Supernova na Einsteinovom križu

poruka: 41
|
čitano: 5.509
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Supernova na Einsteinovom križu".
13 godina
offline
Supernova na Einsteinovom križu

Svaki put se oduševim kad čitam ovakve članke. Tek smo malo zagrebali po svemiru i to noktom. Što bi bilo da koristimo lopatu (čitaj novac od ratova usmjerili na istraživanje svemira)?

Stručnjak za odmaganje...
 
23 0 hvala 3
12 godina
neaktivan
offline
Supernova na Einsteinovom križu

Hrupec je dašak svježeg zraka znanstvenoj sekciji ovog portala.Nadajmo se da više neće biti vijesti tipa "Masovni Crveni div "JUČER" eksplodirao". :D

Mario ne mogu se više s tobom složiti.

A true man is not how much liquor he can drink,nor how much asses he can whip,a true man is how he takes care of his family and handles himself in crisis.
 
5 0 hvala 1
14 godina
neaktivan
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
mario.L_hr kaže...

Svaki put se oduševim kad čitam ovakve članke. Tek smo malo zagrebali po svemiru i to noktom. Što bi bilo da koristimo lopatu (čitaj novac od ratova usmjerili na istraživanje svemira)?

 ili svijet bez novaca, bez granica gdje bi nam bio kraj 

14 godina
offline
Supernova na Einsteinovom križu

Čitam prvi dio članka, i baš se zapitam zašto vidimo križ a ne prsten (kao da galaksija polarizira svjetlost), i onda u drugom dijelu pročitam objašnjenje. Baš volim kad autor teksta pogodi pitanje koje ću postaviti.

 

Ovaj dio teksta mi nije jasan pa bi molio objašnjenje: "Za objekte udaljene više milijardi godina svjetlosti kašnjenje se mjeri u danima. Dakle, da biste vidjeli sve četiri točke u Einsteinovom križu nije dovoljno “okinuti” jednu snimku, kao fotoaparatom. Različite se točke mogu pojaviti s razmakom od više dana."

 

Ne znam da li je ova rečenica malo nejasno formulirana, ali kakve veze ima kašnjenje kada imamo konstantan tok fotona koji nam nisu počeli stizati tek sad, nego dolaze već tko zna koliko vremena. Znači nama u suštini za formiranje slike nije ni važno da li smo dobili foton od prije 2 mil.god. ili 2.1 mil.god. Iz toga možemo dobiti razne podatke o udaljenostima, ali nema nikakve veze sa formiranjem slike.

Po meni bi to moglo imati veze sa sjajnošću objekta i dužinom ekspozicije.

Your dad always said that one day Del Boy would reach the top. Then again, he always said Millwall would win the cup.
 
0 0 hvala 0
12 godina
neaktivan
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
uss kaže...

Čitam prvi dio članka, i baš se zapitam zašto vidimo križ a ne prsten (kao da galaksija polarizira svjetlost), i onda u drugom dijelu pročitam objašnjenje. Baš volim kad autor teksta pogodi pitanje koje ću postaviti.

 

Ovaj dio teksta mi nije jasan pa bi molio objašnjenje: "Za objekte udaljene više milijardi godina svjetlosti kašnjenje se mjeri u danima. Dakle, da biste vidjeli sve četiri točke u Einsteinovom križu nije dovoljno “okinuti” jednu snimku, kao fotoaparatom. Različite se točke mogu pojaviti s razmakom od više dana."

 

Ne znam da li je ova rečenica malo nejasno formulirana, ali kakve veze ima kašnjenje kada imamo konstantan tok fotona koji nam nisu počeli stizati tek sad, nego dolaze već tko zna koliko vremena. Znači nama u suštini za formiranje slike nije ni važno da li smo dobili foton od prije 2 mil.god. ili 2.1 mil.god. Iz toga možemo dobiti razne podatke o udaljenostima, ali nema nikakve veze sa formiranjem slike.

Po meni bi to moglo imati veze sa sjajnošću objekta i dužinom ekspozicije.

Mislim da zbog ovog.

Pogledaj slike.

