Što mislite o uvođenju eura?

Sto prije to bolje,ne da mi se mjenjat lovu kada dodjem u Hr 😁

Ekonomija je i ovako devastirana pa tu euro nema sta vise napravit.

 Da, banke mogu stvarati novac ni iz čega, ali ne u neograničenim količinama, nego im središnja banka diktira koliko mogu.

50 kn zarade je 'ni iz čega' isto kao što je frizer zaradio 50 kn 'ni iz čega', jer ništa opipljivo nije proizveo. To se zove usluga. Banka ti je pružila uslugu i to naplatila, kao što se svaka druga usluga naplaćuje. Ovdje je usluga privremeno stvaranje novca (zapravo dio novca koji posuđuju je postojeći od tuđe štednje, a dio stvoreni, ali da ne kompliciramo).

Stvaranje novca samo po sebi nije problematično dok se poštuju pravila. Recimo kod američkog nekretninskog balona se pravila nisu poštovala, a kontrolori nisu kontrolirali i to je izazvalo krizu. 

 Bicikl je unio vrijednost svojim stvaranjem, a ne bančinim izdavanjem kredita. Kredit je samo omogućio da bude kupljen. I to je upravo razlog zašto banke smiju izdavati kredite. Bez njih bi ljudi proizvodili dobra, a nitko ih ne bi mogao kupovati, jer bi bilo više dobra nego novca, pošto se količina dobara i usluga stalno povećava.

Povećanje novčane mase je nužno za rast ekonomije. Ako bi država izdavala novi novac, to znači da bi država mogla kupovati za njega, tj. bila bi sve bogatija, no banke ne mogu kupovati ništa za taj novac, on je za njih roba kojom posluju, a ne njihovo vlasništvo.

Bitno je razlikovati vlastiti bačin novac (osnivački kapital i sva zarada koja preostane kad se podmire troškovi poslovanja), depozite (tuđi novac koji banka može dalje posuđivati, ali ima obavezu i vratiti) i stvoreni novac koji banka može posuđivati, ali kad se vrati mora i uništiti. Te tri stavke se ne smiju međusobno miješati i uvijek se knjigovodstveno mora znati koliko koje ima. Samo prva je bančino vlasništvo, a treća je zapravo produžetak druge, radi se o novcu koji nije bančin, ali umjesto da banka ima obavezu vratiti ga štediši ima obavezu uništiti ga. Kao da ga je posudila od virtualnog štediše. U strogo ograničenim količinama.

 Isto je da li ti tim novcem platiš banci naknadu ili nekome bicikl. Novac nikome ne fali, nego postoji zabilježba da ga treba vratiti, što se ne mora zapravo nikada dogoditi, odnosno masa novca u opticaju se stalno povećava, što znači da se i ukupni iznos svih kredita povećava (neki se vrate, ali se više posuđuje nego vraća), jer se i masa dobara i usluga povećava. 

To ovako zvuči kao balon, ali dok je kontrolirani balon stvar funkcionira, odnosno omogućava veći ekonomski rast, čak i kada se uračunaju krize, koje su praktički neizbježne. 

Suštinski problem stalnog ekonomskog rasta zapravo nije ekonomski, nego ekološki. Ovaj model u okruženju konačnih resursa (kao što je Zemlja) je dugoročno naprosto neodrživ. Sve države su opterećene idejom da BDP mora rasti (evo Nijemci kukaju jer rast nije dovoljno velik), što znači povećanju potrošnju energije i sirovina. Model također zahtijeva povećanje populacije (proizvođača i potrošača, novih uzimatelja kredita), pa svi kukaju o depopulaciji, koja zapravo nije ništa loše. Loša je samo u ekonomskom smislu, no beskonačno povećanje nije održivo i kad tad će ionako morati stati. U tom smislu je ovaj sistem osuđen na propast, ali to nema veze s bankama, one su samo izvršitelj, neodrživa ideja stalnog rasta je problem, no kratkoročno (u rangu desetljeća i stoljeća) rast omogućava blagostanje i svi se trude maksimalno uživati dok ide, a poslije potop...

Tu mislim da je greška. Kad ti frizer ili bilo tko učini neku uslugu on ti je neće naplatiti više nego ima novca u sustavu (odnosno ti nećeš pristati na cijenu veću od iznosa kojeg imaš u novčaniku, nećeš dizati kredit za šišanje). Čak i da traži cijenu veću nego je sav novac svijeta (ili ti ipak digneš kredit za šišanje jer nemaš dovoljno novca), ukoliko se novi novac proizvede bez duga, moguće je platiti tu uslugu i ne ostati u dugu.

