Njemačka pokreće postupak zabrane vozila na fosiln

 Ponavljam se, nedavno smo imali sličnu raspravu. Sav transport svih vrsta na planetu je oko trećine ukupne potrošnje energije, a od te trećine više od pola otpada na automobile. Nagađanja i odokativne računice ostavimo po strani.

Ostavimo i političke igre pa razgovarajmo o brojkama.

Automobil današnjeg formata treba 15-tak KWh energije da bi prešao 100 km, s pogonom na struju to je 20-tak, dok fosilaš troši prosječno 80, dakle četiri do pet puta više.

Sada trebamo odgovoriti na pitanje otkud dobivamo el. energiju. Ako je iz obnovljivog izvora, konačni rezultat je fantazija, mokri san zelenih. Ako je iz TE na ugljen, ispada tek neznatno bolji od fosilaša.

Obnovljivi izvori dakle. Tehnologija s potencijalom da opskrbljuje svijet je fotonaponski panel. Cijena im je pala toliko i pada dalje da je već sad gotovo isplativo imati vlastitu elektranu na krovu pod uvjetom da možeš struju iskoristiti u vrijeme kad je ima i prema tome ne koristiš nikakve subvencije. Čista komercijala. Problem je u ovom boldanom. I tu se električni auto savršeno uklapa. Preko dana ga puniš besplatno, po noći potegneš par kwh za potrebe kuće i drugi dan ti ostaje skoro pun akumulator. S prosječnom vožnjom od 40 km dnevno (12000 km godišnje), u vozilu ti treba aku od svega 10 kwh, dodaj još 10 za potrebe prosječne kuće i to sve podvostruči za svaki slučaj - ništa strašno, danas dostupno, čak nije ni skupo ako služi u obje svrhe.

Evo financija ugrubo:

prosječno se vozi 12000 km godišnje, znači da tesla izdrži 15 godina, i u to vrijeme na gorivu štedi 15000 eura, a na struji u kući još toliko. Štedi i na servisu jer više neće plaćati 200 eura godišnje pa je to još tri tisuće, možda i pet u 15 godina korištenja. 30+ tisuća koje može uložiti u povelik FN sustav, malo ga više košta el. automobil, ali mu nakon 15 godina ostane amortizirana elektrana na krovu koja će raditi još desetak. Ako cijene FN panelima odu ispod dolara (za cijeli sustav, naravno), a do 2030 će pasti vjerojatno na 10-tak centi, bit će glupo i neisplativo koristiti bilo kakav drugi izvor energije.

to je jedna strana priče. druga vreba iz prikrajka a to su autonomni automobili. Uspije li uber u naumu da se opremi dovoljno velikom flotom takvih vozila, nitko više neće ni trebati svoj automobil pa sve ide u nekom drugom smjeru. budućnost će biti zanimljiva.

malo smo otišli u offtopic, ali čovjek je valjda u računicu uzeo energetski potencijal goriva. 1 litra benzina ima oko 35MJ što je oko 9,5kWh, dizel oko 38MJ (10,5kWh)... Ako ti treba 8litara na 100km to je teoretski energetski potencijal od cca 80kWh s te strane nije pogriješio. 

Naravno da je energetska gustoća i jednostavna distribucija glavni razlog za korištenje nafte, mislim teoretski automobil može ići i na slamu, samo ti treba jedno 800 kubika za 20km :-)

baš naprotiv, sad smo baš na temi, ovo je činjenična podloga za odlučivanje o zabrani prodaje automobila pogonjenih benzinom ili dizelom i vrlo je bitno riješiti te temeljne stvari prije nego se skrene u zakulisne igre (stvarne) i teorije zavjere (umišljene)

 Ti si iznio važeće argumente za situaciju danas, matematike tu nema. U pravu si

Btw griješiš po pitanju kapaciteta FN panela da opskrbe sve, to se već sada događa u Njemačkoj. Ima trenutaka kada Fn paneli pokrivaju sve potrebe za strujom. Za 15 godina kada ne budu ni potrebne subvencije, struje po danu ce bit za cijelu Evropu i svijet. 

Ja govorim o potencijalu tehnologije koja je tu, na tržištu. 

Budimo realni, nafte neće biti zauvijek, mogući su svjetski ratovi zbog kontrole tog resursa. NATO i Rusija, prije svega NATO, vrlo otvoreno zvecka oružjem. Tko pronađe drugo rješenje za pokretanje svijeta, bit ce novi ekonomsku lider. Čini se da jedino Nijemci od svih ozbiljnih igrača imaju muda krenuti u takav projekt. 