A true man is not how much liquor he can drink,nor how much asses he can whip,a true man is how he takes care of his family and handles himself in crisis.
Poruka je uređivana zadnji put ned 8.3.2015 23:39 (Ikarus01).
16 godina
odjavljen
offline
Supernova na Einsteinovom križu

Već valjda 15 godina se svako malo pitam - da li je slika mjeseca/sunca kad se tek pojavljuje na horizontu tako povećana baš zbog ovog efekta?

Freak Show Inc.
 
0 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Friday kaže...

Već valjda 15 godina se svako malo pitam - da li je slika mjeseca/sunca kad se tek pojavljuje na horizontu tako povećana baš zbog ovog efekta?

 Ovo ti je zgodan članak sa objašnjenjem.

 

http://blogs.discovermagazine.com/badastronomy/2010/05/13/why-does-the-moon-look-so-huge-on-the-horizon/

I am Guybrush Threepwood, Mighty Pirate!
16 godina
offline
Supernova na Einsteinovom križu

Fizika mi nije jača strana pa ću vjerojatno ispasti glup, ali nešto mi nije jasno. Piše da gravitacijske leće utječu i na fotone koji nemaju masu. Može li gravitacija utjecati na nešto što nema masu? Malo mi je to zbunjujuće...

 

Također, malo ću skrenuti s teme, ali isto mi je malo nategnuta ova teorija sa konstantnim širenjem svemira. OK, nekim promatranjima, pokusima i izračunima se došlo do toga da se cjelokupni vidljivi svemir širi. Oprostite, koliko mi vidimo i koliko dugo traju ta promatranja? Što ako se svemir 100.000 godina širi pa se onda 100.000 godina skuplja i tako fino diše u nekim intervalima. Logičnije bi mi bilo takvo objašnjenej pošto se i većina stvari u prirodi giba na taj način. To mi izgleda kao da njihalo koje ide lijevo-desno promatraš samo 0.1 sekundu i iz toga zaključiš kako se ono konstantno giba u lijevo.

Poruka je uređivana zadnji put pon 9.3.2015 9:03 (Wile E.).
 
0 0 hvala 0
15 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu

Pitanja su potpuno na mjestu.

1. Gravitacija je Newtonov pojam, i t oje sila koja djeluje između dva tijela koja imaju masu. Ali Einstein dolazi do novog koncepta koji kaže da masa zakrivljuje prostor i da se tijela zapravo gibaju pravocrtno ali u prostoru koji je zakrivljen.  Znači neka velika galaksija ima ogromnu masi u jako zakrivljuje prostor, fotoni (zraka svjetlosti) koji s gibaju pravocrtno kroz prostor prolaze kroz taj zakrivljeni prostor pa se čini kao da skreću. Zamisli da nascrtaš ravnu liniju na papiru koja predstavlja zraku svjetlosti, sada uzmeš papir i zakreni ga. Crta je i dalje ravna, nisi je obrisao i nacrtao krivu, papir je taj koji se savio.

 

2. Ovo je isto pitanje postavljano i među fizičarima (skupljanje i širenje) , da sad ne idem u detalje, zaključili su da se to vjerojatno ne događa jer bi se u tom slučaju neke čestice pojavljivale u svemiru više nego neke druge , a obzervacijom je potvrđeno da to nije slučaj. Kako sada stvari stoje , svemir se ubrzano širi.

15 godina
offline
Supernova na Einsteinovom križu

mislim da je zakon gravitacije neustavan. ne možemo dopustiti da nam se još i prostor zakrivljava, uz sve ostalo. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I'm not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
3 0 hvala 0
16 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
uss kaže...
Ovaj dio teksta mi nije jasan pa bi molio objašnjenje: "Za objekte udaljene više milijardi godina svjetlosti kašnjenje se mjeri u danima. Dakle, da biste vidjeli sve četiri točke u Einsteinovom križu nije dovoljno “okinuti” jednu snimku, kao fotoaparatom. Različite se točke mogu pojaviti s razmakom od više dana."

 

Ne znam da li je ova rečenica malo nejasno formulirana, ali kakve veze ima kašnjenje kada imamo konstantan tok fotona koji nam nisu počeli stizati tek sad, nego dolaze već tko zna koliko vremena. Znači nama u suštini za formiranje slike nije ni važno da li smo dobili foton od prije 2 mil.god. ili 2.1 mil.god. Iz toga možemo dobiti razne podatke o udaljenostima, ali nema nikakve veze sa formiranjem slike.

