Teorija i praksa samoupravnog transhumanizma

Ovo me sve zajedno podsjeća na jednu drugu sličnu stvar, u smislu preseravanja o još nedostižnim tehnologijama. Bila je pri nekoliko godina jedna kompanija u Americi (ne znam što je u međuvremenu bilo sa njima, nisam pratio) koja je kao otvorena s ciljem razvoja i izgradnje orbitalnog lifta. Kao prikupili su početnu lovu, sad će razvijati tehnologije (materijal za uže najbitnije, i ostalu infrastrukturu), i rekli da će započeti izgradnju do 2018. Pa onda do 2026. Ne znam koja je sad godina zadnja. Bia sam čak kupia neku knjigu od njih o tehnologiji orbitalnih liftova. Vjerovatno im se čitav biznis model temeljio na prodaji takvih knjiga. I magle... :)

 onda kad budes mogao manipulirati atomima kao s sibicama na stolu, e tada ce ti to biti moguce, do tada uzivaj u zivotu i ne brini!

Nikada um robota neće biti na nivou ljudskog.

Za, 50, 100, 1000+ godina. Nikada.

Um robota je skup algoritama. Um čovjeka to nije.

Nikada se neće desiti kopiranje ljudskog uma na neki medij.

Za, 50, 100, 1000+ godina. Nikada.

Ljudski um se ne nalazi u mozgu, kao što se na hard disku nalaze podaci.

Ne nalazi se u biološkoj formi. Nije softver niti skup algoritama.

Umjesto da čitate ove mumbo-jumbo stranice predlažem da pogledate radove pravih znanstvenika koji rade na emulaciji ljudskog uma i problemima substrate independet minds
Randal A. Koene je dobar primjer

http://www.randalkoene.com/publications

Prvo "nikad" je vrlo snažna riječ. Mislim da ti ne razumiješ definiciju uma. Um nastaje kao ispoljavajuće svojsto obrade informacija. Dakle on je nematerijalno ispoljavajuće svojstvo, nuspojava obrade informacija. No da bi proizveo um moraš imat "algoritam" po kojem se te informacije obrađuju. Nije uopće bitno da li su ti algoritmi biološki (kodirani u molekulama/dna) ili nebiološki. Priroda ne radi razliku između biološkog/nebiološkog i vrlo je vjerojatno kad bi napravio stroj približne mogućnosti brzine i načina obrade informacija kao ljudski mozak da bi dobio i um kao posljedicu toga.

Što se tiče kopiranja uma u pravu si da se um ne nalazi spremljen negdje niti je softver niti skup algoritama. Ai programske instrukcije i obrada su nužne da bi se proizveo um. To smo već utvrdili. Kopiranjem svih informacija na drugi mozak/supstrat bi dobio svoju kopiju a ne sebe jer je to drugi procesirajući sustav i time bi dobio drugu individuu koja bi tvrdila da je original jer koristi isti set podataka kao i original.

Transfer uma IMHO je moguć jedino u procesima postepene zamjene jednog po jednog neurona, umjetnim neuronima gdje je niti u jednom trenutku ne dolazi do prekida svijesti, odnosno tok svijesti je očuvan tijekom cijelog procesa te individua na kraju završava sa sintetičkim mozgom. Postoji još mogućih nekoliko načina transfera u kojima bi tok svijesti bio očuvan ali neću duljiti.

Ne trebamo se plašiti inteligencije, bilo prirodne, ili umjetne, već nekih ljudskih osobina.

Kad malo razmislim vjerujem da ne bi trebali razvijati AI u kapitalizmu, jer bi moglo biti pogubno upravo zbog naglašenosti spomenutih osobina.

Morali bi prije kao društvo riješiti krucijalne probleme čovječanstva (glad, žeđ, zagađenost...), te onda u nekom novom društvenom uređenju krenuti u razvoj AI čistih namjera...

Ovaj se je malo zanio sa tih 20 godina ali rekao bih da zadnjih 10-ak godina sporo napreduje grafika u odnosu na kako se mijenjala od recimo 1990. do 1995. ili od 1995. do 2000. A i neke druge stvari (diskovi, procesori) malo stagniraju u odnosu na munjeviti razvoj tada. Anyway sve je to malo van teme. Koja je ionako stupidna pa nije neka šteta.