Noram te razočarati, ja sam isto bio skeptičan prema EVovima, ali mora se priznati da imaju potencijal komplementirati fn panelima i potpuno promijeniti način generiranja i korištenja el. energije. I vjeruj mi, nisam ove ideje isisao iz malog autističnog prsta već većinom iz knjige without The hot AIR autora https://en.m.wikipedia.org/wiki/David_J._C._MacKay. Knjiga otvara oci, pročitaj je, govori o čistoj matematici iza generiranja dovoljno energije za potrebe čovječanstva na vrlo jednostavan način i bez imalo politike. 

U Njemačkoj nekoliko zadnjih godina svake godine ima dana kada teoretski proizvodnja struje iz solarnih panela i vjetrenjača pokrije potražnju. Teoretski, praktički to funkcionira ovako: unutar tih nekoliko sati (obično sred ljeta) kad se poklope puno sunca i puno vjetra u mrežu odjednom dođe puno više struje nego što je treba i nego što je moguće potrošiti. Obzirom da Njemačka ima strašno zastarjelu infrastrukturu i da većina potrošača (industrija) leži na jugu, a da se većina vjetrenjača nalazi na sjeveru, te da distributeri zbog idiotskih zakona apsolutno moraju otkupiti svu eko struju bez obzira jel je trebaju ili ne, oni tu struju preuzmu te ju - kako ne bi ugrozili stabilnost mreže - istom preusmjeravaju u susjedne zemlje i za to plaćaju. Jer tada u pravilu nitko ne treba toliko struje i nitko ju ne želi preuzeti u svoju mrežu bez naknade, osim naravno teške industrije na njemačkom jugu do koje je međutim tu struju nemoguće dovesti jer nema dalekovoda, a nema ih jer se ljudi protive njihovoj izgradnji i jer su skupi. Par sati kasnije kada padne noć, Sunce zađe, vjetar stane, Nijemci od tih istih zemalja kojima su preko dana platili da im uzmu višak struje, sada kupuju struju, najčešće iz čeških i francuskih nuklearki jer je to još uvijek jeftinije nego da pogone svoje elektrane na plin, a i jer su si zadali da će smanjiti ispuštanje CO2 za 95% do 2050. Svoje nuklearke su skoro sve zatvorili jer su isto "opasne". Industrija na jugu praktički cijelo vrijeme radi na TE na ugljen jer im drugo ne preostaje. Zbog tog kaosa su sad odlučili zaustaviti izgradnju dodatnih vjetrenjača na sjeveru dok ne sagrade dalekovode sjever-jug (http://www.sueddeutsche.de/wirtschaft/erneuerbare-regierung-will-windkraft-ausbau-im-norden-bremsen-1.3198259). Ti dalekovodi će koštati kao zlato jer će svaki seljak od Hamburga do Stuttgarta podignuti tužbu i zabraniti da dalekovodi idu preko njegove zemlje. Troškove će naravno platiti potrošači koji već sada plaćaju najskuplju struju na svijetu. Svako kućanstvo će u prosjeku morati platiti dodatnih 18.000€ kroz struju samo za izgradnju tih dalekovoda. Najmanje.

Eto, to se dešava kad politika i političari umjesto ciljeva, nameću konkretna tehnološka rješenja za koja nisu kompetentni. I to je razlog zašto baš niti jedna druga zemlja na svijetu ne radi to što radi Njemačka, jer je glupo i krivo. Zbog toga njemačke tvornice automobila sele proizvodnju, a time i radna mjesta, u Češku i Mađarsku jer im je preskupa struja u Njemačkoj, za proizvodnju prosječnog automobila srednje klase treba nekoliko MWh struje (A4 čini mi se oko 20 MWh).