Po meni bi to moglo imati veze sa sjajnošću objekta i dužinom ekspozicije.

 

Možda su stvarno počeli stizati tek sad, a možda se tek sad pogodilo da su zemlja, galaksija (leća) i supernova na (približno) istom pravcu pa to možemo vidjeti.

U oba slučaja imamo kašnjenje i moguće je da se točke pojavljuju s razmakom od više dana.

 

Jako zanimljiva pojava u svakom slučaju.

15 godina
offline
Supernova na Einsteinovom križu

osim toga, ako je supernova ne znači i da je bolja od postojeće stare. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I'm not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
2 0 hvala 0
11 godina
neaktivan
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Wile E. kaže...

Fizika mi nije jača strana pa ću vjerojatno ispasti glup, ali nešto mi nije jasno. Piše da gravitacijske leće utječu i na fotone koji nemaju masu. Može li gravitacija utjecati na nešto što nema masu? Malo mi je to zbunjujuće...

Kao što u tekstu piše: zakrivljenost prostorvremena utječe na masoenergiju. Fotoni nemaju masu, ali imaju energiju pa i na njih utječe gravitacija.

 

Wile E. kaže...
 Također, malo ću skrenuti s teme, ali isto mi je malo nategnuta ova teorija sa konstantnim širenjem svemira. OK, nekim promatranjima, pokusima i izračunima se došlo do toga da se cjelokupni vidljivi svemir širi. Oprostite, koliko mi vidimo i koliko dugo traju ta promatranja? Što ako se svemir 100.000 godina širi pa se onda 100.000 godina skuplja i tako fino diše u nekim intervalima. Logičnije bi mi bilo takvo objašnjenej pošto se i većina stvari u prirodi giba na taj način. To mi izgleda kao da njihalo koje ide lijevo-desno promatraš samo 0.1 sekundu i iz toga zaključiš kako se ono konstantno giba u lijevo.

 

Brzina svjetlosti nije beskonačna pa teleskopi osim u daljinu gledaju u prošlost. Zaključak o širenju svemira je izveden na osnovu zapažanja da svjetlost svih udaljenih galaktika uvijek ima crveni Dopplerov pomak.

 

Da svemir stvarno pulsira navedenim ritmom svakih 100.000 svjetlosnih godina udaljenosti od Zemlje crveni pomak bi se pretvarao u plavi i obratno.

16 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Bobobo-bo Bo-bobo kaže...

 

Da svemir stvarno pulsira navedenim ritmom svakih 100.000 svjetlosnih godina udaljenosti od Zemlje crveni pomak bi se pretvarao u plavi i obratno.

OK, jasno mi je kako se došlo do tog zaključka, ali ja i dalje tvrdim da je u igri jako puno nepoznanica. Molio bih da se u zapisnik uvede da sam skeptik i da neću više zapitkivati, jer znam da ću na svaki odgovor imati nekoliko protupitanja i to će završiti beskonačnim threadom. Znam to, jer svaki puta kada se zapijem sa nekim fizičarem razgovor završava "jako glasnom argumentacijom" s obje strane :) I da se razumijemo... Ne zato što ja ne priznajem znanstvene teorije (jer to niti nije tako) nego zato što, u većini slučajeva, ona znanstvena strana ne želi priznati da je možda u krivu i da je "istina" stvari drugačija makar kroz povijest ima primjera za to koliko te volja. Namjerno sam istina stavio pod navodnike.

 

Svatko tko zna malo više zna da zapravo jako malo znamo. Uglavnom, sve članke na BOL-u pratim i pozdravljam sve veći broj ovih znanstvene tematike.

16 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Pixel kaže...

Pitanja su potpuno na mjestu.

1. Gravitacija je Newtonov pojam, i t oje sila koja djeluje između dva tijela koja imaju masu. Ali Einstein dolazi do novog koncepta koji kaže da masa zakrivljuje prostor i da se tijela zapravo gibaju pravocrtno ali u prostoru koji je zakrivljen.  Znači neka velika galaksija ima ogromnu masi u jako zakrivljuje prostor, fotoni (zraka svjetlosti) koji s gibaju pravocrtno kroz prostor prolaze kroz taj zakrivljeni prostor pa se čini kao da skreću. Zamisli da nascrtaš ravnu liniju na papiru koja predstavlja zraku svjetlosti, sada uzmeš papir i zakreni ga. Crta je i dalje ravna, nisi je obrisao i nacrtao krivu, papir je taj koji se savio.