Laptop koristim od 1997.

Touchscreen smartphone od 2003.

Intelovi najjači procesori su par procenata jači od najjačih napravljenih prije 7 godina.

Nisam siguran da su ovo tehnologije od prije par godina.

Rekoše i za Mooreov zakon da je vječan.

Zašto Apple ulazi u auto industriju?

Razlog sigurno nije to što im je jasno da mogu još par godina šminkati Iphone.

Ovo nije jedina izjava. Prvi čovjek, Facebookovog odjela za razvoj AIa Yann LeCun, prije 7 dana kaže.

Najpametniji današnji AI je glup kao beba.

Još uvijek ne postoji naučnik koji zna da napravi, ni približno, AI algoritam. Koji će imati sposobnost rasuđivanja na nivou zdravog ljudskog uma.

Postignut je maksimum u razvoju umjetne inteligencije. Nema rješenja kako napraviti AI pametnijim od onoga što imamo danas.

Kopiranje uma.

 Popis ozbiljnih ljudi je i puno veći nego prije jer su se IT stručnjacima zadnjih 10-ak godina pridružila i cila sila neuroznanstvenika.  Svaki sustav koji obrađuje informacije i daje output je računalo mozak također.  No u principu se slažem da govoriti o reprezentaciji mozga na digitalnom računalu je far-fetched.

Dado ne baš. Tu sliku koju si stavio stara je barem 15-ak godina. U međuvremenu smo saznali da je kompleksnost mozga i computational power mnogo veći. Barem 9 redova veličine nego se dosad smatralo što gura granicu ekvivalente računalne moći na drugu polovicu ovog stoljeća (pod pretpostavkom da se Mooreov zakon održi dotad.). Dakle govorim samo o ekvivalentnoj moći što ne znači nužno i mogućnost simulacije. Za mogućnost simulacije moramo izvršiti reverse-engineering obrade i značenja neuronskih signala od čega smo s današnje točke gledišta poprilično daleko.

Preporučam odličan članak od Tim Dettmersa o računalnoj mogućnosti ljudskog mozga koji je u skladu s najnovijim saznanjima.

https://timdettmers.wordpress.com/2015/07/27/brain-vs-deep-learning-singularity/

Što se tiče pak Human Brain Projecta i američkog Brain Initiative-a riječ je za sada o beskorisnim idejama, koje vodeći svjedski neuroznanstvenici odbacuju 
http://www.nationalpost.com/m/wp/blog.html?b=news.nationalpost.com/2014/07/08/a-billion-dollar-european-effort-to-model-the-human-brain-in-a-supercomputer-is-in-danger-of-collapsing 

http://www.neurofuture.eu/press-releases/press-1/

Stvar je u tome što mnogo stvari o mozgu ne poznajemo da bi mogli pokrenuti bilo kakvu smislenu simulaciju

Problem simuliranja mozga električnim signalima je u tome što su drugačiji od signala emitiranih putem neurona i veličinom veza izmešu neurona. Trenutno nemamo nikakvih signala o značenju signala koje ispaljuju neoroni i koje funkcije posjeduju. Npr nemamo saznanja da ako je ispaljen signal određene vrste da je mozak detektirao npr jabuku a ne naranču. Ovaj problem je i navjeći uzrok kritika Human Brain Projecta.

Za kraj što se tiče "prave" umjetne inteligencije. Također mnoštvo problema. Da ne duljim

http://waitbutwhy.com/2015/01/artificial-intelligence-revolution-1.html

Lijepo je vidjeti da ima još  ljudi koji prate ovu tematiku.

Evo odakle sam ja počeo

(zanimljivo da jedan Isusovac bude začetnik ili bar jedan od prvih koji se bavio time)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pierre_Teilhard_de_Chardin

https://en.wikipedia.org/wiki/Omega_Point

Pitanje uopće nije "da li", nego "kad" (osim ako se prije toga ne uništimo)

Evo i malo humora na tu temu

To je već prilično nezahvalno prognozirati

 Ne, ali čini se dosadnim. Jaaako dosadnim.