Robotičari Sveučilišta Tsinghua i Civilnog zrakoplovnog sveučilišta u Kini razvili su sustav za bežično punjenje bespilotnih letjelica uz pomoć snažnih lasera. Tehnologija, predstavljena u časopisu Matter & Light, koristi napredni fotonaponski prijamnik montiran na krilo letjelice, koji uspješno pretvara energiju zelenog laserskog snopa s tla izravno u električnu energiju za pokretanje.

Čip koji usporava svjetlost na zahtjev

Istraživači Seulskog nacionalnog sveučilišta i Sveučilišta u Seulu razvili su programabilni fotonski integrirani krug koji omogućuje usporavanje svjetlosti na zahtjev, rješavajući time ključni problem sinkronizacije u optičkom računalstvu.

Tehnologija, opisana u časopisu Advances Science, koristi podesive optičke rezonatore (CRIT) za kontrolu brzine svjetlosti u stvarnom vremenu. To je ključno za razvoj energetski učinkovitih AI poslužitelja i komunikacijskih sustava nove generacije. Ovim se, kažu, postiže efikasna pohranja i kašnjenje signala unutar jednog čipa.

Hidrogel koji diše

Inženjeri s MIT-a razvili su prozračni hidrogel prožet mrežom mikroskopskih zračnih kanala koji omogućavaju prolaz kisika i isparavanje znoja. Materijal zadržava čak 90 % vode i elastičnost dok starija rješenja u dodiru s tekućinom brzo gube svoju funkciju.

Ovaj gel, predstavljen u časopisu Nature, uspješno je testiran na ljudima. Služio je kao podloga za bežične EKG monitore, a iritacija kože nije zabilježena ni nakon deset dana nošenja i vježbanja. U praksi to znači olakšanu izradu dugotrajnijih pametnih zavoja, boljih nosivih senzora i medicinskih implantata.

Zamrzavanjem do štedljivog računalstva

Istraživači Max Planck Instituta za znanost o svjetlosti (MPL) u Erlangenu, Sveučilišta Leibniz u Hannoveru (LUH) i Leibniz Instituta za fotonske tehnologije (IPHT) u Jeni razvili su novu vrstu optičkog vlakna zamrzavanjem staklene kapilare ispunjene tekućinom na -196 °C. Ovaj medij istovremeno vodi svjetlosne i hipersonične zvučne valove, a njihovo međusobno spajanje čak je tisuću puta jače nego u standardnim vlaknima.

Tehnologija, opisana u časopisu Optica, drastično smanjuje potrošnju energije u fotonskom neuromorfnom računalstvu i kvantnoj obradi signala. Svjetlost prenosi podatke na znatno sporije zvučne valove unutar zamrznute jezgre vlakna. Ti zvučni valovi privremeno pohranjuju informacije te ih kasnije ponovno pretvaraju u svjetlost. Ova se pojava koristi stvaranje optoakustične memorije: informacije se prebacuju sa brzog svjetla na znatno sporiji zvuk i potom vraćaju.

Pametni podvodni roboti

Istraživači Sveučilišta u Minnesoti razvili su AI sustav koji podvodnim robotima omogućava praćenje zdravlja ronioca u stvarnom vremenu. Sustav beskontaktno procjenjuje učestalost disanja jednostavnim računalnim promatranjem izdahnutih mjehurića zraka. 

Ovaj pristup, opisan u časopisu IJRR, navodno rješava problem klasičnih medicinskih senzora koji zakazuju pod vodom zbog debljine ronilačkih odijela. Uz pomoć ugrađenih kamera i platforme HREyes, autonomni robot naime detektira znakove hiperventilacije, iscrpljenosti i stresa te odmah šalje povratnu informaciju roniocu.