 

2. Ovo je isto pitanje postavljano i među fizičarima (skupljanje i širenje) , da sad ne idem u detalje, zaključili su da se to vjerojatno ne događa jer bi se u tom slučaju neke čestice pojavljivale u svemiru više nego neke druge , a obzervacijom je potvrđeno da to nije slučaj. Kako sada stvari stoje , svemir se ubrzano širi.

Hvala na odgovorima. Doduše, ispravi me ako se varam, o gravitaciji ne znamo baš puno. Odnosno, samo nagađamo što uzrokuje gravitaciju i kako nastaje. I pozdravljam ovo "kako sada stvari stoje". Napokon pravi izraz :o)

 

16 godina
neaktivan
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Wile E. kaže...

OK, jasno mi je kako se došlo do tog zaključka, ali ja i dalje tvrdim da je u igri jako puno nepoznanica. Molio bih da se u zapisnik uvede da sam skeptik i da neću više zapitkivati, jer znam da ću na svaki odgovor imati nekoliko protupitanja i to će završiti beskonačnim threadom. Znam to, jer svaki puta kada se zapijem sa nekim fizičarem razgovor završava "jako glasnom argumentacijom" s obje strane :) I da se razumijemo... Ne zato što ja ne priznajem znanstvene teorije (jer to niti nije tako) nego zato što, u većini slučajeva, ona znanstvena strana ne želi priznati da je možda u krivu i da je "istina" stvari drugačija makar kroz povijest ima primjera za to koliko te volja. Namjerno sam istina stavio pod navodnike.

 

Svatko tko zna malo više zna da zapravo jako malo znamo. Uglavnom, sve članke na BOL-u pratim i pozdravljam sve veći broj ovih znanstvene tematike.

Nije istina ili si ti to drugacije shvatio. Mislim da je prosli clanak g. Hrupec naveliko objasnjavao kako znanost funkcionira.

 

Danas pojave objasnjavamo na temelju podataka i eksperimenata koji su nam dostupni. I objasnjavamo ih unutar tih okvira. Sutra kad napretkom tehnologije dobijemo bolje mjerne instrumente ili postavimo bolje eksperimente koji ce nam dati vise podataka na temelju tih podataka cemo korigirati postojeca objasnjenja ili doci do novih. I to je ta velika razlika izmedu znanosti i religije ili mitologije. U znanosti nema "to je tako i nikako vise".

 

Do Hubbleovih opazanja raspravljalo se o tome da li je svemir statican, tj. da li je takav oduvijek i da li ce takav biti zauvijek. Zasto? Zato sto (do Hubblea) nije bilo nikakvih podataka ili opazanja koji bi upucivali na nesto drugo, tako da je statican svemir bio sasvim logicno objasnjenje. Cak je i Einstein bio pobornik staticnog svemira! Do te mjere da nije vjerovao prvobitnim rezultatima koje su njegove jednadzbe opce teorije relativnosti davale pa ih je na silu "popravio" dodajuci tzv. kozmolosku konstantu i tako balansirao jednadzbe na nacin da odrazavaju staticni svemir u koji je Einstein vjerovao. Nakon Hubbleovih otkrica Einstein je tu svoju kozmolosku konstantu nazvao svojom najvecom greskom.

 

Pa da se nadovezem na tvoje pitanje, danasnji podaci koje nam salju mjerni instrumenti i opcenito svi podaci koje dobivamo promatranjima ukazuju na to da se svemir siri. I to je tako. Nemamo drugog objasnjenja. Ukoliko bi se sutra pojavili neki novi podaci koji bi ukazivali na to da se svemir skuplja garantirano vise nitko ne bi govorio o svemiru koji se siri. Dakle ne mozemo govoriti o svemiru koji oscilira koliko god to bilo logicno jer nema podataka koji bi to potvrdivali. Pa da je teorija o svemiru koji se siri ne znam koliko netocna, podaci na to ukazuju i prisiljeni smo to dati kao najvjerojatnije objasnjenje. Do pojave podataka koji bi rekli suprotno. ;)

Perhaps today IS a good day to die. PREPARE FOR RAMMING SPEED!
15 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Wile E. kaže...
Pixel kaže...

