Čim sam vidio teisti/atesiti odmah sam pomislio "evo ga opet". Ali dobar članak, iako je više u formi packe. A ton je sličan Draginom kad ga raspale u "onoj" temi na forumu...
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
"Ona tema" hibernira, nemojmo je oživljavati...
"U stvarnosti, sviđalo se to nama ili ne, sve nije moguće."
Ako je svemir stvarno tolko velik kolko tvrdu da je i ako stvarno nije samo jedan, onda je stvarno sve moguće. Čak i stvari kojima je šansa 22767656567 :1, u svemiru ima taj broj.
"Prirodne znanosti ne daju apsolutnu istinu. To ne mogu. Ali se istini približavaju onoliko blizu koliko je to potrebno za praktične svrhe."
Ovo je lijepo rečeno, jer smo na kraju još uvik majmuni. Je, smanjili smo tranzistor do te mjere da imamo smartphone, al još pojma nemamo o ničemu. Draži bi mi bia članak o detekciji gravitacijskih valova, iako meni kao laiku čini da ipak još ne znamo da su valovi.
onda je stvarno sve moguće. Čak i stvari kojima je šansa 22767656567 :1
A što stvarima kojima je šansa (22767656567+1) :1?
Sve je moguće. I drvena peć. Ali možeš naložiti samo jednom.
"U stvarnosti, sviđalo se to nama ili ne, sve nije moguće."
Ako je svemir stvarno tolko velik kolko tvrdu da je i ako stvarno nije samo jedan, onda je stvarno sve moguće. Čak i stvari kojima je šansa 22767656567 :1, u svemiru ima taj broj.
"Prirodne znanosti ne daju apsolutnu istinu. To ne mogu. Ali se istini približavaju onoliko blizu koliko je to potrebno za praktične svrhe."
Ovo je lijepo rečeno, jer smo na kraju još uvik majmuni. Je, smanjili smo tranzistor do te mjere da imamo smartphone, al još pojma nemamo o ničemu. Draži bi mi bia članak o detekciji gravitacijskih valova, iako meni kao laiku čini da ipak još ne znamo da su valovi.
Moguće je ono što je moguće, tj. čemu je vjerojatnost veća od nule (bez obzira koliko malena bila), a nemoguće je ono čemu je vjerojatnost nula. Dakle nije SVE moguće.
Kako nemamo pojma o ničemu? Evo (između ostaloga) znamo da smo majmuni. Prije parsto godina to nismo znali.
Čini mi se da ti nije jasna razlika između ništa (nema vjerojatnosti, ništa ne znamo) i nešto (ima vjerojatnosti, nešto znamo).
Kao prvo, slažem se da je "postmodernistička znanost" besmislen pojam, kao da je besmislen i opisan citat.
Ali ovaj Bugov članak... tematika je puno složenija.
1. Sokalova afera je u svezi s filozofijom. Postmodernizam u filozofiji nije umjetnost ni "duhovnost". Radije to je struja razmišljanja koja, recimo, postojanje ili karakteristike velikog broj stvari i pojava pripisuje ustroju ljudskog uma, a ne vanjskom svijetu. Postmodernizam u filozofiji sam po sebi nije nekakva pjesnička pseudofilozofija.
2. Postoji određen broj odsjeka za filozofiju po svijetu koji uspješno prodaju maglu i kvare ugled filozofije. Što se može. Ne treba suditi postmodernizam ni znanost (u ovom slučaju filozofiju) po takvim odsjecima.
3. Uglavnom, postmodernisti su tvrdili da je (1) istina stvar interpretacije. (2) Može ovako, a može i onako. (3) "Sve je moguće"
Ovo (1), kad bi se preciziralo što se misli pod interpretacijom, vjerojatno prihvatili neki postmodernisti. Međutim "stvar interpretacije" ne mora značiti relativizam (3). Mislim da se s (2) rijetko tko spori; postoje brojne teorije koje jednako dobro opisuju iste pojave.
4. Postoje brojni primjeri u drugom smjeru, od kojih je ovaj možda najlošiji ali mi se atm neda guglati: https://en.wikipedia.org/wiki/Bogdanov_affair
Sudeći prema tekstovima autora očito je da isti pokušava popularizirati znanost, što je, smatram u stvari super stvar. Ipak većini(meni barem), većina radova i stručnih članaka nije previše jasna. Čitanost istih je vjerovatno iznimno mala pa pretpostavljam da ovim pristupom i laik može dijelom razumijeti nečiji rad ili stručni članak. Ipak, ne vidim da se autor u ovom ili predhodnom članku pozvao na nekakav rad i na svima razumljiv način ga prikazao "svekolikoj" javnosti. Vjerovatno ako se u tekst ubace pojmovi koje s znanosti u stvari veze nemaju poput religije, teizma, ateizma i sl, podiže čitanost i komentiranost članka ali istog, barem za mene čini intelektualno bezvrijednim barem u kontekstu članka o znanosti.