Pametni prsten prati glukozu i ketone iz znoja

Inženjeri Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu razvili su nosivi prsten koji kontinuirano analizira biokemijske markere, uključujući glukozu, ketone, laktat i alkohol iz znoja na prstu. Za razliku od uređaja koji mjere samo biofizičke podatke, ovaj prototip koristi posebne senzore i hidrogel za pasivno izvlačenje znoja, što omogućava praćenje zdravlja bez uboda igle.

Uređaj, predstavljen u Nature Communications, https://www.nature.com/articles/s41467-026-75980-z#article-info radi uz pomoć ugrađenih elektrokemijskih senzora postavljenih na hidrogelnu podlogu koja pasivno privlači znoj kroz kožu postupkom osmoze. Ovi senzori kemijske promjene u znoju trenutno pretvaraju u električne signale koje minijaturni čip unutar prstena obrađuje i šalje na korisnikov mobitel.

Sirup za pohranu memorije

Fizičari Sveučilišta Penn State otkrili su novu vrstu pamćenja tvari. Naime, posebna mješavina čestica u viskoznoj tekućini pohranjuje više sjećanja odjednom, a medij istovremeno pamti smjer miješanja i intenzitet. Ova sjećanja međusobno komuniciraju i pritom se aktivno natječu i brišu jedno drugo.

Cijeli proces, detaljno opisan u časopisu Physical Review Letters, podsjeća na ljudsko pamćenje, a otkriće bi trebalo pomoći u dizajniranju pametnih materijala koji reagiraju na okoliš. Buduće primjene ovog rješenja očekuju se u neurologiji, ali i u geofizici za predviđanje potresa.

Kineski čip modelira mozak

Inženjeri Sveučilišta u Pekingu i Kineske akademije znanosti razvili su 40-nanometarski čip koji rješava složene zadatke 3D rekonstrukcije u realnom vremenu. Koristeći memristore s promjenom faze (PCM), ovaj hardver obavlja izračune unutar neurodinamičkih sustava za samo 2,12 milisekundi. Za razliku od klasičnih procesora, čip predstavljen u časopisu Science, računa izravno unutar memorije. To uklanja usko grlo prijenosa podataka, pritom troši do 24 puta manje energije i radi do 478 puta brže od moćne grafičke kartice GPU A100.

Zbog iznimno niske latencije i minimalne potrošnje energije, tehnologija je, kažu, idealna za razvoj preciznijih bioničkih proteza i naprednih medicinskih implantata koji reagiraju u stvarnom vremenu.

Optički kabel procjenjuje jačinu potresa u četiri sekunde

Istraživači Američkog geološkog zavoda (USGS) i Sveučilišta Cal Poly Humboldt otkrili su novi način procjene snage potresa: njihov sustav pretvara postojeće telekomunikacijske optičke kabele u gustu mrežu seizmičkih senzora. Tehnologija raspodijeljenog akustičkog senzora (DAS) mjeri sitne promjene u prolasku svjetlosti kroz kabele koje uzrokuje podrhtavanje tla.Strojno učenje analizira podatke iz prve četiri sekunde dolaska seizmičkog vala. Ono s visokom točnošću prepoznaje radi li se o umjerenom ili razornom potresu.

Ova tehnologija, predstavljena u časopisu Nature Communications, navodno drastično poboljšava sustave ranog upozoravanja i ljudima daje dragocjene sekunde za zaklon, usporavanje vlakova ili zatvaranje plinovoda.

Robot pametnog hoda

Istraživači Sveučilišta Harvard razvili su Diffusion-MPC, upravljački sustav koji robotima s nogama omogućava brzu prilagodbu novim terenima i zadacima bez dodatnog treninga. Tehnologija kombinira prediktivno upravljanje modelom i generativne difuzijske AI modele, poznate iz sustava za stvaranje slika.

Sustav, predstavljen na prestižnoj konferenciji ICRA, u stvarnom vremenu predviđa ponašanje okoline te prilagođava brzinu i smjer kretanja uz poštivanje sigurnosnih pravila. Robot uspješno održava ravnotežu na padinama i preprekama, što otvara put prema višenamjenskim autonomnim strojevima na terenu.