Majka mu stara, jel rodjen vise taj Zefram Cochrane?
Smijesno je da jos uvijek na isti nacin izlazimo iz atmosfere kao i Jurij Gagarin.
Majka mu stara, jel rodjen vise taj Zefram Cochrane?
Smijesno je da jos uvijek na isti nacin izlazimo iz atmosfere kao i Jurij Gagarin.
pa on je iz atmosfere izjahal na obicnom icbm-u... warp zavojnice nama fale...
pa on je iz atmosfere izjahal na obicnom icbm-u...
Ma nisam mislio na namjenu, nego tehnologiju.
btw, kad smo kod Gagarina, odlican film je snimljen koji pokazuje sto je tocno gledao kada je napravio tu svoju famoznu prvu orbitu.
Genijalna ideja, genijalan film!!!
Majka mu stara, jel rodjen vise taj Zefram Cochrane?
Smijesno je da jos uvijek na isti nacin izlazimo iz atmosfere kao i Jurij Gagarin.
Još 17 godina :-)
hobi:moj-android.net
Još 17 godina :-)
negdje sam procitao da bi trebao biti ove godine rodjen. Mislim da je wikipedija ili tako negdje 
Prema kanonu, rođen u ranim 2030-tima (prema nekanonskim informacijama, ili 27. 01. 2031. ili 09. 02. 2032.). U novelizaciji filma First Contact kao godinu rođenja naveli su 2013. da bi starost otprilike odgovarala starosti Jamesa Cromwella. Diskrepancija u izgledu i godinama se u nekanonskim djelima objašnjava ubrzanim starenjem zbog trovanja radijacijom u Trećem svjetskom ratu. Phoenixov prvi let smješten je u 2063. godinu.
SpaceX radi na tehnologiji za samostalno slijetanje prvog stupnja rakete Falcon. Test bed se zove Grasshopper, a zadnji let je uključivao uzlet na 80,1 m visine, lebdenje i spuštanje:
Blue Origin Jeffa Bezosa (Amazon) također radi na ponovno upotrebljivim letjelicama:
Iako ne predstavljaju direktnu konkurenciju SpaceX-u i Blue Originu budući da rade na lunarnim landerima i suborbitalnim letjelicama, Armadillo Aerospace Johna Carmacka i Masten Space Systems posjeduju sličnu tehnologiju - ispod je video Mastenovog Xaera:
Izvorište dizajna gornjih letjelica je McDonnell Douglasov Delta Clipper Experimental (DC-X), odnosno NASA-in DC-XA (Delta Clipper Experimental Advanced) prototip SSTO (Single Stage To Orbit) letjelice - poznato je da nekoliko inženjera koji su radili na tom projektu radi u Blue Originu.
Korištenje propulzije za slijetanje znači još nekoliko tona goriva koje treba podići pri lansiranju. Izgleda mi nepotrebno jer su šatlovi mogli sletjeti bez pogona. Ono što ima smisla je opremiti stepene rakete nosača mlaznim motorima, tako da se nakon odvajanja neoštećeni spuste na zemlju. Ušteda bi bila ogromna.
Iako se mogu nazvati prilicno informiranim pa cak i iznadprosjecnim poznavateljem svemirskog istrazivanja i svega sto ide uz to, jedna stvar mi nije jasna a vjerujem da ce se naci ovdje netko tko ima odgovor.
Zasto svemirske letjelice ne uzlijecu iz zraka, sa ledja recimo nekoga Boeinga ili Antonova. Nekako mi se cini da bi puno manje goriva trebalo kada si vec na 10000 metara i kreces se ~900kmh? Uostalom nije li na taj nacin Space Ship One uzeo nagradu?
Iako se mogu nazvati prilicno informiranim pa cak i iznadprosjecnim poznavateljem svemirskog istrazivanja i svega sto ide uz to, jedna stvar mi nije jasna a vjerujem da ce se naci ovdje netko tko ima odgovor.
Zasto svemirske letjelice ne uzlijecu iz zraka, sa ledja recimo nekoga Boeinga ili Antonova. Nekako mi se cini da bi puno manje goriva trebalo kada si vec na 10000 metara i kreces se ~900kmh? Uostalom nije li na taj nacin Space Ship One uzeo nagradu?
Nisam vidio "službeno" objašnjenje, ali ovako ja to sebi tumačim... najniža upotrebljiva orbita za satelite je reda veličine 1000 km. Neki su i na oko 40 000 km. Avioni lete do oko 10 km. Daklem, puno komplikacija i rizika, a relativno mala korist, svega oko 1% visine u najboljem slučaju. Ne da mi se sada računati, ali mislim da je takva otprilike i korisnost glede brzine (avioni su oko 1000 km/h, brodovi su oko 10 000 km/h), posebno zato što brzina ne raste linearno nego je kinetička enerija proporcionalna kvadratu brzine.
