Tisuću puta brži čvrsti diskovi

Nadam se samo da neće biti 1000 puta skuplji

Ovo ko u index.hr stilu prevedeno google translatorom: (metala iz skupine "rijetke zemlje")

hmmm, jel čiko na hr vikipediji onda isto radi i na indexu i gloriji

kovine rijetkih zemalja - Nose naziv kovine rijetkih zemalja (rijetke zemlje) jer su prvo bili izolirani u Engleskoj kao oksidirani minerali, a u to vrijeme (druga polovica XVIII. stoljeća) engleska riječ za "mineral" bila je "earth" (zemlja).

Ali ovo ne rješava glavni problem sporoće magnetskih diskova, a to je mehanička komponenta, mjenjanje staza, offset i zaustavljanje koje su najduži dio postupka.

za mene će biti revolucija kada stisneš power-on gumb na laptopu ili kompu a on se pali kao običan kalkulator u sekundi :)

Imao sam i jedno i drugo, i Galaksiju

a C64 onaj prvi (debeli) s kazetofonom, joystickom stoji zapakiran u kutiji u podrumu, stariji je od većine forumaša i kompletno je ispravan

meni je čudna zadnja rečenica

WRITE ide, ali još nisu osmislili kako da čitaju te podatke.. pa kako onda znaju da li je išta dobro zapisano :)

dakle nula bodova

Pročitati uvijek mogu u teoretskim uvjetima, problem je čitati brzo...naime, laserom se

može upisati podatke vrlo brzo, ali ih se ne može laserom i čitati

A za čim kasne?

Zbilja? Iako je brzina zapisivanja 40 puta veća od danas najbržeg SSD-a, a kapacitet 100 puta veći?

Ne treba se mjesati kruske i jabuke. U skorijoj buducnosti mehanicka pohrana podataka (ukljucujuci holograme) je jedina solucija za velike kolicine podataka. Ako pogledamo SSDove kapaciteti im nisu presli 1TB, a cijene se astronomske. S druge strane 1TB HDD je danas reda 300kn (SSD bi bio reda 10 000kn) dok BlueRay od 50GB po cijeni od 50kn (idu do 128GB). Kod velikih (enormnih) kolicina podataka nije toliko bitna brzina. Ako ce ovi diskovi biti brzi kao sto su HDDovi, a imati stotinama puta vece kapacitete, bit ce super. Naravno, ovisi i cijena.

Najveci problem mehanickih diskova je brzina, tj pozicioniranje glave (glava) na trackove. Sto su kapaciteti veci to su trackovi tanji i udaljenost medju njima je manja. Posljedica je vrlo komplicirano i polagano pozicioniranje glave, te interferencija susjednih trackova pri citanju podataka. Upravo brzina pozicioniranja na trackove je to sto SCSI diskove cini skupima.

SSD, kakav god da je, nije mehanicki medij i kao takav ima brzine pristupa, gotovo, nula. Ono sto SSDove cini polaganima je vrijeme brisanja blokova i upis podataka. Vrijeme brisanja bloka je reda 10mS, a upisi su nesto brzi. Ako pogledamo HDD (SCSI) tada vrijeme prelaska s tracka na track iznosi reda 0.5mS, dok se ploce vrte na 15000 okr sto znaci da treba max 4mS da se dodje iznad sektora.

U odredjenim uvijetima, kada HDD ne treba mjenjati track, postizu se brzine upisa brze od SSDa (u 4mS moze upisati citav track koji ima 64 ili vise 512 byte sektora - ovisi dal je vanjski ili unutarnji track). Problemi nastaju kada HDD mora mjenjati track. Kako HDD ima vise glava, tada se upis moze vrsiti istovremeno svim glavama. Brzine tada linearno rastu. SSD takodjer koristi slicnu tehniku (npr kod rama se to zove dual/tripple channel).

Inace, u proslosti bilo je magneto-optickih diskova. Zvali su se Floptical i kapaciteti su bili do nekih 5/10GB. Cijena je bila poprilicna.

Svugdje čim riješe probleme sa motorima zbog poplave.
Kod mene se vrte 4 komada 2TB Samsunga koje sam

u pravom trenutku uzeo po 580kn komad :)

U linkanim člancima se nigdje ne spominje da se podaci ne mogu pročitati. Štoviše, posljednja slika nije računalna simulacija nego fotografija i pokazuje da se zapisani podaci mogu pročitati.

Bila je ideja prije nekog vremena da i forumaši pišu članke, kako bi se podigla prosječna kvaliteta istih...