AI u hrvatskim školama: učitelji prednjače, učenici suzdržani
Povodom Dana sigurnijeg Interneta provedeno je nacionalno istraživanja o razumijevanju i korištenju umjetne inteligencije u hrvatskim školama na gotovo tri tisuće učenika i učitelja
Udruga Suradnici u učenju provela je u studenom 2025. godine opsežno istraživanje o tome kako učenici te učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske razumiju, koriste i doživljavaju umjetnu inteligenciju. U istraživanju je sudjelovalo 2514 učenika te 399 učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola, što ga čini jednim od najobuhvatnijim istraživanjima ove vrste u hrvatskom obrazovanju.
Otvorenost, motiviranost, zainteresiranost
Rezultati pokazuju da su učitelji i učenici u Hrvatskoj otvoreni i motivirani za primjenu umjetne inteligencije, ali im nedostaje dodatne podrške, edukacije i primjera dobre prakse. Neutralni stavovi, osobito kod učenika, ukazuju na nedostatak jasnih smjernica i iskustava u kvalitetnoj primjeni umjetne inteligencije u učenju i podučavanju. Posebno je značajno što obje skupine pokazuju visoku svijest o etičkim rizicima i potrebu za provjerom informacija, što je snažan temelj za razvoj odgovorne uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju.

Učitelji
Istraživanje je provedeno na uzorku od 399 učitelja, pri čemu prevladavaju ispitanici srednje životne dobi (31 - 50 godina), a škole iz gradskih, prigradskih i ruralnih sredina gotovo su ravnomjerno zastupljene, što omogućuje relevantnu analizu s obzirom na demografske i prostorne čimbenike.
Rezultati pokazuju da je umjetna inteligencija već široko prisutna u nastavnoj praksi: čak 94 % sudionika koristi AI alate barem povremeno, dok ih 68,9 % koristi ponekad ili često, što upućuje na visoku razinu prihvaćanja, ali i na određenu neujednačenost u integraciji AI u nastavni proces. Većina sudionika (80,2 %) smatra da razumije kako umjetna inteligencija donosi odluke, dok je razina otvorenog neslaganja vrlo niska. Razlike u razumijevanju s obzirom na dob i lokaciju škole su male i statistički neznačajne.

Više od polovice ispitanika (54,9 %) osjeća se samopouzdano pri korištenju AI alata, no značajan udio (36,3 %) zauzima neutralan stav. U pogledu stavova i motivacije većina ispitanika pokazuje izražen interes za istraživanje načina na koji AI funkcionira (70%) te smatra da AI može učiniti nastavu zanimljivijom (74%). Sudionici također pokazuju iznimno visoku razinu etičke svijesti: čak 95% ih prepoznaje da AI može davati netočne ili pristrane informacije, a 97% ističe važnost provjere dobivenih informacija.
Zaključno, rezultati ukazuju da učitelji i nastavnici u Hrvatskoj pokazuju visoku razinu otvorenosti, kritičnosti i spremnosti za profesionalni razvoj u području umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija se ne doživljava kao prijetnja, već kao potencijalno vrijedan pedagoški alat, uz jasno izraženu potrebu za daljnjim osnaživanjem kompetencija za njezinu sigurnu, etičnu i promišljenu primjenu u obrazovnom sustavu.
Učenici
U ovom dijelu ispitanici su bili 2514 učenika osnovnih i srednjih škola, pri čemu najveći dio čine učenici u dobi od 11 do 14 godina. Rezultati pokazuju da je korištenje umjetne inteligencije prisutno, ali ne i univerzalno, jer oko 60% učenika koristi UI alate barem povremeno, dok s dobi raste učestalost korištenja i samopouzdanje pri korištenju.
Rezultati ukazuju na to da je razumijevanje načina rada umjetne inteligencije kod učenika umjereno razvijeno. Gotovo polovica učenika smatra da razumije kako AI donosi odluke, no istovremeno je vrlo velik udio neutralnih odgovora, što sugerira nesigurnost ili djelomično razumijevanje. Učenici koji češće koriste AI alate znatno češće navode da razumiju njihov način rada, što potvrđuje da iskustvo i praktična uporaba imaju ključnu ulogu u razvoju razumijevanja, osobito u mlađim dobnim skupinama. Učenici koji vjeruju da će umjetna inteligencija biti važna za njihovo obrazovanje i buduću karijeru istovremeno se osjećaju znatno samopouzdanije u njezinu korištenju.

Stavovi učenika prema utjecaju umjetne inteligencije na učenje uglavnom su pozitivni, ali s izraženom dozom neodlučnosti. Gotovo polovica učenika smatra da ona može učiniti učenje zanimljivijim, dok velik dio ostaje neutralan. Ovakav obrazac sugerira da učenici nisu skeptični, već da im nedostaje jasnih primjera i konkretnih obrazovnih iskustava koja bi im pokazala kako AI može kvalitetno doprinijeti učenju.
Učenici, zaključno, pokazuju visoku razinu svijesti o etičkim izazovima, a većina je ispitanika svjesna da može dobiti netočne ili pristrane odgovore. Ipak, u mnogim kategorijama (razumijevanje načina rada, samopouzdanje, važnost za buduću karijeru) prevladavaju neutralni stavovi. To, kažu istraživači, ne predstavlja ravnodušnost, već prije ukazuje na nedostatak iskustva, jasnoće i sigurnosti. S druge strane, takva situacija stvara izuzetno povoljan okvir za sustavno uvođenje umjetne inteligencije u obrazovanje kroz povezivanje s nastavnim sadržajima i karijernim scenarijima te jačanje samopouzdanja učenika.