom sustavu NUŽNO OVISI o nekome. U konačnici, ovisi o onome koji tu valutu printa. Ako je printer eura stao, a vrijednost koja nastaje RADOM se povećava, onda će sutra moj euro koji dobijem za plaću vrijedit više od 1 i kusur $ kojih se u međuvremenu naprintalo x, a vrijednost se stvorila proporcionalno onoj u eurozoni... valuta devalvira povećanjem iste u opticaju, bez pokrića u vrijednosti koju treba predstavljati.

Kriptovalute jesu volatilne, ali njih nitko neće "printat" i tako devalvirat. vrijednost im ovisi o potražnji, i u suštini, o ničemu/nikome drugom.