Pitanja su potpuno na mjestu.

1. Gravitacija je Newtonov pojam, i t oje sila koja djeluje između dva tijela koja imaju masu. Ali Einstein dolazi do novog koncepta koji kaže da masa zakrivljuje prostor i da se tijela zapravo gibaju pravocrtno ali u prostoru koji je zakrivljen.  Znači neka velika galaksija ima ogromnu masi u jako zakrivljuje prostor, fotoni (zraka svjetlosti) koji s gibaju pravocrtno kroz prostor prolaze kroz taj zakrivljeni prostor pa se čini kao da skreću. Zamisli da nascrtaš ravnu liniju na papiru koja predstavlja zraku svjetlosti, sada uzmeš papir i zakreni ga. Crta je i dalje ravna, nisi je obrisao i nacrtao krivu, papir je taj koji se savio.

 

2. Ovo je isto pitanje postavljano i među fizičarima (skupljanje i širenje) , da sad ne idem u detalje, zaključili su da se to vjerojatno ne događa jer bi se u tom slučaju neke čestice pojavljivale u svemiru više nego neke druge , a obzervacijom je potvrđeno da to nije slučaj. Kako sada stvari stoje , svemir se ubrzano širi.

Hvala na odgovorima. Doduše, ispravi me ako se varam, o gravitaciji ne znamo baš puno. Odnosno, samo nagađamo što uzrokuje gravitaciju i kako nastaje. I pozdravljam ovo "kako sada stvari stoje". Napokon pravi izraz :o)

 

Griješiš. O gravitaciji znamo jako puno (naravno ne sve). Eksperimenti koji provjeravaju Opću teoriju relativnosti su u jako dobrom slaganju s teorijom, nema nikakvog razloga vjerovati da nije tako.

U sto godina nismo napravili niti jedan koji bi ukazivao na nešto krivo. I sva predviđanja teorije se, vid vraga, otkrivaju i u prirodi.

 

Biti skeptik ne znači srati po apsolutno svemu i ništa ne prihvaćati. Pogotovo u znanosti, ne možeš nešto kao ovu teoriju svesti na "ne znamo baš puno" i "a ono, nagađamo".

16 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
GuitarMaster kaže...

 

Biti skeptik ne znači srati po apsolutno svemu i ništa ne prihvaćati. Pogotovo u znanosti, ne možeš nešto kao ovu teoriju svesti na "ne znamo baš puno" i "a ono, nagađamo".

Oprosti ako sam krivo nastupio pa si iz toga zaključio da sam došao ovdje srati po svemu. Cijelo vrijeme sam lagano sarkastičan i nije mi bila namjera nikoga pljuvati niti omalovažavati. Nemam vremena niti mogućnosti posvetiti život istraživačkom radu pa mi jedino preostaje informirati se čitajući i gledajući. Sviđa mi se da na jednom ovakvom "narodskom" portalu mogu pročitati kvalitetne tekstove pravih znanstvenika, a ne ono što je uglavnom slučaj - populističku interpretaciju istih.

16 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
1domagoj1 kaže...

Nije istina ili si ti to drugacije shvatio. Mislim da je prosli clanak g. Hrupec naveliko objasnjavao kako znanost funkcionira.

 

Danas pojave objasnjavamo na temelju podataka i eksperimenata koji su nam dostupni. I objasnjavamo ih unutar tih okvira. Sutra kad napretkom tehnologije dobijemo bolje mjerne instrumente ili postavimo bolje eksperimente koji ce nam dati vise podataka na temelju tih podataka cemo korigirati postojeca objasnjenja ili doci do novih. I to je ta velika razlika izmedu znanosti i religije ili mitologije. U znanosti nema "to je tako i nikako vise".

 

Do Hubbleovih opazanja raspravljalo se o tome da li je svemir statican, tj. da li je takav oduvijek i da li ce takav biti zauvijek. Zasto? Zato sto (do Hubblea) nije bilo nikakvih podataka ili opazanja koji bi upucivali na nesto drugo, tako da je statican svemir bio sasvim logicno objasnjenje. Cak je i Einstein bio pobornik staticnog svemira! Do te mjere da nije vjerovao prvobitnim rezultatima koje su njegove jednadzbe opce teorije relativnosti davale pa ih je na silu "popravio" dodajuci tzv. kozmolosku konstantu i tako balansirao jednadzbe na nacin da odrazavaju staticni svemir u koji je Einstein vjerovao. Nakon Hubbleovih otkrica Einstein je tu svoju kozmolosku konstantu nazvao svojom najvecom greskom.

