SSD-ovi sve jeftiniji

Iz svega se dade zaključiti da je najjeftinije uzeti Agility 3 120gb, jer je upola jeftiniji uredaj od crucial-a m4 240gb, em je $/GB skoro isti (Naravno govorim za nase trziste, ali tu sve analize padaju u vodu)

SSDovi su i dalje velik problem. Sve ispod 250GB je neiskoristivo, a ovi kostaju reda 3000kn. Ako gledamo Windowse 99.999999999% ljudi sve instalira na C drive. Pa i sami Windowsi automatski si sve stavljaju na C bez da te ista pitaju (npr MyDocuments gdje vecina ljudi drzi dokumente je na C i nama jednostavnog nacina prebacit na D).

Za gornje novce (3000kn) dobije se serverski HDD od 3TB ili smrtnicki 4TB za 1800kn. Ja bi sebi zel SSD od 512GB i to me kosta reda 5500kn! Osim kaj se moram iskrcat ko Mujo dobijem nesto sto ima garanciju 2 god i nema nikakvu garanciju na unistene cellove (flash memorija ima tocno odredjen broj brisanja koji je reda 10000x). Kako Windowsi mahnito koriste swap file ovaj bi na SSDu samo ubijao zivotni vijek memorija. Sve je to ok dok je SSD prazan, ali kako se puni tako se i proporcionalno skracuje zivotni vijek.

Da pojasnim onima koji nisu upoznati s tim OGROMNIM problemom o kojem se suti.

Svaka FLASH memorija prije nego sto se u nju nesto upisuje mora se pobrisati. Svako brisanje ostavlja nesto naboja u celijama (pamcenje podataka svodi se na upucavanje naboja u izolirane celije) koji s vremenom poprime razmjere da se detektiraju kao upisani podatak (kod flasha se upisuju 0, a 1 je pobrisana celija). To se naziva weardown ili wearout. Da bi se to umanjilo (ne moze se sprijeciti) SSD kontroler svaki puta upisuje podatak na drugo mjesto. To se moze shvatiti kao defregmentacija diska. E sada, sto je SSD popunjeniji to kontroleru ostaje manje mjesta za upis. Pametniji kontroleri ce tako i trajno upisane podatke, npr neki file koji se ne mjenja, poceti prebacivati okolo kako bi se njihove celije pocele koristiti. Sve to se moze i izracunati. Kod flasha podaci se upisuju u blokovima velicina 64k ili vise. Dok se moze upisati svaki byte (neki flashevi) brisanje se izvodi po blokovima. Ako imamo 128mb SSD to znaci da uz blok velicine 64k ima 2000 blokova. Ako se svaki blok moze pobrisati 1000 puta to znaci da SSD mozemo ukupno pobrisati 2,000,000 puta, tj 2m puta mozemo upisati neki podatak. Iz ovoga vidimo da sto imamo veci SSD to ce njegov zivotni vijek biti dulji. Ali, koliko puta Widnowsi upisuju nesto u swap file? Puno puta u sekundi! Takav SSD swap file bi unistio za nekoliko sati (recimo 10). Nakon toga SSD ide u smece.

Iz gornjeg razloga "prave" naprave, tj serveri, koriste SLC flasheve koji imaju endurance (broj brisanja) oko 100,000x. Smrtnicki SSDovi koriste MLC flasheve koji endurance imaju reda 10,000x. Osim toga, SLC ima blokove reda 64k dok MLC ima 128k. Razlog je u kompleksnosti chipa i broju vodova koji se moraju povuc (MLC ima 2 - 4x vece kapacitete).

Drazen napisao si bar 15 zescih gluposti, ne da mi se objasnjavati. :S

ne vidim razloga zasto bi SSDove nazvao smecem, kad su ionako kao i sve ostalo danas  -  potrosna roba.

Cijene idu dole a pouzdanost i kvaliteta?

Ja mogu čekati

Steam ti instalira sve tamo gdje je njegov folder? Meni je Steam na D: i sve ide u D.

Ovo je totalna glupost! SSDovi od 120GB su i više nego dovoljni za prosječnog korisnika, a oni napredniji ga ionako kombiniraju sa kakvim prosječnim HDDom. Ja na svom imam particiju od 50GB i za Sedmicu i više no dovoljno!

Promjeniti lokaciju My Documents mape nije toliko komplicirano, a kao jednostavnije rješenje mape se mogu integrirati u Library krajnje jednostavno - desnim klikom miša.

Sto je s ovime?

http://www.tomshardware.com/reviews/ssd-performance-tweak,2911-5.html

To jest problem, al ga nebi opisao kao ogromni - ni kao vrijedan spomena u danasnje vrijeme kad i mehanicki HDD jedva izdrzi par god.

Takoder ovo sa ubijanje SSD-a swap memorijom jednostavno nije istina, jer ljudi vec jedno vrijeme drze windowse na SSD-u.

