Kako se programira u Hrvatskoj?

Da priupitam vas koji se programiranjem bavite profesionalno:

Kako se programira u firmama u RH? Hocu reci, da li rabite viseprocesorske algoritme ili za to jos ne vidite potrebe. Rade li se 64-bitni programi ili ni za to jos nema potrebe. Kakva je razlika uopce pisati 32bitne i 64bitne programe.

Osobno se bavim programiranjem, ali weba, tako da se sa ovakvim stvarima nisam imao prilike susretati osim na faksu gdje smo imali viseprocesorsko racunanje, tu smo radili neke programe (tipa obrada slike i slicno) i to je to. Sa x64 programiranjem nisam imao kontakta.

Eto samo me to zanimalo da li programeri u RH razmisljaju o buducnosti ili je to previse posla koji nebi napravio toliku razliku. Pretpostavljam da vecina aplikacija koje radite su tipa upis podataka i citanje iz baze/upis u bazu i osnovna racunanja ostavite SQL serveru.

Eto samo to...

poslovnu politiku, odnosno što će se i kako programirati donose vlasnici tvrtki a ne programer...tvoj posao da da sve što je gazda dogovorio završiš...jučer...

...a možeš osnovati i svoju tvrtku i raditi što god želiš

Kako koja firma, ali rijetko i nikada. Moj dojam, kroz uskoro nekih 7 godina koliko radim profesionalno, je da domaće firme često idu linijom manjeg otpora; u mnogim slučajevima još je u upotrebi DOS ili emulacije DOS-a da bi aplikacije radile, a u boljim slučajevima radi se o nekoliko godina starim aplikacijama; Česte su VB i Clarion aplikacije.

High-performance aplikacija je jako malo i skoro ništa. C++ kao jezik izbora koristi se tek u nekim rijetkim slučajevima, a i tada su platforme poprilično "konzervativne" (čitaj: support je odavno ugašen itd.).

U takvom okruženju na 64-bita možeš zaboraviti najmanje još 8-10 godina ili otprilike 5 godina najranije nakon što u svijetu to postane standard, a što predviđam kroz 3-4 godine. Višeprocesorske aplikacije slobodno zaboravi ako ne radiš na fakultetu ili jednoj od rijetkih, rijetkih firmi koje imaju još rjeđe projekte koji bi to zahtijevali. Realno, takvih projekata u poslovnom okruženju i nema puno; ja sam se s tim susreo tek radeći za stranu razvojnu tvrtku i to za klijenta koji je izrazito profitirao od vlastitih servera sa po 8 procesora. Takvi slučajevi su izolirani i uglavnom se radi o projektima magnitude vrijednosti od par milijuna kuna koji sebi mogu priuštiti duže vrijeme razvoja i imaju izrazitu potrebu za takvim rješenjem.

Možda takvih slučajeva ima i u nas, ali vjerujem da se radi o eventualno jednoj firmi ako ih ima uopće.

Na polju korištenja serverskih tehnologija 64-bitna okruženja su pretpostavljam zastupljenija, ali konzervativno okruženje klijenata koji imaju resurse najčešće je previše tromo za takav skok još neko vrijeme. Manje firme, poput moje trenutne, mogu si priuštiti cutting-edge tehnologije jer su dovoljno agilne za brzo rješavanje eventualnih problema i tekuću edukaciju.

A problema zna biti, čak i na području jednostavnih aplikacija i okruženja. Maloj firmi nekakav tekući problem u korištenju može stvoriti zastoj od par sati, dok isti takav problem veliku firmu može blokirati i na nekoliko dana, a tu mislim i na klijente i na razvojne timove.

Što se prednosti tiče, one postoje. SQL Server primjerice itekako je brži i efikasniji, što se vidi čak i kod krajnjeg korisnika u upotrebi, a moj subjektivni dojam je i da je cijela x86-64 platforma brža i stabilnija od 32-bitnog ekvivalenta na istom hardveru.

Ako te interesira, probaj i testiraj, a prije odluke to obavezno napravi i testiraj sve moguće scenarije upotrebe da kasnije tijekom razvoja nebi bilo muke i znoja ili čak krvi.

Pa za takve primjene se to koristi. Uskoro će u Splitu, u znanstvenim krugovima doduše, krenuti projekti i korištenje TESLA platforme (CUDA) za matematičke proračune i masivnu paralelizaciju. Rijetki u Hrvatskoj baš rade dinamiku fluida ili barem ja nisam naletio na to van fakulteta. 64-bitno programiranje nije nužno klijentsko, dapače, više se koristi na serverskom polju, a paralelizacija također; Projekt na kojem sam ja radio uključivao je primjenu višeprocesorskog sustava baš u batch obradi velike količine pojedinačnih elemenata i sve to se izvršavalo na serverima.

S tim se u potpunosti slažem do neke granice. Ali imaš više vrsta rudara: oni koji tucaju kamen rukama, oni koji tucaju kamen macom, oni koji to rade električnom bušilicom, oni koji su u punoj opremi s maskom i kisikom na leđima uz električnu bušilicu, oni koji samo planiraju gdje tko buši, oni koji planiraju što tko buši, oni koji nadziru smjene, the list goes on...

Iako u ovoj metafori postoji deficit elemenata: nemaš faktor znanja i iskustva koji je itekako bitan i nije mnogima dostižan, pa bih ja radije uzeo astronaute kao primjer.

Ja sam se ACE-om, KGDB/KDB-om igrao isto. xD - Još gore.

Mislim da se ne mogu s tim složiti. Ne-korištenje debuggera je glupo. Debugger NIJE breakpoint - debugger je prilično bogatiji komad softvera kojim kontroliraš i nadgledaš kako se izvršava kod.

Ne znam kako debugger može rezultirati neurednijim kodom? Molio bih te neki konkretan primjer?

Meni je debugger osvježenje, a za VS pogotovo u verziji 2008 kroz C++ i kod mi je uredniji jer više nemam "printf"-floodane listinge. :)

U VB-u nisam nikad ozbiljno^edited programirao... OK, jesam u VBA za Excel, ali nikada u onom VB-u. VB programere smatram najčešćim izvorom loših programera^editirano. Hvata me jeza, kosa mi se digne, koža naježi i prođu me trnci kada sretnem "VB programera" (koji s programiranjem nemaju veze)^editirano.

Možda tebi printf (ili log fajlovi, kako hoćeš, ja sam C/C++ dijete) budi uspomene, ali meni je stack watch olakšanje.

Ova posljednja rečenica je zapravo dobra; sam posao je sado-mazoistički, pa...

Interesantno kako ovakvi threadovi uvijek odu u smjeru "a moj je veći od tvoga"

Evo ja sam napisao prvu web banking aplikaciju u RH, jel se to računa?