Proteklu 2025. godinu obilježili su ekstremni klimatski uvjeti diljem europskog kontinenta. Gotovo cijela Europa zabilježila je iznadprosječne godišnje temperature, dok su pojedine države na sjeveru iskusile najtopliju ili drugu najtopliju godinu u povijesti mjerenja. Zabilježen je drugi najjači toplinski val ikada dokumentiran na kontinentu, dok je područje Baltika i Skandinavije prošlo kroz svoje najdugotrajnije razdoblje ekstremnih vrućina, pokazuje redovito godišnje Izvješće o stanju klime u Europi koje izrađuje Služba za klimatske promjene Copernicus u suradnji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom.

Snažni kontrasti i ekstremi

Ovakvi temperaturni uvjeti izravno su pogodovali širenju šumskih požara, čija je opožarena površina, kao i razina emisija štetnih plinova nastalih izgaranjem, dosegla rekordne razine. Situacija nije bila ništa bolja ni u morskim ekosustavima; prosječna godišnja temperatura površine mora bila je najviša do sada, a čak 86% regije zahvatili su morski toplinski valovi kategorizirani kao snažni ili jači.

Kriza kriosfere dodatno je produbljena tijekom 2025. godine, s obzirom na to da su ledenjaci u svim europskim regijama zabilježili neto gubitak mase. Posebno su zabrinjavajući podaci s Grenlanda, čija je ledena ploča izgubila približno 139 gigatona leda. Istodobno, snježni pokrivač na kraju sezone bio je treći najniži u povijesti mjerenja, što dodatno potvrđuje trend ubrzanog zagrijavanja.

• +2

Hidrološki uvjeti na kontinentu pokazali su snažne regionalne kontraste, no prevladavala je suša. Čak 70% europskih rijeka imalo je protok ispod prosjeka, a razina vlage u tlu bila je među tri najniže zabilježene od 1992. godine. Iako su pojedina područja pogodile oluje i poplave, ti su ekstremi oborinama bili manje rasprostranjeni u usporedbi s prethodnim godinama.

Rekordi obnovljivih izvora

Ipak, u ovom izvješću i nije sve tako pesimistično. Unatoč klimatskim izazovima, 2025. godina donijela je značajan napredak u energetskom sektoru. Obnovljivi izvori energije osigurali su gotovo polovicu ukupne potrošnje električne energije na kontinentu (46,4%). Posebno se istaknula solarna energija, koja je s udjelom od 12,5% u ukupnoj proizvodnji postavila novi povijesni rekord u doprinosu energetskoj mreži Europe.

Napredak je vidljiv i u području klimatskih politika i zaštite bioraznolikosti, koja je prepoznata kao ključna za održivu budućnost. Do kraja 2025. godine, približno polovica preporučenih mjera iz Europske strategije za bioraznolikost do 2030. već je provedena ili je u završnoj fazi. Mnoge preostale aktivnosti su u tijeku, čime se osnažuje veza između klimatske politike i očuvanja ekosustava unutar europskih zakonskih okvira.