Kako bi se s ovim snimila dobra slika za fejs, mislim da bi se mogla procitati marka bojlera na njoj...
Kako bi se s ovim snimila dobra slika za fejs, mislim da bi se mogla procitati marka bojlera na njoj...
marku bojlera pročitaš i sa 3,2 megapixela
sa ovom vidiš otisak prsta radnika koji je sklapao bojler.
S ovoliko pixela možeš vidjet i one bakterije u WC školjki 
Nemojte lupati, ovo je za svadbe :D
Ako se netko bavio veličinama piksela na senzorima, može li izračunati idealnu veličinu senzora za ovo (za 1000 MP)?
Edit: Izračun gotov!
Ova stvar ima mnogo veće piksele (super!) od klasičnih DSLR-a. Oko 18 mikrona kvadratnih. Bolji fotoaparati imaju dimenzije piksela od 6 - 10 mirkona kvadratnih.
Kako bi se s ovim snimila dobra slika za fejs, mislim da bi se mogla procitati marka bojlera na njoj...
marku bojlera pročitaš i sa 3,2 megapixela
sa ovom vidiš otisak prsta radnika koji je sklapao bojler.
s tim da je bojler u podrumu iza zatvorenih vrata....u mraku...i prekriven crnom zavjesom....
To znači da CSI više neće biti SF, već realnost :D
http://fun256.com/photos/126.jpg
okej, lijepo ste se zabavili maštanjem kakve svadbe i pornjavu se da snimiti tim senzorom, ali može li mi autor reći koja je to brojka
"tisuću milijuna zvijezda" ?
Meni su u osnovnoj školi učiteljice rekle da je to milijarda. Ako je to istina, dali je Dubravko bio bolestan taj dan kad se to učilo, a ako je
onda mi nije logično zašto i broj piksela na tim spojenim ccd senzorima ne naziva - tisuću milijuna piksela?
"Europska svemirska agencija po prvi je put sastavila kameru za sondu Gaia,"
-a što planiraju to rastavit pa slagat još par puta? Onako ko u vojsci, "a sad zavezanih očiju, sa štoperiocom" ?
Ja sam samo načuo da slažu po 4 ccd-a dnevno u dvije smjene, nigdje informacija da im je ovo tek prvo u nizu slaganja.
Znam da je ljeto i fjaka, ali malo informacije što je Gaia, čemu služi, kada i zbog čega?
evo bit ću naporan geek:
Namjena
Stvoriti najveću i najprecizniju trodimenzionalnu kartu naše galaktike putem mjerenja razlika pozicija (paralakse) i radijalne brzine jedne milijarde zvijezda
pretežito u našoj galaktici i ponešto u lokalnoj grupi malih satelita (magelanovih oblaka). Da podsjetim sama galaktika ima 200 do 400 milijardi, dakle isto toliko puta više zvijezda) Nakon toga slijede opetovana mjerenja (70 puta iste zvijezde u 5 godina) da bi se ustanovile putanje
skupina zvijezda na zabilježenim pozicijama, kako bi se mogla na taj način simulirati dinamika galaktike i translacija dinamike u prošlost i budućnost.
Sa ovom količinom senzora također je idealna za nadgledanje i otkrivanje asteroida u našem solarnom sistemu (veliki f.o.v. za razliku od hubblea),
kao i otkrivanje nove gomile ekstrasolarnih planeta. i subotom za svadbe
Senzori: spojeni, imaju osjetljivost na svjetlost oko milijun puta veću od ljudskog oka (koje je inače izuzetno dobrog gamuta)
dimenzije spojenih senzora: 1mx0,5m. Proizvođač e2v Technologies of Chelmsford, UK. svaki senzor ima nekakvih 8.8 megapiksela (4500x1966)
Dakle osrednje, posebno s obzirom na dimenzije od 4.7 x 6cm, ali termička stabilnost, dinamički omjer i konstrukcija su daleko izvan standarda za naše fotiće.