Space Ship One je išao samo do (relativno beskorisnih) 100 km visine i nije trebao brzinu potrebnu da ostane u orbiti, pa se njemu isplatilo jahati na avionu.
Iako se mogu nazvati prilicno informiranim pa cak i iznadprosjecnim poznavateljem svemirskog istrazivanja i svega sto ide uz to, jedna stvar mi nije jasna a vjerujem da ce se naci ovdje netko tko ima odgovor.
Zasto svemirske letjelice ne uzlijecu iz zraka, sa ledja recimo nekoga Boeinga ili Antonova. Nekako mi se cini da bi puno manje goriva trebalo kada si vec na 10000 metara i kreces se ~900kmh? Uostalom nije li na taj nacin Space Ship One uzeo nagradu?
To je odličan način za lansiranje manjih orbitalnih i podorbitalnih "aviona" male mase. Dobit je velika jer se najviše goriva potroši za podizanje tereta sa zemlje i ubrzanje od nule. Pošto su te letjelice relativno lagane i obično se brzo vrate u atmosferu, ne nose puno goriva i imaju sopstveni pogon ili eventualno mali raketni stepen. Zamisli sada da trebaš podići teretni brod za snabdijevanje ISS-a mase nekoliko tona. Čak i sa visine od 15km treba ti jaka raketa nosač kako bi ga izbacio na 300km. Zamisli Arianu, Proton ili Sajuz na leđima aviona. Ne znam postoji li uopšte avion koji bi mogao podići taj teret. Ne znam ni kako bi raketu u punoj brzini okrenuo u vertikalni položaj. Kod orbitalnih aviona to nije problem jer krila stvaraju uzgon. Osim toga kako ga sigurno lansirati, ne smiješ upaliti motore dok je raketa zakačena za avion iz očitih razloga , a ako je prije otkačiš i slučajno se ne upale motori pozdravi se sa raketom i teretom.
Svima koje zanima ova tematika preporučam odlične tekstove g. Draška Dragovića (atronomija.co.rs)
To je odličan način za lansiranje manjih orbitalnih i podorbitalnih "aviona" male mase. Dobit je velika jer se najviše goriva potroši za podizanje tereta sa zemlje i ubrzanje od nule.............
'Ajde od pretpostavke da nije rjesenje samo uzeti postojecu Arianu ili Energiu i zakaciti ih na avion (Sojuz je kapsula, zar ne?) i upaliti. No dobro, ajmo reci da nije moguce.
Zasto onda nisu napravili lansirnu rampu na nekoj planini? Kennedy centar je je gotovo na 0 nadmorske visine. Ne bi li se neke ustede dobili da lansirnu rampu montiraju na neku vecu nadmorsku visinu? Vjerujem da postoje hrpa pristupacnih brda sa nadmorskom visinom od barem 5-6 kilometara.
*edit
Da, zeznuo sam, bila je i Sojuz raketa...
Majka mu stara, jel rodjen vise taj Zefram Cochrane?
Smijesno je da jos uvijek na isti nacin izlazimo iz atmosfere kao i Jurij Gagarin.
I još desetljećima ćemo sigurno, stoljećima vjerovatno (osim ako totalno odustanemo zbog manjka financiranja ili kakvog globalnog istrebljenja). U biti jedina tehnologija za koju ja znam koja bi realno mogla učiniti međuplanetarne letove unutar našeg solarnog sustava jeftinima i svima pristupačnima i omogućiti kolonizaciju i eksploataciju resursa bar tog bliskog susjedstva je orbitalni lift. Struja je puno jeftinija od raketa za dići se u orbitu, međutim prvo je potreban veliki napredak u tehnologiji masovne proizvodnje čistih nanocijevi, i koji bilijun dolara ulaganja od globalne zajednice.
Btw ako se rodi Zefram Cochrane onda će za par desetljeća doći Borgovi na Zemlju, a makar bi ih navodno trebao srediti time-travelling Picard ja bi rađe proša bez toga, ne da mi se baš riskirati da postanem kiborg-rob...
Majka mu stara, jel rodjen vise taj Zefram Cochrane?
Smijesno je da jos uvijek na isti nacin izlazimo iz atmosfere kao i Jurij Gagarin.