 

Pa da se nadovezem na tvoje pitanje, danasnji podaci koje nam salju mjerni instrumenti i opcenito svi podaci koje dobivamo promatranjima ukazuju na to da se svemir siri. I to je tako. Nemamo drugog objasnjenja. Ukoliko bi se sutra pojavili neki novi podaci koji bi ukazivali na to da se svemir skuplja garantirano vise nitko ne bi govorio o svemiru koji se siri. Dakle ne mozemo govoriti o svemiru koji oscilira koliko god to bilo logicno jer nema podataka koji bi to potvrdivali. Pa da je teorija o svemiru koji se siri ne znam koliko netocna, podaci na to ukazuju i prisiljeni smo to dati kao najvjerojatnije objasnjenje. Do pojave podataka koji bi rekli suprotno. ;)

Hvala na opširnom i detaljnom odgovoru. Ma ja se očito samo nespretno izražavam. Znam kako znanost funkcionira, a prošli članak g. Hrupeca je to lijepo objasnio. Nažalost, kako sam već odgovorio GuitarMasteru, mediji znanstvena postignuća i saznanja često prenose na iskrivljen način pa ćeš u dnevnim novinama uglavnom pročitati nešto poput "Znanstvenici dokazali da se svemir širi". Upravo mi je zato drago kada vidim da se ovdje piše na drugačiji način. Ne moraš više trošiti riječi na moje postove. Ne želim ispasti trol. Hvala i pozdrav.

12 godina
neaktivan
offline
Supernova na Einsteinovom križu

Mislim da shvaćam što naš uvaženi kolega misli kad kaže "istina". Čest je slučaj da se ljudi zanesu, zaborave i pričini im se da znaju "istinu" - ili znanstvenu istinu - kako znanost tumači pojavu. Možda bi trebalo krenuti korak nazad :) i reći

- u prirodi ne postoje prirodni zakoni!

ti prirodni zakoni postoje u našim glavama, tj. to je naš "izum", alat, prirodne zakone smo mi stvorili, modeli koji do odredjene mjere uspješno tumače neku prirodnu pojavu i po tom modelu možemo uspješno predvidjeti (do odredjene mjere) buduće ponašanje te prirodne pojave.

Kada mislimo da znamo, lako nam se desi da se zanesemo i zaboravimo što to zapravo znamo.

Npr.

Mi ne možemo vidjeti elektromagnetski val (valne dužine u vidljivom spektru) u prostoru, kolokvijalno rečeno - svjetlost?

Mi "vidimo" valni kolaps elektromagnetskog vala sa materijom, dakle "vidimo" svjetlo tek kad prestane biti svjetlo, kad nije svjetlo.

Pričati tako "do kosti" do srži je svakodnevno nepraktično i mi taj model pojednostavnimo i kažemo da vidimo svjetlo (LAŽ, vrišti Sheldon u nama:) ). Kada sa tako pojednostavljenim modelima krenemo u dublju priču sve postane velika kaša i kolokvijalno, naš kolega (uvaženi), kad kaže "istina" je isto "u pravu" i mislim da ga donekle razumijem  makar i nebio "u pravu".

Moj PC  
3 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Supernova na Einsteinovom križu

Ovo vam je zgodan filmić kaj se tiče širenja svemira. A pogledajte i ostale njegove filmiće. Super su zanimljivi.

 

I am Guybrush Threepwood, Mighty Pirate!
Moj PC  
1 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Uvaženi kolega nije u pravu, jer gura neku svoju fiks ideju o pulsirajućem svemiru bez ikakvih dokaza, na temelju neke, samu njemu jasne logike. Takav pristup ga diskvalificira iz bilo kakve ozbiljne rasprave.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
12 godina
neaktivan
offline
Supernova na Einsteinovom križu

Ma ne gura 

On je samo "zapitan" - što ako?

Kamo sreće da smo svi tako "zapitani". Rigidni stav kakav se može često pronaći kod znanostljupca više liči na rigidni loš crkverni stav, dogmatski stav, napuhani stav "mi znamo istinu!".