Kad novi novac proizvodiš uparen s dugom, više nije moguće izaći iz tog duga. Odnosno jedino je moguće ako prestaneš uparivati proizvodnju novca s dugom i počneš ga proizvoditi bez duga, kao što je npr. rudarenje kriptovaluta.

 poskupljenje je rezultat inflacije, što je povezana, ali ipak različita priča

 Ne, novostvoreni novac nije kamata, nego glavnica kredita. Banka ne pusti u opticaj iznos kamate. Kamata je trošak koji ti njoj plaćaš jer ti je dala glavnicu, koja povećava novčanu masu. Kamata je potpuno isto što i cijena šišanja, to je novostvorena vrijednost za koju je, kao i za svaku uslugu odnekud potrebno namaknuti novac. Ti ćeš kreditom kupiti strojeve kojima ćeš stvarati vrijednost, to će ljudi kupovati, dijelom novcem koji si ti pustio u opticaj kupnjom strojeva, dijelom novcem koji su drugi tako pustili. Tako ćeš od zarade i ti moći banci platiti kamatu. 

Većina kompanija (ne računajući Apple i sl.) nikada ne vrati sve dugove i uvijek imaju neke kredite kojima financiraju razvoj ili repromaterijal.

I frizer i kamata banke se plaćaju iz novca koji je neko nekad negdje posudio od banke, jer je samo takav novac u opticaju. Taj neko je platio zidaru stan, ovaj je kupio kruh, pekar je tebi platio da ga osiguravaš i tako si ti došao do novca da platiš frizeru ili banci kamatu. Na kraju svaki novac vuče porijeklo iz nekog kredita, odakle bi drugdje? Znaš nekoga da štampa novac u podrumu?

Ajmo opet s kruhom. Dva milijuna ljudi, milijun kuna u opticaju. Jedan dan milijun ljudi peče kruh i prodaje drugom milijunu za po kunu, a sutradan ovi drugi peku i dobiju tu kunu natrag. I tako u krug, prolaze godine, ništa se ne mijenja. Onda Janko napravi bicikl, ali ga ne može prodati, jer svima treba ona jedna kuna da kupe kruh. Tek ako banka da Peri 50 kuna kredita, on može kupiti bicikl. Sad Janko ima 50 kn i ako Đuro otvori frizerski salon, može se otići ošišati. I tako na dva milijuna ljudi njih par si može nešto priuštiti, ali samo ako nešto proizvedu, a netko digne kredit. Ako banka počne davati više kredita odjednom su svi motivirani da nešto proizvode, jer znaju da imaju potencijalne kupce. Centralna banka prati proizvodnju dobara i usluga i pazi da banke izdaju kredite u skladu s time, jer ako izdaju premalo cijene padaju, a proizvodnja pada (deflacija), a ako izdaju previše cijene nekontrolirano rastu (inflacija).

Na kraju balade zahvaljujući kreditima imaš dinamičnu privredu.

Oni koji više proizvedu ili se bolje reklamiraju ili stave veće cijene (ili su u HDZu), će vremenom zgrnuti veći dio tog novca. Ako si igrao Monopoly trebalo bi ti biti poznato kako se neki obogate.

@Keso

Znaš onu foru s cash memorijom (cache > cash ehm - no pun intended) ?

To služi da amortizira input/output peakove potražnje/dostave podataka. Kako se tehnologija razvija, brzine prijenosa i količine podataka su sve veće, pa je potreba za takvim "proxyima" sve veća, odn. cache memorija raste.

E, pa to ti je uloga banaka odn. novca, odn. "štampanja novca".
Ideja da cache uvjetuje "potrošnju" podataka, odn. da cache nekontrolirano raste kako bi se proizvođači cachea bogatili na račun sustava baš ne funkcionira.

Slično je s bankama i "tiskanjem virtualnog novca" - da, u praksi postoje anomalije, ali

1) sve to i dalje ovisi o sistemu;

2) sistem ne dopušta / ne može dopustiti gubitak kontrole;

3) kad / ako banka (bankarski sustav) "pohlepno podivlja", banke su prve na udaru - propadaju.

Uzmi neku analogiju da si ti vlasnik kafića (država) a konobar ti vodi kafić (banka, fiskalna politika). Tebe neće smetati ako se konobar "nezasluženo" bogati, dokle god kafić posluje i ti zarađuješ. Međutim, ako konobar počne krasti, otpustit ćeš ga (+uzeti mu pare i stisnuti mu vritnjak). Ako konobar pak još dodatno razrijeđuje piće (dotiskavanje novca), kafiću će pasti promet, možda gotovo propasti ali on završiti na cesti i prestati zarađivati. Ti ćeš moći unajmiti drugog konobara, ponovno podići promet u kafiću i sl. ali pitanje je hoćeš li dopustiti tom konobaru da i dalje radi.

Ovo nije potpuna analogija ali bitne stvari su ovdje.

Postoje opravdani temelji teorije da "moćni konobari" vladaju svijetom, ali daleko je to nategnuto od stvarnosti -  ta ideja da su "ljudi gušteri" nedodirljiva kasta koji upravljaju svime i bogate se dok svi ostali propadaju.
Ako gledaš kroz prizmu na neki vid parazitizma, kao oblik simbioze - ekosustava (host-parazit), moraš uzeti u obzir da za održivi sustav ne samo da parazit ne smije / ne može ubiti domaćina, već upravo suprotno - mora paziti da domaćin prosperira. U suprotnom, ili će domaćin krepati pa š njim i parazit, ili će domaćin upotrijebiti sredstvo protiv buha i gljivica. :) Koliko god se nametnik proširio.