Neznam, možda griješim, možda se nitko i ne složi samnom ali ja bi nekakp više volio da autor u svojim tekstovima obrađuje i približi nama radove za koje smatra da je vrijedno istaknuti.
Sudeći prema tekstovima autora očito je da isti pokušava popularizirati znanost, što je, smatram u stvari super stvar. Ipak većini(meni barem), većina radova i stručnih članaka nije previše jasna.
E pa nisu ni pisani da tebi budu jasni.
O znanosti može pisati na način da objasni što ona jest, čime se bavi i kako funkcionira, ili da objasni neki konkretan problem (što mu je i bila prvotna namjera). Za prosječnog čovjeka daleko je korisnije da razumije ono prvo, jer mu to daje širi uvid i preduvjet je za razumjevanje konkretnih problema.
Nevjerojatno je koliko ljudi duboko uronjenih u zapadnu visokoteknološku civilizaciju nema pojma što znanost jest, a što nije, a kako živimo i demokraciji gdje i takvi imaju pravo glasa, treba ih educirati, jer posredno odlučuju i o znanosti. To je daleko važnije za sve nas nego da razumiju gravitacijske valove.
Mislim da su "društvenjaci" naprosto ostali osupnuti implikacijama kvantne mehanike pa su termin "postmodernizam" pripisali "prirodnjacima" i njihovim radovima.Nikakav poseban razlog za svađu.Religija ili filozofija imaju svako pravo propitivati prirodne znanosti,a vrijedi i suprotno...
Da, nisu. Barem većina njih. Mislim da sam tako i napisao, svejedno hvala što si to istaknuo i ponovio. Kako meni tako i većini, vjerujem. Upravo zato pojedinci (ne nužno znanstvenici) prezentiraju znanstveni sadržaj prilagođen sposobnosti publike (dakle, mene i većine, vjerujem) u cilju motivacije za učenjem i podizanjem svijesti o znansvenim temama. Moje mišljenje, s kojim se naravno nemoraš složiti, je da bi u tom smjeru i trebali ići ovi tekstovi.
Vjerovatno si u pravu i djelom se slažem. Ali tvoj odgovor iziskuje još jedno pitanje; Zašto? Koja je poanta objasniti znanost kao disciplinu ako se uopće ne ulazi u ono što je i prvotna namjera, objašnjavanje konkretnog problema kroz teoriju i praktičnu primjenu?
Da, nisu. Barem većina njih. Mislim da sam tako i napisao, svejedno hvala što si to istaknuo i ponovio. Kako meni tako i većini, vjerujem. Upravo zato pojedinci (ne nužno znanstvenici) prezentiraju znanstveni sadržaj prilagođen sposobnosti publike (dakle, mene i većine, vjerujem) u cilju motivacije za učenjem i podizanjem svijesti o znansvenim temama. Moje mišljenje, s kojim se naravno nemoraš složiti, je da bi u tom smjeru i trebali ići ovi tekstovi.
Vjerovatno si u pravu i djelom se slažem. Ali tvoj odgovor iziskuje još jedno pitanje; Zašto? Koja je poanta objasniti znanost kao disciplinu ako se uopće ne ulazi u ono što je i prvotna namjera, objašnjavanje konkretnog problema kroz teoriju i praktičnu primjenu?
Upravo je prvotna namjera bila izraziti što je znanost. Druga namjera je bila pisati o tome što je pak pseudoznanost i zašto je ona otrovno loša svaki puta kada netko u nju povjeruje.
sviđa mi se štrikani vuneni mozak s ilustracije. pretpostavljam da je donor netko od naših političara ili ..?
pojedinosti na:
https://www.etsy.com/listing/117707193/custom-order-knit-brain-hat
Svrha znanosti nije samo da zadovolji znatiželju, nego i da nam kroz praktičnu primjenu olakša život. Ako imaš velik broj ljudi koji ne razumiju što znanost jest i kako funkcionira, dovodiš se u situaciju da se resursi preusmjeravaju u alternativna rješenja (reiki, homeopatija, religija), pa osim znanja gubiš i praktičnu korist.
Dakle svi bi trebali znati kako je znanost došla do toga da je svemir star 14 mld godina, a kako se pomoću Biblije došlo do 10000 godina, znači koje metode zaključivanja su primjenjene u ta dva slučaja i zašto je jedna od njih bolja i pouzdanija. Tu suštinsku razliku svi moraju znati, a pojedina konkretna znanja su dobrodošla, ali tek kad je ovo osnovno usvojeno. Inače stalno moramo slušati kako 'znanost zapravo ništa ne zna'.
Svrha znanosti nije samo da zadovolji znatiželju, nego i da nam kroz praktičnu primjenu olakša život. Ako imaš velik broj ljudi koji ne razumiju što znanost jest i kako funkcionira, dovodiš se u situaciju da se resursi preusmjeravaju u alternativna rješenja (reiki, homeopatija, religija), pa osim znanja gubiš i praktičnu korist.
