Kineski vojni stručnjaci i inženjeri korporacije CASIC razvili su novi ultralaki premaz za stealth zrakoplove od ugljika i magnetskih nanočestica nikal‑kobalt oksida (NiCo₂O₄), proizveden na bazi lufe. Kompozit nazvan NCO‑2, debljine samo 4 mm, apsorbira više od 99,99 % mikrovalnog zračenja u Ku‑pojasu između 12 i 18 GHz), smanjujući reflektirani radarski signal i do 700 puta.

Rješenje o kojem izvještavaju South China Morning Post i Vogon Today  temelji se na prirodnoj 3D mreži vlakana lufe, jednogodišnje puzavice iz porodice tikvenjača, koja pruža laganu, vodljivu strukturu idealnu za upijanje elektromagnetskih valova, a originalna studija prvotno se pojavila u znanstvenom časopisu kineske vojske High Power Laser and Particle Beams.

Projekt Kannegon: nova metoda gradnje kupola

Istraživači Tokijskog sveučilišta i američke tvrtke Thornton Tomasetti razvili su računalnu metodu za dizajn mrežnih ljuski, tankih, zakrivljenih struktura od metala, stakla ili drva koje natkrivaju velike prostore bez potpornih stupova. Ova tehnika koristi NURBS površine, standard u CAD dizajnu, i smanjuje vrijeme računanja s 90 sati na vrhunskom GPU-u na samo 90 minuta na običnom CPU-u.

Tradicionalne betonske ljuske ograničene su kompresijom, ali nova metoda, integrirana kao dodatak Rhinoceros softveru, uravnotežuje kompresiju i napetost. Iako se projekt Kannegon trenutačno fokusira na metalne i staklene rešetkaste ljuske, istraživači metodu žele proširiti i na one drvene.

Neinvazivni senzor glukoze

Inženjeri s MIT-a razvili su uređaj koji glukozu u krvi mjeri bez igala, uz pomoć svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja, koristeći Ramanovu spektroskopiju. Umjesto njih tisuću, uređaj veličine kutije za cipele analizira samo tri spektalna pojasa, jedan od glukoze i dva pozadinska, čime se smanjuje trošak i veličina.

Testovi uređaja, predstavljenog u časopisu Analytical Chemistry, pokazali su točnost sličnu trenutno dostupnim implantabilnim senzorima. Istraživači trenutačno testiraju nosivu verziju, ne veću od mobitela, a dogodine uređaj planiraju smanjiti na veličinu ručnog sata.

Termovizija nadahnuta zmijama

Istraživači Pekinškog tehnološkog instituta razvili su i u časopisu Light: Science & Applications opisali inovativni sustav umjetnog vida inspiriran zmijskim toplinskim osjetilima koji omogućuje 4K infracrvenu snimku na običnim CMOS senzorima pri sobnoj temperaturi, bez potrebe za skupim hlađenjem.

Ključ je u posebnoj tvari, barijernom heterojunkcijskom sloju s koloidalnim kvantnim točkama žive i posebnom mehanizmu za pretvorbu infracrvenog zračenja u vidljivu svjetlost. Tako se slabi infracrveni signali pretvaraju u jasne slike, što omogućava gledanje toplinskih uzoraka i vidljivost kroz dim ili maglu. Ovakva tehnologija, kažu, trebala bi olakšati termičko snimanje u autonomnim sustavima, medicini i potrošačkoj elektronici te znatno smanjiti troškove.

Jestivi mekani robot s jestivom baterijom

Istraživači iz EPFL-a napravili su prvog potpuno jestivog mekanog robota u kojem je jestivo ama baš sve, uključujući i bateriju. Izrađen je od želatine, voska, limunske kiseline i sode bikarbone pa je potpuno siguran za konzumaciju. Robot koristi kemijsku reakciju koja proizvodi CO₂ za pokretanje mekog aktuatora i probavljivog ventila, omogućavajući mu kontrolirano migoljenje.

