Švicarski startup tvrdi kako će stvoriti bateriju

Ne lažite više ovaj nap(l)aćeni narod!

Opet nove, super-duper ba(k)terije, jače, jeftinije, nezapaljive, bolje... Jedino što ih još nigdje nema, a sada koliko treba vjerovati da će se pojaviti na tržištu za 3-5 godina treba vidjeti. Ajar, nadam se da si vidio najavu novih baterija, znam da to pratiš kao i ja.

Pa jasno, ko i svi drugi prije njih..

 

 

 ofkors. jedna revolucionarna (viva zapata!) baterijska tehnologija tjedno neophodna mi je za preživljavanje. i japanci će, navodno, načiniti cisternu od 5000 litara koja stane u džep. 

 Mislim da ne bi. Nije problem u snazi motora, pošto električni motori imaju praktički samoregulaciju snage, t.j. kada dostigne određeni broj okretaja, uzima samo onoliko struje koliko mu treba da održi te okretaje. Ako automobil ide brzo, treba više energije za svladavanje raznih otpora - otpor zraka i otpor kotrljanja, da ne pričamo o savladavanju visinske razlike. S obzirom da za razliku od benzinskog motora koji ima oko 20-25% korisnog djelovanja električni motor ima oko 90 % korisnog djelovanja, samo malo bi se možda dobilo na smanjenju potrošnje, tako da nema drugog načina za povećanje dometa osim: a) smanjenje ukupne mase vozila, b) poboljšanje aerodinamike i smanjenje otpora kotrljanja i c) povećanje kapaciteta akumulatora (a ne baterija, što uporno neispravno pišu). Sa smanjenjem snage motora samo bi dobili lošije performanse u ubrzanju i penjanju uzbrdo, ali ne i ukupno smanjenje potrošnje energije na određenom putu.

Ja tvrdim ako izaberete mene za premijera da će Hrvatska biti bogatija od Švicarske. (disklejmer - nisam rekao u čemu)

'Opet revolucija?'

 

U litijevim zračnim baterijama dolazi (načelno) do sljedećih redoks reakcija:
4 Li = 4 Li+ + 4e-
O2 + 4e- = 4 O--
I na kraju do sparivanja iona: 2Li+ + O-- = 2Li2O
Elektroni putuju žicom, ioni elektrolitom, a do spajanja iona dolazi na elektrodi.
Slično se događa u u gorivnim člancima na vodik, no produkt koji pritom nastaje, voda, ne zadržava se u članku.

Fool me once shame on me, fool me...

 Točno, ali malo drugačije.

Nije samo to nakon što dostigne određeni broj okretaja, nego elektromotor konstantno pokušava izjednačiti okretni moment s momentom tereta, zbog održavanja magnetnog polja (Faraday-Lenzov zakon indukcije).

A moment mu je direktno proporcionalan snazi koju u tom trenutku ima (koliko struje povlači iz mreže, tj. baterije).

Zbog toga elektromotor lako izgori ako ga preopteretiš, jer bude uvijek vukao onoliko struje koliko moment tereta traži (nemreš ga "ugušiti" teretom kao ICE) i onda je bitno da ima neki oblik zaštite, inače izgore namotaji.

Naravno, kratkotrajni burstovi iznad nazivne snage su isto mogući bez značajnih posljedica, tj. znatnog skraćenja životnog vijeka motora, naravno uz obavezno dobro hlađenje motora.

 

Al dobro, sad samo malo previše offtopic, pa stajem dok se nisam ihushovski raspisao 

 

 

Učo:

Masa automobila nije toliko bitna po pitanju utroška energije obzir da električna vozila imaju regenerativno kočenje. Masa je limitirajući faktor kod ubrzanja, traži veću snagu, ali ista ta snaga je potrebna za savladavanje otpora zraka pri većim brzinama tako da je i to prilično nebitno. Štoviše, i bateriju i motor se može kratkotrajno preopteretiti i dobiti super ubrzanje što nikako nije moguće raditi pri konstantnoj velikoj brzini. Masa se može smanjiti uporabom karbona i sličnih egzotičnih materijala ali to osim što je skupo, uzrokuje druge probleme. Recimo da smanjimo težinu na 400 kg, četiri putnika i nešto prtljage bi bili teži od cijelog vozila što bi tražilo ugradnju adaptivnog ovjesa, automatsko reguliranje tlaka guma ovisno o teretu itd. Takav automobil bi u sudaru sa klasičnim automobilom koji ima cca 1500 kg bio izrazito podređen. Sad kad smo to riješili, pogledajmo gdje odlazi energija. Na otpor zraka, koeficijent oblika puta čeona površina, uglavnom, a ovo potonje uvjetovano je veličinom putničkog prostora i položaja putnika tako da se ni tu nema što posebno učiniti osim poraditi na koeficijentu otpora i ograničenju maksimalne dopuštene brzine.

I da, baterija u ovom kontekstu je korektan termin jer označava skupinu članaka neovisno o tome jesu li punjivi ili ne, a i taj termin je nategnut jer su praktično sve baterije barem djelomično reverzibilne. Punjivost se u biti odnosi na značajnu efikasnost i ponovljivost a ne na samo postojanje reverzibilnog procesa.

• Ne, ne stvara protunapon, to se događa u trenucima kad moment koji djeluje na sam motor (moment tereta) nadjača moment motora - motor se tad blokira i onda prelazi u režim rada generatora, tj. sila koja djeluje na motor onda vrti rotor u kontra smjeru (dio te energije se može iskoristiti, tj. uskladištiti u bateriju).
• Inače nemaš nikakvog protunapona, samo povremene kratkotrajne spikeove kod promjene snage, jer je konstrukcija namotaja takva da okretanje motora točno prati valni oblik ulaznog napona (namotaji su npr. kod trofaznog motora točno postavljeni u sektore koji točno pokrivaju svaki po jednu trećinu kružnice koja opisuje te namotaje).

Ali dobro, sad je ovo fakat preveliki offtopic, i nije ni bitno, tek toliko neke osnovne stvari koje je ok znati (premda sumnjam da uopće postoji normalan čovjek koji kuži elektromagnetizam na bazičnoj razini, to je black magic inače za sve koji su elektro struke, a vjerovatno i za većinu fizičara).