Grafikoni i dijagrami nisu samo neutralni prijenosnici podataka, oni prenose i društvene poruke. Pokazala su to dva rada MIT-ovih istraživača prema kojima grafički elementi vizualizacije, poput boja, tipografije ili načina rasporeda informacija oblikuju gledateljeve pretpostavke o autoru i izvoru podataka te utječu na doživljaj njihove vjerodostojnosti .

Ako promatrač, primjerice, pomisli da je grafikon o osjetljivoj temi izradio izvor suprotnog političkog uvjerenja, može automatski odbaciti podatke bez da ih uopće analizira. "Vizualizacije često komuniciraju više od podataka koje prikazuju, one odašilju i društvene signale", ističu istraživači.

Društveni signali

Na temelju prikupljenih podataka istraživači su razvili tipologiju, okvir koji pomaže dizajnerima razumjeti kako njihove estetske odluke neizravno utječu na društveno tumačenje grafikona. Tipologija svrstava vizualizacije prema „društvenim signalima“ koje odašilju, od institucionalnih i službenih prikaza do osobnih i aktivističkih.

Svaka kategorija povezuje određene estetske značajke – naprimjer urednost, ručni crtež, boje ili font – s percepcijom autoriteta, otvorenosti ili angažiranosti publike. Time istraživači žele omogućiti dizajnerima da svjesno upravljaju "vibrom“ grafikona i prilagode je kontekstu u kojem podatke žele komunicirati.