Ova zaigranost našeg uvaženog kolege je baš lijepa pojava dokle god je svjestan da je to ... zaigranost, sloboda da se smijemo upitati - što ako? i da smo svjesni da je to "samo to". Iz takvog "zapitanog" nesputanog stava su djelovali mnogi povjesni likovi koji su donjeli nešto novo, bilo u znanosti, društvenim promjenama, .... itd.

Baš bi volio da čitam takve tekstove, nesputane, jer tada postoji šansa i za drugačije poglede, nova otkrića (i najveće gluposti  naravno).

Poruka je uređivana zadnji put uto 10.3.2015 11:51 (anndrej).
Moj PC  
2 0 hvala 1
16 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Visak kaže...
Uvaženi kolega nije u pravu, jer gura neku svoju fiks ideju o pulsirajućem svemiru bez ikakvih dokaza, na temelju neke, samu njemu jasne logike. Takav pristup ga diskvalificira iz bilo kakve ozbiljne rasprave.

Uf uf. Vidim da sam od strane nekih krivo shvaćen. Nisam ja gurao nikakvu ideju, a kamoli svoju niti sam se niti trudio biti kvalificiran za ozbiljnu raspravu. Volio bih da mogu život posvetiti istraživanju svih pitanja koja si postavljam, ali na žalost stvarnost je drugačija. Barem za sada. Ako ništa drugo, nadam se da će biti kao što Who-ovci kažu: "I wont get to get what I'm after till the day I die". Ako i tada.

16 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
anndrej kaže...

Ma ne gura 

On je samo "zapitan" - što ako?

Kamo sreće da smo svi tako "zapitani". Rigidni stav kakav se može često pronaći kod znanostljupca više liči na rigidni loš crkverni stav, dogmatski stav, napuhani stav "mi znamo istinu!".

Hvala na podršci i razumijevanju.

 

 

16 godina
neaktivan
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
'Nesputani stavovi (i najveće gluposti naravno)' su rijetko doveli do nečeg pametnog. Postoje otkrića koja su išla kontra općeprihvaćenih stavova, ali to se uglavnom događalo u doba dok se općeprihvaćeni stavovi nisu bazirali na ozbiljnim istraživanjima i od strane onih koji su se razumjeli u problematiku.

Ovo ovdje je bilo tipično birtijaško naklapanje o nečemu o čemu se nema pojma, a ljenost priječi da se malo progugla i nauči nešto o materiji (jer vremena se očito ima za pisanje postova).
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
16 godina
odjavljen
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Visak kaže...
'Nesputani stavovi (i najveće gluposti naravno)' su rijetko doveli do nečeg pametnog.

 

Osim do orgija i svinganja...

Freak Show Inc.
12 godina
neaktivan
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Visak kaže...
'Nesputani stavovi (i najveće gluposti naravno)' su rijetko doveli do nečeg pametnog. Postoje otkrića koja su išla kontra općeprihvaćenih stavova, ali to se uglavnom događalo u doba dok se općeprihvaćeni stavovi nisu bazirali na ozbiljnim istraživanjima i od strane onih koji su se razumjeli u problematiku.

Ovo ovdje je bilo tipično birtijaško naklapanje o nečemu o čemu se nema pojma, a ljenost priječi da se malo progugla i nauči nešto o materiji (jer vremena se očito ima za pisanje postova).

 

Ti si stvarno vertikala ovdje (moralna, znanstvena,...) daj malo omekšaj pristup.

Zahvaljujući kolegi pročitao sam (vjerovatno i još netko drugi) lijepo sročene odgovore od sudionika ovog foruma. Kolega se pristojno zahvalio. Same lijepe stvari :)

Cilj je da forum bude mjesto rasprave. Ako je rasprava uljudna, dobronamjerna ... di ćeš ljepše.

Djeca se uče hodati tako što padnu. Ako se nesmije pasti, poslije se pojavi problem. Ovo je idealno mjesto za prve korake, samo malo dobronamjernosti i mudrosti treba :)

Omalovažavanjem, ismijavanjem nekog se samo hrani bolesni ego onog koji ima potrebu to ispoljavati (pa ma koliko bio u pravu).

10 godina
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
Pixel kaže...

Pitanja su potpuno na mjestu.