Naravno da nafte neće biti zauvijek, ali potrošnja iste pada već godinama, dok proizvodnja ne pada (fracking u USA, škriljac u Kanadi). Zbog toga je cijena nafte niska i ostat će niska još dugo. Politika to vrijeme treba iskoristiti da postavi industriji ciljeve, ali ne da nameće paušalna rješenja, nego da pusti industriju i tržište da samo iznjedri konkretna rješenja za vrijeme nakon nafte. Istovremeno treba povisiti davanja na gorivo i aute koji ispuštaju puno CO2 i tim novcem financirati istraživanja drugih alternativa umjesto da se subvencioniraju ionako prebogati kupci Tesli. Auti na struju ovakvi kakvi su danas, dakle na baterije, apsolutno nisu nikakvo rješenje i kao što se vidi, čak niti uz velike subvencije ih nitko ne želi (udio u prodaji novih auta u pravilu oko 1% ili manje). Čak i da im padne cijena, opet ih nitko neće htjeti jer ne zadovoljavaju realne potrebe velike većine ljudi i ne mogu zamijeniti klasične aute, nego im eventualno biti nadopuna (kao drugi auto za po gradu). Za one koji si to mogu priuštiti i imaju doma gdje puniti. I prije svega je potpuno krivo reducirati problem samo na automobile i njihov pogon. Puno više bi se dobilo temeljitom promjenom koncepta rada i života. U Minhenu npr svaki dan oko 400.000 ljudi autima ujutro iz cijele okoline dolazi na posao i navečer ide kući. Od tih 400.000 njih barem 100.000 je svoj posao moglo obaviti i od kuće, i to bolje nego u uredu, internet, stol i kompjuter danas ima svatko. Dakle 100.000 auta manje na cestama svaki dan puta u prosjeku 50-100km po autu i danu pa ti vidi. I to je samo Minhen. Neka samo ljudima dopuste da oni koji mogu rade od kuće i preko interneta i bit će nafte za još 300 godina.

Slično kao i Japan, Njemačka nikad nije bila posebno inovativna zemlja, njihova snaga je u teškoj industriji i pokretnim trakama, dakle proizvodnja automobila, strojeva, brodova, aviona, robota, oružja..sve u vrhunskoj kvaliteti. Tu se prije svega traži efikasnost, disciplina, apsolutna kvaliteta, preciznost dva reda veličine više nego prva slijedeća konkurencija, detaljno planiranje godine unaprijed i kontinuitet. Tu je Njemačka izrazito jaka i oni su u stanju svaki proizvodni proces kojeg netko drugi izmisli dovesti do savršenstva. Inovacije pri tome postoje, ali na mikrorazini, dakle kako neki ventil ili brtvu dovesti do savršenstva, ali fundamentalne inovacije se dešavaju negdje drugdje. Amerikanci će izmisliti iPhone, Kinezi će ga proizvoditi, ali će strojeve za proizvodnju iPhonea napraviti Njemci ili Japanci. Kao uostalom i strojeve kojima se proizvodi Tesla, robote kojima se proizvodi Tesla rade Kuka iz Njemačke (S i X) i Fanuc (3) iz Japana, puno dijelova od kojih se sastoji Tesla rade i razvijaju Njemci - Bosch, ZF, ThyssenKrupp, Magna, itd. - i Japanci, prije svega baterije (Panasonic).

Jok.

Raketni i mlazni motori, krstareći i balistički projektili, Otto, Wankel i Diesel motori, automobil, binarni sustav, o Gaussu, Leibnizu, Plancku, Einsteinu da ne govorimo...

 pa sad baš raketni motori nisu njemački izum (iako jesu unaprijedili), krstareći projektil su izmislili Rusi (ne navođeni, a i principe navođenja su daleko više od Nijemaca i u praksi u 2SR razvili Ameri koji su imali daljinski vođene avione bombe preko TV kamera, za razliku od žicom vođenih njemačkih, odokativno iz platforme)...

Otto je usavršio motor koji je škotski svećenik jel' upogonio, kao pravi Škot, whiskyem, automobili su sretan spoj unaprijeđenog otto motora i kočija (ali je Cugnot je napravio prvi, parni automobil), binarni sustav je Leibnitz razvijao iz kineskih izvora....

a konačno svi velikani znanosti koje si nabrojao su to, velikani znanosti, a ne izumitelji, znanost nema veze s praksom u realnom svijetu, samo rasvjetljava tamu, u koju drugi zalaze...

dodatak: izgleda daj je ipak Nijemac prvi napravio motorom pogonjenu aerodinamičku letjelicu (iako Gustave Whitehead zvuči anglofrenchy, to je Nijemac koji je 2. godine prije braće Wright letio avionom, doduše također u SAD), a za cepeline se vodi rasprava iako i David Schwart je njemačko ime, ali je čovjek Židov, čiju su ideju prvi prepoznali Rusi, a kad je umro Zeppelin je kupio njegove nacrte i prodavao ih pod vojim imenom (Schwartz je dobar dio života i rada  bio u Zagrebu)

