Može li umjetna inteligencija biti uvjerljiva kao čovjek? Nova istraživanja profesora Stanfordove poslovne škole pokazuje da može. Političke poruke koje su generirali veliki jezični modeli pokazale su sličnu razinu uvjerljivosti kao ljudski autori, čak i kad ispitanici nisu znali tko ih je napisao.

Dva eksperimenta

Prvi eksperiment istražio je koliko takve poruke mijenjaju stavove o kontroverznim temama poput kontrole oružja, poreza na ugljik ili zabrane pušenja. Rezultati su otkrili da su AI poruke osobito učinkovite među onima koji već podržavaju predložene politike, dodatno učvršćujući njihova uvjerenja.

Drugo istraživanje otkriva još intrigantniji učinak: ljudi su otvoreniji prema suprotnim političkim stajalištima kad misle da poruka dolazi od umjetne inteligencije, a ne od druge osobe. AI se dakle doživljava kao objektivna, informirana i neopterećena skrivenim namjerama.

Mračna strana

Ovaj učinak "neutralnog glasnika“ pokazao se važnim. U eksperimentima su ispitanici rjeđe reagirali neprijateljski, bili su spremniji dijeliti informacije te tražiti dodatna objašnjenja kad je izvor bila umjetna inteligencija. Takav pristup mogao bi, kažu, postati koristan alat za ublažavanje političke polarizacije, dakako pod uvjetom da se koristi etično.

No autori upozoravaju i na mračnu stranu: ako su ljudi skloniji vjerovati AI porukama bez obzira na njihovu točnost, to otvara prostor za dezinformacije i manipulaciju. Čak i mali pomaci u stavovima, kad se pomnože kroz algoritme i društvene mreže, mogu pogoršati društvene podjele, kažu istraživači.