1. Gravitacija je Newtonov pojam, i t oje sila koja djeluje između dva tijela koja imaju masu. Ali Einstein dolazi do novog koncepta koji kaže da masa zakrivljuje prostor i da se tijela zapravo gibaju pravocrtno ali u prostoru koji je zakrivljen.  Znači neka velika galaksija ima ogromnu masi u jako zakrivljuje prostor, fotoni (zraka svjetlosti) koji s gibaju pravocrtno kroz prostor prolaze kroz taj zakrivljeni prostor pa se čini kao da skreću. Zamisli da nascrtaš ravnu liniju na papiru koja predstavlja zraku svjetlosti, sada uzmeš papir i zakreni ga. Crta je i dalje ravna, nisi je obrisao i nacrtao krivu, papir je taj koji se savio.

 

2. Ovo je isto pitanje postavljano i među fizičarima (skupljanje i širenje) , da sad ne idem u detalje, zaključili su da se to vjerojatno ne događa jer bi se u tom slučaju neke čestice pojavljivale u svemiru više nego neke druge , a obzervacijom je potvrđeno da to nije slučaj. Kako sada stvari stoje , svemir se ubrzano širi.

Da dodam, masa utječe na sve (masa je mama ), što veća masa to veći utjecaj na fotone, prostor, "vrijeme". Crna rupa se smatra da ima najveću masu (poznatu), upravo zato joj ni svijetlost ne može pobjeći. Što si bliže tom objektu to je veći utjecaj. Uz svijetlost, niti vrijeme nije isto kod objekata velikih masa. Zato se smatra da bi time travel u teoriji moguć. Naravno nećeš ići u prošlost, ali ukoliko se krećeš oko objekta velike mase (crne rupe) gotovo brzinom svjetlosti, vrijeme će se sporije kretati za tebe u odnosu na druge. Npr tebi će proći 5g (ili koliko god si kružio oko crne rupe), a onima izvan tog sustava proći će 50g (sad sam bubnuo, ali you get the point).

12 godina
neaktivan
offline
Re: Supernova na Einsteinovom križu
MasterG kaže...
Pixel kaže...

Pitanja su potpuno na mjestu.

1. Gravitacija je Newtonov pojam, i t oje sila koja djeluje između dva tijela koja imaju masu. Ali Einstein dolazi do novog koncepta koji kaže da masa zakrivljuje prostor i da se tijela zapravo gibaju pravocrtno ali u prostoru koji je zakrivljen.  Znači neka velika galaksija ima ogromnu masi u jako zakrivljuje prostor, fotoni (zraka svjetlosti) koji s gibaju pravocrtno kroz prostor prolaze kroz taj zakrivljeni prostor pa se čini kao da skreću. Zamisli da nascrtaš ravnu liniju na papiru koja predstavlja zraku svjetlosti, sada uzmeš papir i zakreni ga. Crta je i dalje ravna, nisi je obrisao i nacrtao krivu, papir je taj koji se savio.

 

2. Ovo je isto pitanje postavljano i među fizičarima (skupljanje i širenje) , da sad ne idem u detalje, zaključili su da se to vjerojatno ne događa jer bi se u tom slučaju neke čestice pojavljivale u svemiru više nego neke druge , a obzervacijom je potvrđeno da to nije slučaj. Kako sada stvari stoje , svemir se ubrzano širi.

Da dodam, masa utječe na sve (masa je mama ), što veća masa to veći utjecaj na fotone, prostor, "vrijeme". Crna rupa se smatra da ima najveću masu (poznatu), upravo zato joj ni svijetlost ne može pobjeći. Što si bliže tom objektu to je veći utjecaj. Uz svijetlost, niti vrijeme nije isto kod objekata velikih masa. Zato se smatra da bi time travel u teoriji moguć. Naravno nećeš ići u prošlost, ali ukoliko se krećeš oko objekta velike mase (crne rupe) gotovo brzinom svjetlosti, vrijeme će se sporije kretati za tebe u odnosu na druge. Npr tebi će proći 5g (ili koliko god si kružio oko crne rupe), a onima izvan tog sustava proći će 50g (sad sam bubnuo, ali you get the point).

 Interstellar science

Nhf.

A true man is not how much liquor he can drink,nor how much asses he can whip,a true man is how he takes care of his family and handles himself in crisis.
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice