Ntfs particije auto-mountaš pri bootu u rw modu? A može bit da je mbr-a.
Only real programmers collect their own garbage.
Upgrade Ubuntu-a na verziju 18.04 završio bez gui-a. Po onome što sam izguglao (dešava se ekipi) tijekom upgrade-a skršio se lightdm. Budući me na laptopu žderu Windowsi, već neko vrijeme slijedi clean install oba OS-a. Laptop je star 5 godina i do danas nije bilo problema s upgrade-om.
-to je stara stvar.. novije distre/kernel ne bi trebali imati problema s multiboot stanjem medija (disk, hyber-swap..) tj svako ne gašenje ili nepravilno gašenje je ostavljalo oznaku drtydiska dok je za popravak potreban chkdsk.. kad se upali i normalno ugasi ili restarta tad je OK (za stare distre). Sad više tog problema ne bi trebalo biti... mada se ni sam problem ne bi trebao definirati kao npr manjarov, nego ipak nepravilan shutdown onog OSa koji nije sve obavio do kraja dok je reset ugl radio ispravno (eliminiran neki kvar-problem kao objašnjenje, tj sve je 'ispravno'..). Rekao bi da je to MSova greška, možda i BIOS/UEFI povezano.. ne sama distra kao manjaro.
Problem je i ovo MS-ovo gašenje računala koje to u biti nije. Na laptopu imam particiju s podacima (ntfs) koju koristim za oba OS-a i tek nakon što sam se riješio fast boot-a i ostalih điđa sam bez problema mogao pristupiti istomu iz Ubuntua (ako sam u prijašnjem korištenju istom pristupio iz Windowsa). Niti jedan put mi se nije desilo da mu nisam mogao pristupiti iz Windosa nakon što sam koristio Ubuntu. Pametnom dosta.
-da, povezano je s fastboot (možda i sec.boot..).. a to je recimo bezvezarija, na ssdu bez ikakvih điđastih opcija se OS bota za 10-15sec.. dok te opcije samo stvaraju probleme, KISS=> bez nepotrebnog fičera = bez problema.. :)
Problem je i ovo MS-ovo gašenje računala koje to u biti nije. Na laptopu imam particiju s podacima (ntfs) koju koristim za oba OS-a i tek nakon što sam se riješio fast boot-a i ostalih điđa sam bez problema mogao pristupiti istomu iz Ubuntua (ako sam u prijašnjem korištenju istom pristupio iz Windowsa). Niti jedan put mi se nije desilo da mu nisam mogao pristupiti iz Windosa nakon što sam koristio Ubuntu. Pametnom dosta.
Isto je i sa bootloaderom. Jedan pregazi, drugi doda opcije. Jebiga, korporativna politika :)
Only real programmers collect their own garbage.
Compelling added value
A Chromebook with Linux apps, Android apps, progressive web apps, and the regular web –– it’s a more compelling lure than Windows 10 S with the Windows Store, isn’t it?
With WINE it could be possible to run Windows apps on a Chromebook too!
And we’re talking native Linux apps here like GIMP, Eclipse, Android Studio, VLC, Geary, and more.
Heck, some early testers over on the Crostini subreddit have managed to get install Steam for Linux on a Chromebook (albeit with various limitations).
Da. meni se to čini nezaustavljivo. Skoro ko Bitkojn :)
S jedne strane Qualcomm gura OEMe da rade "ozbiljne" krombuk mašine, s druge strane Google navlači Linux developere na krombuk kao dev platformu (+ MS Visual Studio Code, Android Studio, Material design API > za Android, iOS, web i Flutter )...
@web apps: za PWA je sad objavljeno da su riješili full support za ChromeOS (što god to značilo); WA (web assembly) se ubrzano razvija u suradnji sa MS/Apple/Mozzilom (odn za Chrome/Edge/WebKit/Firefox).
Ono što želim reći, sinergijski moment je ovdje (odn. stiže, u najavi): hardware & software push.
Meni su 2 detalja zanimljiva, kako će se stvari razvijati:
Material vs Flat
Apple je sad pod pritiskom da za apps dev dopusti Material Design umjesto Flat Design. To im je zadiranje u ribnjak na najbolniji - vizualni način (za korisnike). Google glumi u toj priči "do not evil" frenda, pa stoga radi kompromise gdje može: od standardizacije widgeta, emoji-a prema Appleovim, pa do "svajpanja" u novom Androidu P, sličnom ajfonaškim riješenjima... čak je i zub (notch) za moboove skoro pa preporučen :)
Uglavnom, nešto se kuha preko (Googleovog!) Fluttera koliko mi se čini:
"Delight your users with Flutter's built-in beautiful Material Design and Cupertino (iOS-flavor) widgets..." 