I još desetljećima ćemo sigurno, stoljećima vjerovatno (osim ako totalno odustanemo zbog manjka financiranja ili kakvog globalnog istrebljenja). U biti jedina tehnologija za koju ja znam koja bi realno mogla učiniti međuplanetarne letove unutar našeg solarnog sustava jeftinima i svima pristupačnima i omogućiti kolonizaciju i eksploataciju resursa bar tog bliskog susjedstva je orbitalni lift. Struja je puno jeftinija od raketa za dići se u orbitu, međutim prvo je potreban veliki napredak u tehnologiji masovne proizvodnje čistih nanocijevi, i koji bilijun dolara ulaganja od globalne zajednice.
Btw ako se rodi Zefram Cochrane onda će za par desetljeća doći Borgovi na Zemlju, a makar bi ih navodno trebao srediti time-travelling Picard ja bi rađe proša bez toga, ne da mi se baš riskirati da postanem kiborg-rob...
Ti si ionak Klingonac , boli tebe kita :)
To je odličan način za lansiranje manjih orbitalnih i podorbitalnih "aviona" male mase. Dobit je velika jer se najviše goriva potroši za podizanje tereta sa zemlje i ubrzanje od nule.............
'Ajde od pretpostavke da nije rjesenje samo uzeti postojecu Arianu ili Energiu i zakaciti ih na avion (Sojuz je kapsula, zar ne?) i upaliti. No dobro, ajmo reci da nije moguce.
Zasto onda nisu napravili lansirnu rampu na nekoj planini? Kennedy centar je je gotovo na 0 nadmorske visine. Ne bi li se neke ustede dobili da lansirnu rampu montiraju na neku vecu nadmorsku visinu? Vjerujem da postoje hrpa pristupacnih brda sa nadmorskom visinom od barem 5-6 kilometara.
*edit
Da, zeznuo sam, bila je i Sojuz raketa...
Puno veći dobitak je izgradnja kosmodroma na ekvatoru ali problem je politicke prirode. Pogledaj samo koliko Rusija ima problema sa Kazahstanom. Kosmodrom na planini-nema šanse. Vjerovatno si primijetio da se hangar za sklapanje raketa u Kejp Kanaveralu nalazi blizu lansirne rampe, a specijalna platforma prevozi raketu nekoliko sati na udaljenost od 2km. Rusi koriste specijalni vlak. Ne možemo govoriti o SF brodovima sve dok koristimo hemijske motore, ili dok ne pronađemo izvor goriva u svemiru.
(...) Zasto svemirske letjelice ne uzlijecu iz zraka, sa ledja recimo nekoga Boeinga ili Antonova. Nekako mi se cini da bi puno manje goriva trebalo kada si vec na 10000 metara i kreces se ~900kmh? Uostalom nije li na taj nacin Space Ship One uzeo nagradu?
(...) Zamisli Arianu, Proton ili Sajuz na leđima aviona. Ne znam postoji li uopšte avion koji bi mogao podići taj teret. Ne znam ni kako bi raketu u punoj brzini okrenuo u vertikalni položaj. Kod orbitalnih aviona to nije problem jer krila stvaraju uzgon. Osim toga kako ga sigurno lansirati, ne smiješ upaliti motore dok je raketa zakačena za avion iz očitih razloga , a ako je prije otkačiš i slučajno se ne upale motori pozdravi se sa raketom i teretom. (...)
Najteži teret ikad transportiran zrakom težio je 190 tona, a prenio ga je Antonov AN-225 Mriya. Srednje teški nosači su mase oko 150 tona, tako da lansiranje iz zraka postojećih lakih i srednje teških nosača nije nezamislivo, uz prikladno dizajniran avion. U prošlosti su Sovjeti bili zainteresiraniji za takav način lansiranja u odnosu na Amerikance - projekti Spiral i MAKS - ali nisu ih i ostvarili.
Ipak, postoji laki nosač koji se lansira iz zraka s postojećih aviona - Pegasus. Od stavljanja u službu 1990. godine, lansiran je 40 puta - misije su 35 puta završile uspješno, 3 puta neuspješno (gubitak tereta) i 2 puta s djelomičnim neuspjehom (pogrešna orbita). Mase je oko 20 tona i može postaviti satelit od oko pola tone u nisku orbitu.
Trenutno smo na stupnju teh. razvitka koji omogućuje konstrukciju svemirskog lifta na Mjesecu uz trošak od 0,8-1,0 milijardi dolara. Lift na Marsu (kao i na Zemlji) nije moguć, ali postojeći materijali su dovoljno snažni za spuštanje lifta s Deimosa (koji je pretežno sastavljen od ugljika, pa to smanjuje trošak izgradnje) djelomično u Marsovu atmosferu.