A racunica ti jednostavno ne drzi vodu jer nisi uzeo u obzir sve stvari. Prvo, nije uvijek nuzno obrisati celiju prije nego se u nju nesto upisuje. Pojedinacni bit (ili "dvobit" za MLC) u flashu se moze izmjeniti iz 0 i 1 samo brisanjem cijelog bloka, ali iz 1 u 0 se moze u svakoj celiji pojedinacno. Tako da ako npr. imas zapisanu vrijednost 1101 i trebas je zamijeniti sa 1001, ne brises cijeli blok nego samo pises u tu celiju. I opet ako je poslije nova vrijednost npr. 1000 opet se samo moze snimati u celiju bez brisanja bloka. Obicni thumb drive flashevi tu mogucnost ne koriste, ali SSD-ovi koliko znam interno to koriste.

Takoder, ako program pise i 10000 puta u sekundi u neku datoteku, to ne znaci da je u fizicku memoriju pisano 10000 puta, vrlo je moguce da je pisano samo jednom. Izmedu fizicke memorije i programa postoje i po nekoliko razina fizickog i "softverskog" cache-a u kojima se puno pise i rise prije nego informacije na nekoj logickoj adresi bude fizicki azrirane u samoj flash memoriji. A takoder SSD-ovi imaju i rezervu "sakrivenih" blokova koji uskacu kao zamjena "izgorjelim" blokovima, sto dodatno ulazava i odgada stvar.

Zbog neuzimanja takvih stvari u obzir su i proizasli mitovi tipa da fragmentacija ne utjece na perfomanse SSD-a, ili da ce defragmentiranje drasticno smanjiti zivotni vijek SSD-a, danasnji SSD-i su dovoljno "izdrzljivi" da prezive defragmentaciju svakih par mjeseci do kraja korisnikovog zivota. Naprimjer ako imamo 512kB datoteku na NTFS sa 4kB clusterom, i ako je ona maksimalno defragmentirana na najgori moguci nacin nalazit ce se u 512/4 = 128 flash sektora. Buci da kod citanja nekog podatka SSD ne posalje u samo taj podatak nego u cache salje cijeli blok (za MLC od 128kB) onda ce u tom slucaju za citanje te pol 512 kilobajtne datoteke napraviti transakciju od 16384kB = 128 * 128, odnosno citati 16MB podataka za ucitavanje pola megabajta, a da ne govorimo da se u tom slucaju dolazi do liminta u nekim djelovima cache hierarhije pa se moraju raditi razni kompromisi izmedu ogranicavanja citanja i flushanja ostalih cachiranih stvari koje rade jos dodatne IO operacija. A da ne govorimo kakva se belaja napravi kad se ta datoteka ide azurirati - prebrisavanje i do stotine block sektora, umjesto samo 4 bloka ili manje.

http://www.lagom.nl/misc/flash_fragmentation.html

Mene baš zanima jel ima razlike između ssd-a i usb stick-a, oba dva imaju flash chip na koji pohranjuju podatke, nisam nikada imao priklike raditi sa ssd-om, ali koliko pročitam, svi pišete kako ima određeni ciklus upisa podataka, a šta je sa usb stikom, neki ljudi još imaju prastare stikove sa memorijom od 512Mb ili 1Gb koji još uvijek rade

Nema razlike, oboje je eeprom tip memorije, osim sto SSD-i imaju prilicno softiciranije kontrolere. Da, imam i ja prastari stick, kao sto kazem nije to toliko izrazeni problem kao sto se prikazuje. Nije da ce ti nakon tolko pisanja stick jednostavno prestati raditi, tek ce se onda poceti javljati greske, koje korisnik nece ni primjetiti jos jedno duze vrijeme od pocetka pojavljivanja zbog internih mehanizama kontrolera koji "prikriva" takve stvari.

Slazem se da je na Win7 to iznimno jednostavno, ali na XPu nije.

Zasto instalacija odmah ne bi pitala korisnika da li zeli odvojiti OS od podataka i objasniti mu prednosti?

Ono sto me smeta je sto je sve prilagodjeno bedacekima bez ikakvih opcija za naprednije korisnike. Npr Office. Po defaultu je hrpa attachmenta zablokirana i mozes se je... Jedini nacin je traziti po Internetu kako to napraviti sto 99.9999999% korisnika nije u stanju. Jednostavno, u opcijama veliki button kojim se ukljuce advanced opcije (sve pogaseno) i 10x te trazi da "potpises" da MS ne snasa nikakvu odgovornost ako se kaj desi.

Ili ako si mulac koji samo skida pornjavu preko torrenta, a ne piše dokumente, radi slike u photoshopu, ili nedajbože programira :)

EEPROM tehnologija koristi NOR logiku, dok flash memorija (USB, SSD) koristi NAND logiku. EEPROM sklopovlje je u mogućnosti čitati, pisati i brisati podatke na razini bajtova, dok Flash sklopovlje to čini na razini blokova. I tu se očituje te razlika, jer za obrisati svaki pojedini bajtni zapis u EEPROM memoriji, potreban je dedicirani sklop, koji čini taj tip memorije kompleksnijim, skupljim i samim tim ekonomski manje opravdanim u odnosu na Flash tip.

Analogno tome je i razlog zašto je RAM memorija u računalima dinamička, a ne statička. Neisplativo je.