Yeti vs Steam
Google već duže vrijeme u tajnosti razvija Yeti - platformu za igre ("Netflix for Games").
Izgleda da misle ozbiljno:
Google did just hire Phil Harrison, a man who spent 15 years as an executive in Sony's Playstation division and three years in Microsoft's Xbox division.
Neki misle kako se to prvenstveno ne odnosi na hardvare, već na servis + varijantu OSa (nešto poput npr Android TV).
Meni se čini da je tu sve od navedenog, i da je Googleov cilj napraviti multiplatorm gaming verziju ChromeOSa, sa naglaskom na vlastiti "servis" (de facto web dućan).
Pitanje je sad hoće li megalomanski Google uspjeti Valvetu dati "ponudu koju ne može odbiti" i inkorporirati Steam pod svoj Yeti Play Store, ili će morati popustiti i pretvoriti ChromeOS u servis za Linux/Android Steam store...
Ovisi o "Linux" developerima, odn. gdje će se biznis početi graditi. "Portanje"nekih Linux igara u flatpak+crostini za ChromeOS > Yeti Play Store je gotovo pa trivijalno; ako ih Google dovoljno navuče odn. da bolju mogućnost zarade, mogao bi se desiti tzv. Android fenomen. Inače, već je primjećeno da preko Yeti-ja Google ulaže u neke Linux games start-upove (ako sam dobro zapamtio).
U svakom slučaju, izgleda da je ovo (još jedna hehehe) Linux godina.
Ovisi o "Linux" developerima, odn. gdje će se biznis početi graditi. "Portanje"nekih Linux igara u flatpak+crostini za ChromeOS > Yeti Play Store je gotovo pa trivijalno; ako ih Google dovoljno navuče odn. da bolju mogućnost zarade, mogao bi se desiti tzv. Android fenomen. Inače, već je primjećeno da preko Yeti-ja Google ulaže u neke Linux games start-upove (ako sam dobro zapamtio).
U svakom slučaju, izgleda da je ovo (još jedna hehehe) Linux godina.
-vidjet ćemo... al da, netko tko ima 'ponudu koja se ne odbija' je ono što fali 'linuxima'.. možemo se pitati zašto već odavno nije nešto takvog.. pa, biz ili mobsteri, treba neki šef s 'ponudom'... tad se može sve. -jer to je ''samo'' soft/OS.. (ili usluga ili hw..) :))
Tak je druže.....
U biti problema i nema , bar ne u glavama onih koji na to gledaju iz neke realne bilo poslovne bilo privatne prizme.
Linuxom smo okruženi u mnogobrojnim uređajima za koje se uopće i nezamaramo njihovom platformom , od kućnih modema , igračaka, kojekakvih smart uređaja , alarma, nadzornih sistema pa do kojekakvih korporativnih cloud čvorišta, servera i slično.
Činjenica je da je linux u home desktop segmentu i dalje na granici statističke pogreške , no niti ta spoznaja nebi trebala brinuti onoga tko linux koristi na taj način. Ništa u ovom svemiru nije vječno i nitko nikaj nemože garantirati kaj i kako bu izgledalo sutra ili za 10 godina, tako da je život puno jednostavniji ako čovjek pragmatično prihvati stvari kakve jesu bez da se puno zamara nečime na kaj tak i tak nemože utjecati.
U linux svijetu leži brdo love, od plejke , preko proizvođača hardvera koji investiraju u linux ( naravno, ne zato da bi nama manjaro bio odličan već da bi gomila onih prije nabrojanih uređaja delala čim bolje uz čim manje troškove ), pa do kojekavih firmi ( google, fejs, banke ... ) kojima se poslovanje odvija na linux platformama ...
Kad b bio jedan ihushov šef i kad bi taj imao i želio brdo para investirati u linux kao home desktop, vjerojatno bi se kroz par godina linux u tom segmentu znatno uspeo na postotcima raširenosti, no zasad nitko od uključenih u linux world nevidi u tome neki interes jer im je i ovak čist dobro i svoje milione svi oni zarađuju iz godine u godinu...