Nisi odgovorio na moje pitanje - koliko globalnih trendova ili inovacija je krenulo iz Njemačke u zadnjih recimo 30-40 godina? Broj patenata sam po sebi ne znači ama baš ništa, pitanje je što su ti patenti. Gore sam jasno i napisao da Njemci neprekidno usavršavaju procese i proizvode na mikrorazini i iz toga izlaze svi ti patenti. Nedavno sam bio u jednoj Njemačkoj tvornici koja proizvodi strojeve za proizvodnju namještaja, IKEA im je npr najveći kupac, samo ta tvornica ima više tisuća patenata na raznorazne dijelove tih alata kako bi se zaštitila od kineskih kopija. Druga tvornica u kojoj sam bio proizvodi filtera za zrak, isto tako imaju patentirano doslovce sve što se u jednom takvom filteru i njegovom kućištu nalazi, te cijeli proizvodni proces i sve alate s kojima ih proizvode. Da li je to "inovativno"? Možda, ovisi kako i na kojoj razini definiraš taj pojam, ali svakako nije nešto što će iz temelja promijeniti svijet kao što ga je promjenio npr iPhone, FaceBook, Google. Dakle da, Njemci stvaraju puno na mikrorazini i na detaljima, ali malo na globalnoj "think big" razini, za takvo što treba biti u stanju razmišljati free style i "out of the box", a za to je većina Njemaca previše rigidna i procesno orijentirana. Znam jer u Njemačkoj živim 17 godina i radim sa "najinovativnijim" firmama (po broju patenata, čak i sa Europskim patentnim uredom).

Iznenadio bi se koliko su te sitnice važne za razvoj tehnologije. Nekad dosta stvari uzimamo for granted pa ne razmišljamo o njima. Uzmimo za primjer spomenuti iPhone. Da Japanci nisu usavršavali li-ion baterije i proizvodni proces za iste danas bi još u tom svom inovativnom iPhoneu imao Ni-MH bateriju koja bi bila ograničavajući faktor za implementaciju jako puno stvari. Isto vrijedi i za digitalnu kameru tj. senzor i optiku. No dobro, taj iPhone sadrži:

flash memoriju - izumili Japanci (Toshiba)
IPS panel - izumili Nijemci, usavršili Japanci (Merck/Hitachi)
SIM karticu - izumili Nijemci
vjerojatno koristiš LTE kojeg su u zajedničkom pothvatu ostvarili Nijemci i Japanci (NTT i NSN), možda slušaš njemački MP3 (Frauenhofer, iako su uopće ideju digitalnog zapisivanja glazbe osmislili Japanci u Denonu prije 40-50 godina). BTW koliko znam svi poluvodički elementi iPhonea se još uvijek proizvode litografskim procesom kojeg su izumili Nijemci. Kako bi izgledao inovativni iPhone bez Nijemaca i Japanaca? 

Inače nemam visoko mišljenje o Nijemcima, ne volim s njima raditi, istovremeno su iskompleksirani i umišljeni, za sve im je netko kriv a posebno za probleme koji proizlaze iz njihove nesposobnosti.

U SAD je za jako puno inovacija zaslužna vojska tj. istraživanja za potrebe vojnih i svemirskih programa. O GPS-u nitko nije niti razmišljao dalje od ideje dok iz Pentagona nisu rekli: napravite nam to, budget je XX milijardi.

P.S. što je Hrvatska napravila s Teslom (osim prisvojila ga)? Čovjek se rodio u Austrijskom carstvu (Austrougarskoj), školovao u Mariboru, Pragu i Beču, živio i radio u SAD. Hrvatska nema nikakve veze s njime niti zasluge za njegova postignuća.

Tehnički, ni to nije inovacija već više reciklaža i ekonomsko isplativ iskorak u pravo doba. iPhone nije donio ništa novo ni u ideju ni u tehnologiji.

 Čega se sve neću načitati na ovom forumu... 

A što je to iPhone donio / inovirao / funkcionalno izmislio?

Problem tebe i onog Igora gore jest što od drveća ne vidite šumu, fokusirate se na tehničke detalje umjesto da prvo shvatite cjelinu. Jeste li se pitali zašto svi mi danas u svom džepu imamo iPhone ili neki od njegovih klonova, a ne recimo nasljednike tih Nokija ili iPaqa? Retardirani debili će iz topa odgovoriti da je to sve "samo zbog marketinga" i jer su ljudi "ovce", ali to naravno nije istina.

Elem, ako si na toj razini, onda prestani čitati ovdje jer ionako nećeš ništa razumjeti on onog što ću dolje napisati.