Same senzore će koristiti više optika: dva razmaknuta teleskopa za stereosliku, i još 4 optička sklopa za mjerenje točne boje i intenziteta svake zvijezde.
Više od pola ccd-ova (9 kolona po sedam ccdova) će služiti za mjerenje pozicije zvijezda, no dio senzora je osjetljivije na plavo svjetlo, a dio na crveno (zbog mjerenja hubbleova pomaka), za koje će služiti i plavi i crveni fotometar. Tu je i spektrometar radijalne brzine koji će mjetiti brzine snimanih objekata.
Kada?
2013. se satelit planira otisnuti u svemir, ruskom sojuz raketom na udaljenost 1.5 milijun km od zemlje. (hubble je udaljen 569km)
u tzv. poziciju druge Lagrangeove točke (gdje su gravitacija zemlje i orbitalne sile u savršenoj ravnoteži), u zemljinoj sjeni.
Trebao je inače biti otisnut ove godine, ali kako to već biva...
rok trajanja:
5 godina garancije.
težina preko dvije tone, većinom ultraskupi hiperstabilni silicon-carbide, a ovako će sve skupa izgledati.
WoW. Nice. Neopisivo volim sve sto ima veze sa istrazivanjem bilo cega, a pogotovo svemira. Stotine milijardi zvijezda u našoj galaksiji i još toliko galaksija. To je toliko nepojmljiv broj da je samo radi toga svemir nevjerojatno fascinantan.
S obzirom da će biti u Zemljinoj sjeni, kako će napajanje biti izvedeno?
imat će odvojene "suncobrane", a sjena zemlje na toj udaljenosti (5 puta udaljenije od mjeseca?) je nešto razblaženija, uglavnom vrtit će se
Gaia will always point away from the Sun. After launch, it will unfold a ‘skirt’ that consists of a dozen separate panels. These will deploy into a roughly circular disc, just over 10 m in diameter that performs two functions. The first is as a sunshade, which will permanently shade the telescopes in the payload module and allow their temperatures to drop to –100°C. In this way, the stability of the telescopes will be maintained. The other function is to generate power for the spacecraft. The underside of the shield will always be facing the Sun, so its surface will be partially covered with solar panels to generate electricity.
No zanimljivo mi je pitanje, s obzirom na svu tu super osjetljivu i krhku strukturu, što kad jednom neka čestica svemirske prašine ili čak i
sunčeva koronarna masivna izbijanja naprave turbulenciju, hoće li itko moći ikako dovesti to ksebi. Naime, Hubble je prilično blizu zemlje i
njega su relativno redovito popravljali i dograđivali (u originalu je čak poslan neispravan, i trebalo je dvije godine da se osmisli i organizira
popravak i dijelovi)... ovaj će teleskop/satelit biti malko predaleko za svemirske šetnje ekipe sa ISS-a :P
S obzirom da će biti u Zemljinoj sjeni, kako će napajanje biti izvedeno?
mislim da VARTA radi na novoj tehnologiji baterija.
S obzirom da će biti u Zemljinoj sjeni, kako će napajanje biti izvedeno?
Za ovo cak nebi trebao biti bed staviti neko nuklearno napajanje. Otpad nemoraš zbrinjavati samo ga pustiš u svemir 
Mislim da nije problem šta sa odpadom kad je u svemiru. Posaljes ga u sunce, merkur bilo gdje. Problem je šta ako se raketa pri lansiranju raspadne i radioaktivni materijal se rasprši po par država, polja, vodocrpilišta itd.
WoW. Nice. Neopisivo volim sve sto ima veze sa istrazivanjem bilo cega, a pogotovo svemira. Stotine milijardi zvijezda u našoj galaksiji i još toliko galaksija. To je toliko nepojmljiv broj da je samo radi toga svemir nevjerojatno fascinantan.
A što dolazi nakon Antaresa? :O
A što dolazi nakon Antaresa? :O
Mu Cephei. Evo video kojeg je većina već vidjela. Meni je svaki put zanimljiv - možda zbog muzike 