Jedine probleme i gorke debate vide i razviju oni koji linux nevide na taj način nego su iz toga razvili filozofiju, životni stil nekakvi i sl iako je i njima vrlo jasno kako današnji svijet funkcionira. Nekakvi pomaci u smislu dijeljena rješenja, opće solidarnosti i sl se sigurno neće pokrenuti u svijetu softvera već će do toga doći uslijed istrošenosti dosadašnjih mehanizama društveno-političko-gospodarskih rješenja pa će malo po malo se tražiti alternative na nivou cjelokupnih društvenih korelacijskih sustava ....
-vidjet ćemo... al da, netko tko ima 'ponudu koja se ne odbija' je ono što fali 'linuxima'.. možemo se pitati zašto već odavno nije nešto takvog.. pa, biz ili mobsteri, treba neki šef s 'ponudom'... tad se može sve. -jer to je ''samo'' soft/OS.. (ili usluga ili hw..) :))
ili sve su to samo nabijene čestice na koje elektromagnetsko polje djeluje elektromagnetskom silom, pa imamo napon na kondenzatorima u DDR memoriji koje predstavljaju samo bitove od kojih se uz pomoć unicode tablice i dogovorenih apstraktnih znakova poput abecede slažu točkice na ekranu. Na kraju nekakva vrijednost varijable koja je referenca na adresu u memoriji postoji preslikana u sinapsama našeg mozga.
Ta 'sve je soft' već postaje legendarna. Što je bilo prije 13 milijardi godina dok sve još nije bilo soft se ne zna :)
Hoćeš reći da neznaš ti , no netko zna...
Hoćeš reći da neznaš ti , no netko zna...
Pisalo bi na wikipediji da netko zna ;) Zna se samo da nije bilo u utf-u
Vidim ja di si ti premalo educiran u smislu dosjex-a
Ta 'sve je soft' već postaje legendarna. Što je bilo prije 13 milijardi godina dok sve još nije bilo soft se ne zna :)
-umjesto legende (vjerski kontekst i sl.) treba postati razumljivo.. no kod tebe ipak vuče na vjersku temu? :))
sve je to soft, nije važno kao poštapalica, kao uklesan pravilnik višeg bića, nego je važno razumjeti.. kad shvatiš da je isiti HW, identičan, da je soft manje-više isti, radi isto, driver miša nije drugačiji za linux-win-osx.. nego je samo kompatibilan s OSom pa i verzijom, kao što su goriva-goriva, mazut, dizel, benzin, kerozin.. sve je to soft, može biti isti-kompatibilan, za isti HW, ako se to želi. Može se.. ii vidi koji post gore što radi google.. rai ono što je prije nekoliko godina napravila EU za USB-mobače-konektore.. mada je to čista birokracija, uredbom-zakonom je natjerala proizvođače na jedan standard dok su do tad postojali bezbrojni isti-a-različiti.. kao i rat memorisjkih kartica koji je došao do koliko +70 raznih standarda.. a sad je jedan SD, microSD.. i radi u svakom momaču.. razlika? Isto je to. Sve je to soft, sve se može kao što možeš snimiti film o bilo čemu što ti padne napamet, ako želiš.
Od Touringa, svaki compjuting stroj, električni-mehanički.. bilo kakav, može obraditi bilo koji oblik podataka, algoritma. Razlika je samo u resursima, brzini. Sve je to isto, 0-1 kao i osnova komunikacije nrp telefonije, pri čemu nas niej briga koji brand telefona ima onaj s druge strane, kao i internet.. a opet, je sve to samo soft, svaki podatak možeš npr digitalizirati, obraditi, na bilo kojem HWu, OSu.. ili koristiš adapter-konverter ili nativno, ili VM ili .. ali sve je to isto kao priča o USB punjačima mobitela i memorisjkim karticama.
-isto radi svaki cpu, ram, hdd.. drži podatak u registru, prebaci ga, prebrojava, održava signal u milisekundama da se ne obriše. Da, sve je to soft, pa i kad se dizajnira novi cpu u emulatoru. ISto radi neki mac kad mu ubaciš npr michaeljacksonov cd.. playa pjasmu, pri čemu je nevažan i sam medij, disk, stream.. isto je. Ili misliš da je npr linux nešto extra, ubermenšen-uberOS? .. :)
Linux je više filozofija (koju bunker ne razumije) npr Stallman, Free-FOSS.. znanje..