*** Zadnja šansa za tebe i Igora da odustanete ***

Ok, sami ste si krivi.

Iako je iPhone i tehnički donio GOMILU inovacija u odnosu na ono što se 2007. smatralo "state of the art", ključna inovacija vezana za iPhone uopće nije uređaj sam po sebi, nego zaokružena End-to-End kombinacija uređaja, softvera, online servisa, strateške tržišne integracije s najvećim telekom provajderima i prije svega app store-a, kombinacija zahvaljujući kojoj je iPhone postao

platforma,

a ne samo običan uređaj manje-više prepušten samom sebi kao što su bili i ostali svi ti iPaq-i i Nokije. Dakle kupovinom iPhone nisi kupio tek nešto poboljšanu verziju nekog postojećeg uređaja s nešto više featurea poput pixela, kilobajta ili gigahertza, nego potpuno novi tržišni i tehnički koncept koji ti je omogućio da s njime napraviš puno više nego s bilo kojim singularnim uređajem tada dostupnim. Upravo zato je ta nova paradigma i platforma u rekordnim roku s tržišta doslovce pomela sve tada etablirane proizvođače telefonskog hardvera (Ericsson, Siemens Mobile, Nokija, Compaq, BlackBerry, Windows Mobile,...) i ne samo njih, nego je i zahvaljujući konceptu app store-a ta nova platforma sebi privukla i milijune developera i time prebacila težište softverske industrije sa do tada apsolutno dominantne desktop platforme (prije svega Windowsa) na web, mobile i cloud i time prisilila gigante poput Microsofta da iz korijena promijene svoj poslovni model. Danas nema više niti jednog proizvođača softvera koji ne razmišlja "cloud first, mobile first" i to je direktna posljedica revolucije koju je pokrenuo iPhone, a kasnije prihvatili Google, Microsoft, Amazon, Samsung i svi ostali.

Eto, zato je iPhone 2007. bio inovativan i revolucionaran i zato su danas na tržištu još ostali samo oni koji su uspjeli taj isti koncept manje-više uspješno kopirati, a svi koji su se i dalje fokusirali na što više gigahetza i pixela za što manje novaca su jedan za drugim propali. Sjetimo se izjava Steve-a Ballmer-a tada koji je ismijavao iPhone jer nema "pravu" tastaturu. Gdje je danas Ballmer, gdje je mobilna strategija firme koju je tada vodio? Gdje je Nokija sa svojim "ima više gigahertza nego iPhone" allmighty telefonima? Gdje je Siemens Mobile s telefonima ručno sklapanim u srcu Njemačke rađenim da traju 700 godina, ali sa WAP browserom i 320x200 kamerom jer "više od toga ne treba"? itd, itd 

Da se vratimo na temu: kao i kod iPhone-a, budućnost automobila ne pripada onome koji će napraviti auto s najboljim svjetlima, najviše konja ili najmanjom potrošnjom, nego onome koji će osmisliti novu End-to-End platformu osobne mobilnosti u kojoj će auto biti samo jedan sastavni dio. To je ono po čemu je recimo Tesla inovativna, ne po autu, jer elektromobili postoje već stotinu godina, nego po tome što pokušava stvoriti sveobuhvatni koncept s glavom i repom, od chargera, car sharinga, autonomne vožnje itd. Osobno se na detaljnog razini ne slažem s puno toga što i kako Tesla i Musk rade, ali koncepcionalno mu u ovom slučaju dajem potpuno za pravo. Onaj koji prvi uspije izgraditi takvu platformu će pobijediti, da li je pri tome auto kao jedna mala komponenta te platforme na struju, plin, hibrid ili nešto treće je potpuno svejedno, pobjedit će onaj tko će imati ukupno najbolji paket. I upravo zato su zakonske zabrane ovog tipa kojeg predlaže zeljenava u Njemačkoj potpuno krivi put jer bez konkretnih argumenata nameću konkretna rješenja na detaljnog razini ("električni auto") i postavljaju apsurdne rokove, ne definirajući pri tome gdje će se svi ti auti puniti, gdje će se odlagati istrošene baterije, od čega će se proizvoditi i prije svega da li je problem i rješenje uopće u novoj vrsti pogona za aute ili smo fulali CEO fudbal pa nam zapravo treba potpuno novi koncept rada i života (vidi gore), a ne novi motori za aute. Think big.

 To je, onako, paradoks. Na prvu. Ali nije, struja za tvrtke je skoro pa besplatna u odnosu na kućanstva.