Dakle svi bi trebali znati kako je znanost došla do toga da je svemir star 14 mld godina, a kako se pomoću Biblije došlo do 10000 godina, znači koje metode zaključivanja su primjenjene u ta dva slučaja i zašto je jedna od njih bolja i pouzdanija. Tu suštinsku razliku svi moraju znati, a pojedina konkretna znanja su dobrodošla, ali tek kad je ovo osnovno usvojeno. Inače stalno moramo slušati kako 'znanost zapravo ništa ne zna'.
Nismo se razumijeli, u stvari nitko mene ne razumije:-)
Prvi dio nije sporan, dapače slažem se. U jednom članku objasniti znanost i znanstvenu metodu, sve 5. Samim time bi trebala biti jasna razlika između znanosti i rejkija,homeopatije religije.....
Kako misliš da bi ja mogao dobiti informaciju da je svemir star 14. mld godina iz članka koji objašnjava šta znanost jest ako niti jedan članak ne obrađuje tu tematiku, tj svi obrađuju tematiku što je znanost uporno fokusirajući se na razlike s pojavama koje nemaju nikakve veze s znanosti? Kako se na taj način znanost odnosno njezina svrha te dostignuća približavaju publici koja nije upućena u tu tematiku? Upravo zato sam predložio "ali ja bi nekako više volio da autor u svojim tekstovima obrađuje i približi nama radove za koje smatra da je vrijedno istaknuti.", recimo članak "svemir je star 14 mld" godina...
Da ne ulazimo preduboko u nekakve rasprave, ovo je bio prijedlog koji autor ako čita može uvažiti a i ne mora, ovisno kakvu publiku želi.
Priznajem da članak nije ni za najširu a niti najužu publiku.
Tj namijenjen je onima koje znanost zanima ali još uvijek neke stvari neznaju.
Za ovo što ti želiš, jedan članak nebi bio dovoljan, nego barem blog ili wiki.
Priznajem da članak nije ni za najširu a niti najužu publiku.
Tj namijenjen je onima koje znanost zanima ali još uvijek neke stvari neznaju.
Za ovo što ti želiš, jedan članak nebi bio dovoljan, nego barem blog ili wiki.
Nisam razumio ovo za ljude koji su još na fakultetu? Zašto baš za njih, što je npr. sa onima koji su ga završili ili nisu niti išli?
I to misliš na visoko obrazovanje u smjeru prirodnih znanosti ili općenito?
Iz linkanog članka na jutarnjem - "Primjerice, ljudi koji su na operacijskom stolu doživjeli kliničku smrt, izašli iz svog tijela i gledali sebe i liječnike oko sebe čuli su i što su oni govorili. Liječnici su kasnije potvrdili te riječi. "
Kada su već izašli iz tijela onda su mogli reći šta je rekla neka osoba 2 sobe dalje, to bi već bilo zanimljivo, ovako se samo da zaključiti da uši i mozak još rade u slučaju kliničke smrti.
Kada su već izašli iz tijela onda su mogli reći šta je rekla neka osoba 2 sobe dalje, to bi već bilo zanimljivo, ovako se samo da zaključiti da uši i mozak još rade u slučaju kliničke smrti.
Slično kao i paraliza za vrijeme sna. To mi se događa relativno često pa zato spominjem...
Slično kao i paraliza za vrijeme sna. To mi se događa relativno često pa zato spominjem...
Otale ti i hrpa djece. Iskorištava te bolja polovica dok se nemreš branit...
no postoji duh vremena koji podjednako utječe i na umjetnost i na znanost, a na kraju i na sveopći život (iz kojeg umjetnost crpi svoje sokove). Kao što je bilo romana romantizma, tako je bilo i fizike i kemije romantizma. No što obilježava POSTMODERNIZAM, posebice u znanosti?
Za postmodernizam je karakterističko, suprotno od klasicizma, da ne stvara za vječnost nego za sadašnji trenutak. Poplava teorija koje su provizorne, koje su
od danas na sutra, za koje ni njihovi tvorci ne vjeruju da će se održati upravo je karakteristika postmodernizma.
Na kraju jedna zgoda iz života. Čekam na tramvaj i gledam na dva javna sata (jedan na trgu, drugi na tramvajskoj stanici). Svaki pokazuje drugo vrijeme. Sa mnom čeka i neki moj poznanik, povjesničar umjetnosti. "U 19. stoljeću znali su kako sinhronizirati sve javne satove u Parizu, a mi to ni danas ne znamo učiniti u Zagrebu gradu", kažem, a on će meni: "To je zato što živimo u doba postmodernizma." Nikome nije više stalo do ičega točnoga, trajnoga, ponajmanje vječnoga. Nikoga ne zanima točno vrijeme, pa ni točne, neprikosnovene znanstvene istine.
Eto, toliko i s moje strane,
dr. sc. Nenad Raos
Stani u red...