- Znanje mora biti slobodno kaže Stalman i slažem se. ZNANJE je SOFT tj soft je ljudsko znanje pretočeno u stroj (ili computer-PC ako je to razumljivije, mada može biti i tkalački stan, cnc, mikrovalna..)
- pri tome je npr za toeriju, jednak prvi 4004/8008 i posljednji xeon, tj neovisno o broju bitova, registrara, raspoloživim resursima-snazi.. svaki može sve-isto i radi na istom principu, osim što u kanistar od 5L ne možeš usuti 50L.. to su resursi, ostalo je isto, dok se pri tome soft razlikuje onokiko koliko to biz-interesi žele ili ih EU natjera.. sad to radi google, ne tjera ga EU.
pa biraj, znanje ili vjera :)) .. no pri tome će soft ostati samo soft, ne bigbang ili postanak života. Za neke je linux filozofija, ja bi rekao to je ''samo'' soft. :))
Ovisi o "Linux" developerima, odn. gdje će se biznis početi graditi. "Portanje"nekih Linux igara u flatpak+crostini za ChromeOS > Yeti Play Store je gotovo pa trivijalno; ako ih Google dovoljno navuče odn. da bolju mogućnost zarade, mogao bi se desiti tzv. Android fenomen. Inače, već je primjećeno da preko Yeti-ja Google ulaže u neke Linux games start-upove (ako sam dobro zapamtio).
U svakom slučaju, izgleda da je ovo (još jedna hehehe) Linux godina.
-vidjet ćemo... al da, netko tko ima 'ponudu koja se ne odbija' je ono što fali 'linuxima'.. možemo se pitati zašto već odavno nije nešto takvog.. pa, biz ili mobsteri, treba neki šef s 'ponudom'... tad se može sve. -jer to je ''samo'' soft/OS.. (ili usluga ili hw..) :))
Mah, možemo mi pričati o nevidljivoj ruci kapitala, samoregulirajućem tržištu itd: dobitna kombinacija u kapitalizmu je monopol.
Preneseno u ovaj kontekst:
Patenti i licence su vrsta monopola. Gdje ćeš sad ulaziti u neku milijunsku igru, kad ti već običan patent trol može zakiseliti biznis plan, a kamo li ako sa druge strane imaš opake igrače (konkurenciju) koji ti rade sačekuše?
Pazite sad ovu igru: Oracle je preuzeo Sun i pije krv na slamku Googleu oko - Jave. Za oboje bi sigurno bilo daleko korisnije da se nekako dogovore, naprave zajednički, sinergijski biznis plan... nego li da troše vrijeme/trud/novac na jalovo.
Fora je u tome da, kad pričamo o Oracleu/Googleu, govorimo o čistom 100% biznisu. I opet, ne ide bez podmetanja i otpora (nek susjedu crkne krava, to je dobro za mene).
A sad zamislimo UMJESTO Jave - Linux, i s druge strane umjesto Oraclea - Stallmana i FSF???
Pa dogovorio bi se s njim ali nikad! Uz nužan respekt, RMS (i ne samo on) čini medvjeđu uslugu Linuxu. Open source je (bar između ostalog) biznis model 21. stoljeća, a ne hippy filozofska utopija iz 60-tih. Google (Apple, Amazon, Microsoft...) ne žive od donacija, ali nisu zato ljudi gušteri!
A osim anti-protivnih revolucionara, s druge strane te još čeka "enterprise" monopolist Red Hat (na vrhu kolača), odnosno za široke mase Ubuntu (na temelju kolača), a OBOJE se uvlače Microsoftu analno do nesmiljenosti, nadajući se da će ih ovi preuzeti ili bar biti partneri.
Kako onda uopće kapitalizirati Linux, kad svima ovima odgovara ovo "trenutno neizdrživo, a trajno" stanje s Linuxom?
Pa da je netko upumpavao milijarde i desetljeća u komercijalni Linux standard (kao što se Jobs igrao sa mikrokernelom, Ballmer sa Nokijom, Windowsima na ARMu, Intel sa Atomom itd) već bi po svoj dosadašnjoj logici imali od Ritchiea (C, Unix) naovamo puno logičniju informatičku infrastrukturu globalno, uopće.
Unatoč svemu tome, de facto smo okruženi Linuxom na svakom koraku: od web kamera, rutera i primitivne elektronike, korisničke elektronike ("internet of things"), mikro-računala (Raspberry Pi npr), igraćih konzola, TV, mobitela, satova, tableta, ultralakih računala, servera, klastera, farmi računala, superračunala, AI... pa do automobila.
