Najnovije istraživanje Eurobarometra potvrdilo je postojanje jasne poveznice između prekomjernog vremena provedenog pred ekranima, korištenja društvenih mreža i općeg stanja dobrobiti mladih. Prema rezultatima objavljenima ovih dana, adolescenti u dobi od 13 do 18 godina diljem Europske unije u prosjeku provode 4,5 sati online tijekom školskog dana, dok se taj broj vikendom penje na čak 6,1 sat dnevno. Više od 40% ispitanih mladih u Europskoj uniji i sami smatraju da provode previše vremena pred ekranima.

Pritisci na mentalno zdravlje

Istraživanje je ukazalo i na važnost dobi u kojoj se započinje s korištenjem digitalnih platformi. Naime, oni adolescenti koji su s upotrebom društvenih mreža započeli prije svoje desete godine, tijekom vikenda bilježe prosječno čak 7,5 sati vremena pred ekranima na dan. S druge strane, kod onih koji su u digitalni svijet zakoračili nakon četrnaeste godine, to vrijeme iznosi znatno manjih, ali ipak visokih, 5,7 sati dnevno.

Iako gotovo polovica adolescenata navodi da društvene mreže imaju pozitivan učinak na njihovo mentalno zdravlje – ističući kao glavne motive zabavu (57%), kontakt s obitelji i prijateljima (53%), osjećaj povezanosti (70%) te prilike za učenje (65%) – nuspojave su iznimno izražene. Gotovo svaka treća mlada osoba eksplicitno izvještava o osjećaju stresa, tuge ili socijalne isključenosti uzrokovane upravo društvenim mrežama. Dodatni pritisci na njihovu dobrobit uključuju stalno uspoređivanje s drugima (45%) te strah od propuštanja (41%).

Osim psiholoških pritisaka, velik broj ispitanika susreće se s problematičnim, obmanjujućim ili izravno štetnim online sadržajem. Govor mržnje na mrežama je zabilježilo 25% ispitanika, jednak udio navodi promociju štetnih proizvoda poput alkohola i nezdrave hrane, dok se 24% suočava s pritiscima oko kupnje i osobnog izgleda. Dodatni izazov predstavlja izloženost sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom (39%) i lažnim informacijama (35%), zbog čega preko 40% adolescenata traži bolji pristup potpori za mentalno zdravlje.

Konsenzus oko rješenja

Rezultati studije razotkrili su i značajan generacijski jaz u percepciji ovog problema, budući da su roditelji sustavno kritičniji prema upotrebi ekrana nego sami adolescenti. Pokazalo se da roditelji redovito podcjenjuju količinu vremena koju njihova djeca provode online, a u svojim su stavovima triput više kritični nego pozitivni prema digitalnim uređajima. Više od polovice roditelja smatra da ekrani općenito imaju negativan utjecaj na živote mladih, dok ih 36% vjeruje da društvene mreže izravno štete mentalnom zdravlju njihova djeteta.

Unatoč razlikama u percepciji, zabilježen je široki međugeneracijski konsenzus oko koraka koje je potrebno poduzeti u budućnosti. I adolescenti i roditelji se u gotovo jednakoj mjeri slažu da bi poboljšanju mentalnog zdravlja mladih na mreži najviše pomogla bolja implementacija postojećih pravila samih platformi. Kao nužne mjere ispitanici također zazivaju provođenje edukacije u školama, ciljane informativne kampanje te pružanje više informacija roditeljima, koji već sada primjenjuju niz samostalnih akcija kako bi zaštitili svoju djecu u digitalnom prostoru.