Inženjeri Sveučilišta u Leicesteru razvili su magnetski plašt koji skriva elektroničke komponente od vanjskih polja. Sustav kombinira supravodiče (Meissnerov efekt istiskuje polje) i meke feromagnete koji preusmjeravaju magnetske silnice oko objekta, stvarajući ”nevidljivost” prema Maxwellovim jednadžbama.

Okvir temeljen na optimizaciji omogućuje dizajn bilo kojeg oblika, uključujući nepravilne geometrije poput trožilnog kabela koji podsjeća na Mikija Mausa. Uređaj štiti MRI, kvantne senzore i fuzijske reaktore. Ovo rješenje, objašnjeno u časopisu Science Advances, nadilazi klasične Muellerove feromagnete i, pišu, nudi robustnost preko širokog spektra frekvencija.

Elektrode 'isprintane' svjetlom pretvaraju kožu u senzore

Istraživači Sveučilišta u Linköpingu i Lundu razvili su metodu kojom se vidljivim svjetlom iz vodene otopine stvaraju elektrode od vodljive plastike, bez opasnih kemikalija ili UV zračenja. Polimerizacija uz pomoć vidljive svjetlosti moguća je zahvaljujući posebno dizajniranim monomerima topivim u vodi pa za izradu elektroda nisu potrebne otrovne kemikalije, štetno UV svjetlo ili naknadni procesi.

Monomeri se polimeriziraju izravno na podlozi pa se elektrode mogu “iscrtati” na staklu, tekstilu pa čak i živoj koži, uz pomoć običnih LED izvora. Dobiveni organski vodiči, opisani u časopisu Angewandte Chemie, dovoljno su biokompatibilni i visokih performansi da na koži miša nadmaše klasične metalne EEG elektrode, što otvara put novoj generaciji fleksibilnih medicinskih senzora i nosive elektronike.

​Kineska moćna solarna baterija

Znanstvenici Nanjing Techa razvili su novu solarno-redoks tekućinsku bateriju (SRFB) koja istovremeno hvata sunčevu svjetlost i pohranjuje energiju kao električnu. Sustav, opisan u časopisu Electrochimica Acta,​ koristi antrakinonske spojeve s trostrukim amorfnim silicijskim fotoelektrodama, odvojenim Nafion membranom. Pod simuliranom sunčevom svjetlošću ksenońske lampe postigla je prosječnu učinkovitost pretvorbe energiju od 4,2 %, prolazeći više od 10 ciklusa punjenja i pražnjenja bez vanjskog napajanja.

Učinkovitost pohrane solarnih ćelija obično dostiže 20 do 25 posto, a klasičnih redoks baterija poput vanadijevih između 70 i 85 %, ali SRFB kombinira hvatanje i pohranu u jedan korak, gdje je 4,2 % rekordno za antrakinonske varijante. 

Prozirni premaz samozacjeljuje i ubija bakterije

Znanstvenici Tehnološkog sveučilišta Jiangsu i njihovi kolege sa sveučilišta Soochow i Ghent razvili su prozirni poliuretanski premaz koji se sam popravlja pod toplinom i uništava bakterije poput E. coli i S. aureus kontaktom, razarajući njihove membrane. Ugrađene dinamičke selenonijeve soli omogućavaju zacjeljivanje ogrebotina u 20 minuta na 140 °C, uz očuvanje prozirnosti od 90-91% i otpornost na morsku vodu. Premaz, opisan u Chinese Journal of Polymer Science, nanosi se kao tanki sloj na površine uz pomoć standardnih tehnika premazivanja ili dip-coatinga, nakon čega termički stvrdnjava, stvarajući prozirnu zaštitu koja održava optičku jasnoću.

​Na pametnim telefonima ili dodirnim pločama štiti od ogrebotina, na prozorima, senzorima ili podvodnim lećama sprečava mikrobnu kontaminaciju i zacjeljuje ogrebotine od abrazije, a na instrumentima ili implantatima uništava bakterije kontaktom bez kemikalija, smanjujući infekcije. Premaz uz to podnosi sterilizaciju i, kažu, pogodan je za ponovnu upotrebu.

Paralizirani muškarac mislilma upravlja robotima

Robotičari Centra za izvrsnost u znanosti o mozgu i tehnologiji inteligencije (CEBSIT) Kineske akademije znanosti postigli su značajan napredak u invazivnom sučelju mozak-računalo. Klinički test sustava WRS01, proveden u šangajskoj bolnici, omogućio je paraliziranom pacijentu da nakon implantacije upravlja pametnim invalidskim kolicima, robotskim psom i digitalnim uređajima, isključivo mislima.

Nakon nekoliko tjedana treninga, pacijent stabilno kontrolira uređaje u stvarnim uvjetima: robotski pas donosi hranu i prelazi prepreke, a invalidska kolica se kreću autonomno. Sustav postiže latenciju ispod 100 milisekundi, otporan je na buku i omogućuje mu plaćeni rad na daljinu, poput sortiranja proizvoda. Ovo rješenje pokazuje kako se neuronska aktivnost "internalizira" za intuitivnu kontrolu, a uskoro dolazi i nadograđeni WRS02 s 256 kanala.

Skrivena geometrija savija elektrone

Istraživači Sveučilišta u Ženevi (UNIGE) su u suradnji s talijanskim kolegama otkrili kvantnu metriku na granici između poznatih oksida stroncijevog titanata i lantanovog aluminata. Ova skrivena geometrija, do nedavno samo teorijska, zakrivljuje putanje elektrona slično gravitaciji koja savija svjetlost.

Nalazi, objavljeni u časopisu Science, pokazuju da kvantna metrika uzrokuje nelinearnu magnetorezistenciju pod jakim magnetskim poljima te tako omogućava preciznije karakteriziranje materijala. To pak obećava razvoj tehnologije na terahercnim frekvencijama, supravodljivost i nove interakcije svjetlosti i materije bez gubitka energije.

Nanofabrikacijom do fleksibilnih uređaja

Kombinirajući lasersko inženjerstvo i električna polja, istraživači Sveučilišta u Glasgowu razvili su novu tehniku utiskivanja ultratankih nanožica na savitljive, prozirne polimere. Metoda, opisana u časopisu ASAP, omogućava precizno raspoređivanje nanožica promjera tek nekoliko desetaka nanometara bez potrebe za skupim čistim sobama, što drastično smanjuje troškove i složenost proizvodnje.

Dobiveni materijali zadržavaju vodljivost i transparentnost čak i nakon višestrukog savijanja. Zahvaljujući iznimnoj otpornosti na elektromagnetske smetnje, tehnologija bi, kažu, mogla ubrzati razvoj nosivih i implantabilnih senzora koji prate vitalne funkcije i komuniciraju bežično, bez rizika od interferencija.

Kineska rekordna baterija

Kineska tvrtka WeLion New Energy objavila je laboratorijski rekord od 824 Wh/kg u čvrstoj bateriji za EV, što je više od četiri puta bolje od standardnih LFP ćelija koje postižu od 150 do 180 Wh/kg. Sljedeći im je cilj, kažu, proboj granice od 1000 Wh/kg, što bi omogućilo domet veći od 1000 km i izradu lakših paketa.

​Tehnologija navodno obećava veću sigurnost i brže punjenje, ali visoki troškovi sulfidnih elektrolita usporavaju masovnu proizvodnju. Stoga će se prve baterije primijeniti u robotici, a isporuka prvih proizvoda za električna vozila najavljena je negdje za kraj 2027.