Potrebno je nevjerojatno puno energije (vremena, truda, novaca, politike...) da bi se zadržao privid da je tek riječ o "nekom alternativnom sustavu".
Google je vjerojatno maksimalno isparazitirao Linux, no u Mountain View su svjesni da im je to nužan pogonski motor, bez obzira zvali li to sad Wear OS, Android Go/TV/Auto itd, Chrome OS, Yeti...
Koliko god tranziciju prema webu radili, standardni OS+GUI će morati postojati, kako god se on zvao.
Dokle god tu netko (Google) neće imati kompletan monopol, fućka mi se hoće li se OS zvati Google Banana ili Linux, a GUI zvati Material ili GTK.
Nek si Google osigura bokove za svoj multimilijunski biznis, ali nek pruži korisnicima izbor appova: dokle god će si ljudi moći instalirati appove po svojoj mjeri ili zamijeniti OS / bar dijelove OS-a, to je ok. A što raznovrsniji izbor, prehrana je zdravija.
Ako ću ja na nekom Debianu imati standardni GUI, soft manager i milijunski izbor aplikacija u storeu, fućka mi se hoće li se to zvati Chrome OS ili GNU/Linux.
Za 10-15 godina kranjeg korisnika će boljet kiki koji OS mu pogoni računalo ili štogod već. AI + Assistanti i sve što ide uz to već mjenja kako ljudi percipiraju i koriste računala, bilo osobna ili ona mobilna (mobitel, tablet, laptop). Najbitnije će biti da li korisnik ima usluge koje želi, da li može raditi na njemu i zabava. Od kud to dolazi nikog neće biti briga. Najvjerojatnije iz cloud-a potpomognuto AI-om. Tako da priče o desktop share-u više ni danas nisu toliko bitne.
Naravno ako ne uništimo planet do onda
Slažem se skroz. Ali morat ćeš imati neki standard sučelja. Jbg, ako će MS&Apple inzistirati na proprietary-only forama, Guglo će ih pregaziti.
Jbt, kao što je u OMGubuntu rečeno: imat ćeš Android/Linux/PWA itd apps na isti klik sa istim ponašanjem, a Citrix, CodeWeavers (CrossOver Office/Wine) itd se još grče Win apps ubaciti u ponudu...
a MS u Storeu diktira - samo Edge (znači čak ni npr IE, kamo li Operu)!
Možda mi promiče bitan detalj, možda previše subjektivno gledam...
Notepad nakon 30+ godina konačno podržava Unix/Mac end of line; Win10 će uskoro imati "Your Phone" za Android/iOS mobitele/tablete... ali presporo je to i još uvijek pre-unicentrično.
Your Phone bi im se mogao vratiti kao bumerang, kao "Yr Old Desktop" aplikacija za iOS/Android/Linux...
EDIT: Da, OS neće biti bitan. ali od nekuda moraš pristupati! A to nešto je, koliko god minimalno bilo, nekakav browser, koji mora biti na nekom bar minimalnom sistemu. Iliti: browser-sistem. I to već postoji, tako se i zove: Chrome - OS.
A ovo je antologijski (a prošlo manje od 10 godina!):
"Steve Ballmer laughs at Google's Chrome OS! Hilarious"
Statistika za zadnjih 6 mjeseci :
Ovo dvoje ti je u u nekakvom paradoxu..... 
Naravno da je to sve soft, nule, jedinice, magnetska polja....i ako ćemo od nekog dijela tog ćušpajza ići delat filozofiju onda očekujmo pojavu ccleaner, avast , nero ...i sl filozofija....
Prilično me isfurao novi Kubuntu 18.04. Nakon instalacije mi nije prpoznao bežičnu mrežu a nije ponudio ni vlasničke driver. Nakon malo kemijanja sam uspio osposobiti mrežu ali svako malo se crasha neka od aplikacija. Neke postavke uopće ne mogu promijeniti. NA rubu živaca prosurfao malo po netu i naltjeh na recenziju od dede i mede. Da sam ju barem prije doživio.
Uglavnom prelazim na nešto drugo (ili se vraćam na stari LTS ili eksperiment, još nisam odlučio).