Naprosto, nikome nije u interesu da dug neograničeno i nerealno raste, jerbo novac gubi na vrijednosti. Neisplativi dug je upravo to - ne može ga se isplatiti i zato je neisplativ.

Najsmješnija mi je infantilna filozofija iza Bitcoina.

Veli, od ta tri segmenta - ljudi, banke, novac - banke su nepotrebno zlo, nepotrebni među-posrednik. Kad bi se isključilo posrednika, "novac" bi bio jeftiniji i brže bi cirkulirao. A još i sigurno "jer je sve zapisano u kriptiranom blockchainu, a distribuirano". Dodatno, ne bi bilo npr manipulacije tečajem (i posljedično enormnog bogaćenja manjine ljudi-guštera na grbi većine). Power to the people, jeli. Plus, kao, transakcija se ne može poništiti pa je sigurnija. I još ne bi bilo "zle" inflacije - količina btc je konstanta - pa ne bi valjda bilo ni dugova, jer se ne bi kamata mogla obračunavati (jer je uk. količina btc ograničena, pa se glavnica ne bi mogla povećavati). Pa onda, budući da nema inflacije, i cijena btc je konstantna, pa je samim time btc "store of value", sigurnije za ulagati nego li u npr zlato. A još neovisno o valutnim egzibicijama "pravog fiata". Pa još transakcije su anonimne... etc

Dakle, SVAKA od ovih stavki / pretpostavki je pogrešna, a često i dijalmetralno suprotna.

Empirijski, redom:

Ne samo da "novac" nije jeftiniji (jer nema "bankarske naknade za transakcije") već (besmisleno) rudarenje dovodi do problema opskrbe energijom. Pa se pojavljuje ucjena: ako hoćeš nešto brzo platiti, plati i preskupu proviziju - ili čekaj i do tjedan dana. Štro već samo za sebe govori o brzini cirkuliranja, da ne govorimo da je blockchain kao vrsta distribuirane baza podataka vrlo neefikasna stvar. O sigurnosti pak i "anonimnosti" je valjda nepotrebno govoriti (da ne krenemo u izrugivanje).
Manipulacije tečajem su okosnica ove globalne kockarske igre, pump-dump prijevarama od organizatora igre ("mjenjačnicama"), pa do snova o zaradi iz zraka (lambo!) lakovjernim kocki sklonim masama.

Što se pak ljudi guštera tiče, pa tu su se čitave nove kaste stvorile - od klastera mjenjačnica, dečki s Kariba ("Puertopia"), do klastera minera i - megadilera struje! "Jer taj novac nije iz zraka, kako ga FED i zle banke stvaraju"...

Još da doista negdje btc postane glavno platežno sredstvo, iskrsla bi deflacija koja je neusporedivo gora od npr ograničene hiperinflacije.

Što se pak dugova tiče, dodatni biznis na klađenje kriptosima je utjerivanje dugova i kamatarenje!

Što se pak tiče "store of value", ni sami btc-fanatici više ne vjeruju u to. Teorija pak da će u slučaju globalne recesije btc pokazati svoju vrijednost ne pije vodu naprosto zato jer se pokazao kao potpuno ovisan oscilaciji na burzama. A o oscilacijama je bolje i ne pričati. Konstanta je jedino kad balon pukne, odn. između pump-dump ciklusa (pljačke naivaca).

---

Glede deflacije, ima i nešto gore: stagflacija.

N. Roubini je upravo opisao što nam se dešava i što nas vrlo skoro čeka i moram priznati da mu svaka stoji. U biti, kad se pogleda definicija uzroka stagflacije kroz povijesne primjere (wiki), izgleda kao povijesno proročanstvo onog što Trump upravo radi (a i BoJo). Nailing.

https://www.project-syndicate.org/commentary/global-recession-us-china-trade-war-by-nouriel-roubini-2019-08

Ne zaboravimo da je Roubini ("Dr. Doom") jedan od  tek nekoliko ekonomista uopće koji je točno predvidio krah balona s hipotekama na kuću, US i potom globalnu recesiju, 2-3 unaprijed: https://en.wikipedia.org/wiki/Nouriel_Roubini#Economic_forecast

Da se vratim na topic: po ovome što nam, po Roubiniju slijedi, teško da ćemo u sl. xx godina zadovoljiti Maastrichtške kriterije za uvođenje ojra.

Mladiću, da bi bolje razumio zašto i kako banka "utipka" cifru, toplo ti preporučam da proučiš pojmove pod imenom aktiva i pasiva. Tako ćeš doznati da banka ne "utipkava"cifru tek tako, nego da može dati kredit samo iz onog što posjeduje (vidi i pod pojam bilanca).

Nadam se da ćeš se onda prestati sramotiti, jer ovo što uporno navodiš su potpune besmislice.

Odgovara turizmu. Kad prođe sezona, korigirati će ga.

Ovo sam vam najavljivao i govorio razlog zašto svjetski bankari "guraju" ukidanje gotovine, i što se time gubi (sloboda): https://www.index.hr/vijesti/clanak/placanje-gotovinom-odlazi-u-proslost-biste-li-pristali-na-potpunu-zabranu-kesa/2112251.aspx