Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) objavila je rezultate opsežnog istraživanja o navikama korištenja medija, povjerenju u izvore informacija i medijskoj pismenosti Generacije Z. Istraživanje, provedeno uz potporu AEM-a na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 mladih u dobi od 16 do 30 godina, otkriva izrazit paradoks digitalne generacije: iako mladi gotovo sav sadržaj konzumiraju na društvenim mrežama, najveće povjerenje i dalje pridaju tradicionalnim hrvatskim medijima. Nalazi pokazuju da je za Generaciju Z, neovisno o kanalu, presudna kvaliteta i argumentiranost sadržaja te transparentnost izvora – što otvara jasan prostor za odgovorne izdavače i vjerodostojno novinarstvo u digitalnom okruženju.

Društvene mreže vode u konzumaciji, tradicionalni mediji u povjerenju

Među mladima dominiraju digitalne i video platforme kao primarni kanali informiranja. Društvene mreže prednjače s velikim odmakom – njih nekoliko puta dnevno za informiranje koristi 68,9% ispitanika, tradicionalne medije poput online portala i TV-a prati 34% Gen Z-a nekoliko puta dnevno,  dok radio (13,8%) i tisak (5,0%) bilježe znatno manju upotrebu. Riječ je o strukturnom zaokretu Generacije Z prema konzumaciji sadržaja u digitalnom okruženju.

No kada se mjeri povjerenje, slika se obrće. Generacija Z najviše vjeruje upravo onim kanalima koje najmanje koristi, radiju, tisku, televiziji te online portalima, a najmanje TikToku i sadržaju influencera, koje pritom konzumira najčešće.

U izravnoj usporedbi, hrvatski mediji uvjerljivo nose najvišu razinu povjerenja, slijede društvene mreže, dok influenceri zauzimaju posljednje mjesto. Zanimljivo je i da povjerenje u pojedini medijski portal izravno prati njegovu čitanost – portali koji se više čitaju uživaju i veće povjerenje, čime se potvrđuje model u kojem poznavanje branda gradi vjerodostojnost.

Što gradi povjerenje?

Povjerenje u vijesti na hrvatskim portalima najviše ovisi o kvaliteti sadržaja i transparentnosti izvora. Na društvenim je mrežama glavni faktor povjerenja argumentiranost i provjerenost informacija, a kod influencera kvaliteta i argumentiranost sadržaja – znatno više nego broj pratitelja. Najveće povjerenje među kategorijama influencera uživaju oni s edukativnim i znanstvenim sadržajem.

Visoka samoprocjena medijske pismenosti – ali ne uvijek i u praksi

Generacija Z sebe vidi kao medijski pismenu generaciju. 77,6% ispitanika tvrdi da razumije razliku između vijesti, komentara i oglasa, a 76,0% svjesno je kako algoritmi utječu na sadržaj koji im se prikazuje. Znanje o medijima i provjeri informacija najčešće stječu samostalnim istraživanjem, pri čemu su društvene mreže kao izvor znanja gotovo izjednačene sa školom i fakultetom.

Kultura dijeljenja sadržaja relativno je odgovorna: 65,1% ispitanika uvijek ili često provjerava istinitost vijesti prije nego što ih podijeli. Kada se ipak dijeli bez provjere, glavni okidač nije politički ili osobni motiv, nego emocionalni apel sadržaja – zanimljiva, šokantna ili zabavna vijest.

Jaz između stava i ponašanja

Najvažniji nalaz istraživanja krije se u raskoraku između svijesti i djelovanja. Generacija Z snažno prepoznaje opasnost dezinformacija: smatra da društvene mreže ubrzavaju njihovo širenje, da influenceri imaju velik utjecaj na formiranje mišljenja mladih te da bi trebali snositi odgovornost za širenje dezinformacija. Postoji i jasan konsenzus o važnosti provjere činjenica – 79,5% smatra fact-checking korisnim alatom za suzbijanje dezinformacija, a 79,0% drži da bi trebao biti obvezan dio novinarskog izvještavanja. Čak 79,2% ispitanika podržava uvođenje edukacije o fact-checkingu za učenike i studente. Ipak, kada se mjeri stvarno ponašanje, otkriva se ključni jaz: tek 10,9% pripadnika Generacije Z uvijek koristi metode provjere činjenica, a dodatnih 26,3% to čini često. Oni koji provjeravaju, najčešće posežu za generaliziranim tražilicama, dok su specijalizirani alati još uvijek marginalno prisutni.