Prilično me isfurao novi Kubuntu 18.04. Nakon instalacije mi nije prpoznao bežičnu mrežu a nije ponudio ni vlasničke driver. Nakon malo kemijanja sam uspio osposobiti mrežu ali svako malo se crasha neka od aplikacija. Neke postavke uopće ne mogu promijeniti. NA rubu živaca prosurfao malo po netu i naltjeh na recenziju od dede i mede. Da sam ju barem prije doživio.
Uglavnom prelazim na nešto drugo (ili se vraćam na stari LTS ili eksperiment, još nisam odlučio).
Napravi clean install i biti će u redu. Fedora je isto okej ako već hoćeš mjenjati.
Napravi clean install i biti će u redu. Fedora je isto okej ako već hoćeš mjenjati.
Napravio sam clean install jer mi je upgrade (prvi put) završio s skršenim lightdm-om. Možda je do laptopa (5 godina star) i njegovih komponenti. Hvala za tip.
Napravio sam clean install jer mi je upgrade (prvi put) završio s skršenim lightdm-om. Možda je do laptopa (5 godina star) i njegovih komponenti. Hvala za tip.
Sumnjam da je do laptopa, ovaj release je najčudniji do sad. Plus to forsiranje waylanda koji ku*** ne vrijedi.
Samo oprez, na fedori je default wayland, tako da sudo gtk_app neće raditi iz terminala, moraš dati dopuštenje useru za session u kojem jesi da bi mogao to napraviti.
npr:
$ sudo gedit
No protocol specified Unable to init server: Could not connect:
Connection refused (gedit:2349): Gtk-WARNING **: cannot open display: :0
Workaround:
xhost si:localuser:root
Možeš napraviti neku skriptu koja se pokrene kod boota za tvoj user da bude omogućeno za stalno.
Inače fedora je jako slična ubuntu, koristi sudo, system folderi su isto raspoređeni, kao i fajlovi. DNF je odličan. Uglavnom dobro iskustvo.
KDE moraš naknadno instalirati, jer je GNOME default, ali možeš i sa net installom krenuti pa samo KDE instalirati.
GNOME nastavlja sa micanjem opcija iz Nautilusa :)
https://www.omgubuntu.co.uk/2018/05/nautilus-remove-ability-launch-binaries-apps
“It was [once] common for apps to be delivered in a tarball, nowadays that’s out of question,” Soriano says.
Npr. Eclipse instaliraš tako da raspakiraš arhivu. Nikad viđeno na ovim prostorima. Žele riješit problem 'sigurnosti'
Only real programmers collect their own garbage.
GNOME nastavlja sa micanjem opcija iz Nautilusa :)
https://www.omgubuntu.co.uk/2018/05/nautilus-remove-ability-launch-binaries-apps
“It was [once] common for apps to be delivered in a tarball, nowadays that’s out of question,” Soriano says.
Npr. Eclipse instaliraš tako da raspakiraš arhivu. Nikad viđeno na ovim prostorima. Žele riješit problem 'sigurnosti'
Rješavaju problem kao što je CVE-2017-14604 , po meni malo suludo jer postoje i bolji načini da se pokrpaju ranjivosti
GNOME nastavlja sa micanjem opcija iz Nautilusa :)
https://www.omgubuntu.co.uk/2018/05/nautilus-remove-ability-launch-binaries-apps
“It was [once] common for apps to be delivered in a tarball, nowadays that’s out of question,” Soriano says.
Npr. Eclipse instaliraš tako da raspakiraš arhivu. Nikad viđeno na ovim prostorima. Žele riješit problem 'sigurnosti'
Po meni logičan odabir. Ne sjećam se zadnji puta kad sam pokretao nešto sa Nautilusom. Debove ionako software pokreće, skripte idu kroz terminal, appimage isto tako. Mislim da većina korisnika neće ni primjetiti promjenu.
Meni je to katastrofa. Odnosno, bilo bi da koristim Nautilus (razlog više da ga deinstaliram, ne znam ni zašto sam ga instalirao pored Caje).
Pun kufer stvari pokrećem direktno iz file browsera, što desnom tipkom (open with), što direktno. Od Windows aplikacija do ...C64 programa.
Opet, sve ovisi kako će to biti riješeno u praksi. Što se pak desktop shortcuta tiče, također: ne samo za appove, već i za npr mini "skripte" (da ne moram dizati term i tipkati, ovako mogu čačkat zube jednom rukom, čohati se po Plenkiju itd). Čak mi je i gušt raditi si vlastite ikone.
a sad za istač, kak šalješ maliove, klikom ili hotmailom? (od plenkija, plenkiju...) :)))