Novi uređaj, opisan u časopisu Advanced Science, pomiče granice biorazgradivih i sigurnih robota. Iako je zamišljen za doziranje lijekova divljim svinjama, u budućnosti bi, kažu, mogao naći i daleko širu primjenu u biomedicini i ekološkim tehnologijama.

Biorazgradiva pametna oznaka

Znanstvenici iz Empe, EPFL-a i CSEM-a razvili su inovativnu senzorsku oznaku koja bez baterije mjeri temperaturu i vlagu te "pamti” ako pošiljka prijeđe kritični prag od, na primjer, 25 °C. Naljepnica, tiskana od biopolimera, celuloznih vlakana i cinkove tinte, čita se kao RFID čip putem rezonancije električnih krugova. Ako se element počne topiti, krug se prekine i signalizira oštećenje robe.

Ovo rješenje, predstavljeno u časopisu Nature Communications, prvenstveno je namijenjeno upotrebi u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, a senzorska oznaka trebala bi čuvati cjepiva, lijekove i smrznutu hranu te omogućiti ranu detekciju kvara. Nakon korištenja oznaka se kompostira ili reciklira, čime se smanjuje otpad i ugljični otisak opskrbnog lanca.

Generalka u 15 minuta

Japanska tvrtka Science iz Osake lansirala je Mirai Ningen Sentakuki, kapsulu koja automatski pere, suši i opušta tijelo uz nadzor vitalnih znakova. Uređaj koristi mjehuriće za čišćenje pora bez sapuna, uz glazbu i vizualizacije prilagođene korisniku. Proces traje 15 minuta, u kapsuli dimenzija 2,5 x 1 x 2,6 metara.​

Koncept je prvotno bio prikazan još na Expu 1970., a kompanija ga je sad oživjela modernom tehnologijom. Proizvodnja je ograničena na 40 do 50 primjeraka po cijeni od oko 60 milijuna jena, odnosno malo više od 330.000 eura, a prva perilica prodana je hotelu u Osaki.​

Od pokreta do struje bez olova

Britanski znanstvenici sa Sveučilišta u Birminghamurazvili su hibridni materijal na bazi bizmutovog jodida koji učinkovito pretvara kretanje u električnu energiju bez otrovnog olova. Ovaj piezoelektrični materijal je trajan, osjetljiv na pokret i lako se proizvodi na sobnoj temperaturi, suprotno od uobičajenih keramičkih piezoelektrika kao što je PZT koji sadrže do 60 % olova i zahtijevaju visoke temperature.

Ovo rješenje, detaljno objašnjeno u časopisu Journal of the American Chemical Society, trebalo bi omogućiti razvoj novih senzora, nosive elektronike i medicinskih implantata s vlastitim napajanjem, čime se,kažu, otvaraju vrata zelenijim, sigurnijim i održivim tehnologijama za svakodnevnu upotrebu.

Ružičasti šum upozorava na dolazak EV-a

Električna vozila moraju ispuštati umjetne zvukove pri niskim brzinama kako bi upozorila pješake, a ekipa s Državnog sveučilišta u Washingtonu (WSU) nedavno je testirala razne onomatopejske podražaje, ali i ružičasti šum.​ Tako je nastala arhiva zvukova, predstavljena na sastanku ASA i ASJ u Honoluluu.

Najboljim se pokazao modificirani ružičasti šum s dominantnim niskofrekventnim komponentama, sličan buci motora, koji se manje prigušuje ambijentalnom bukom koju proizvode vozila u pokretu. Niskofrekventna distribucija, kažu, osigurava jasnoću u urbanim uvjetima i smanjuje rizik za pješake i slabovidne.​ Istraživači sad planiraju slične zvukove primijeniti na e-bicikle, e-skutere i razne uređaje za mikromobilnost, od hoverboarda do samobalansirajućih vozila bez sjedala.