Veličina ljudskog mozga postupno se povećava tijekom vremena, a to bi moglo smanjiti rizik od demencije kod mlađih generacija, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Neurology. Naime, skenovi mozgova više od 3000 Amerikanaca u dobi od 55 do 65 godina  otkrivaju kako oni rođeni sedamdesetih godina prošlog stoljeća imaju 6,6 posto veći ukupni volumen mozga od ljudi rođenih tridesetih godina. 

Rast hipokampusa

Uz to, pokazala je studija, pripadnici generacije X imaju gotovo 8 posto veći volumen bijele tvari i gotovo 15 posto veći volumen površine sive tvari od pripadnika takozvane tihe generacije, odnosno ljudi rođenih između 1928. i 1945. Nalazi pokazuju da se obujam hipokampusa, djela mozga koji igra glavnu ulogu u pamćenju i učenju, povećao se za 5,7 posto, čak i kad se u jednadžbu unesu i drugi faktori kao što su visina, dob ili spol.

"Čini se da desetljeće u kojem se netko rodi utječe na veličinu mozga i potencijalno dugoročno zdravlje mozga", objašnjavaju ove nalaze istraživači Sveučilišta California Davis. "Genetika igra glavnu ulogu u određivanju veličine mozga, ali naša otkrića pokazuju i značaj vanjskih utjecaja, poput raznih zdravstvenih, društvenih, kulturnih i obrazovnih faktora."

Prednosti većeg volumena

Demencija pogađa desetke milijuna diljem svijeta, a zbog starenja svjetske populacije predviđa se da će broj slučajeva utrostručiti u sljedeće tri desetljeća. No, neki podaci bude nadu: u posljednjih 30 godina učestalost demencije u SAD-u i Europi smanjivala se za oko 13 posto svakog desetljeća. Čini se da se apsolutni rizik od demencije smanjuje zbog zdravijeg načina života i odgoja.

Demenciju obilježava stanjivanje korteksa, sive tvari koja igra ulogu u pamćenju, učenju, rasuđivanju i nizu drugih kognitivnih procesa. Budući da se oboljeli mozak s vremenom postupno smanjuje, logično je da bi veći volumen za početak mogao pomoći u zaštiti od gubitaka povezanih sa starenjem.

Doista, studije pokazuju da je kognitivna izvedba bolja kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću s većom glavom, što podupire "hipotezu o moždanoj rezervi".

Stalan i dosljedan rast

Istraživači su usporedili podatke prikupljene studijom koja je pratila zdravlje Amerikanaca rođenih između 1930. i 1980. godine koji su u dobi između 55 i 65 godina podvrgnuti magnetskoj rezonanciji mozgova. Nalazi su otkrili stalan i dosljedan porast volumena mozga desetljeće po desetljeće. Riječ je o učinku koji je, kažu, mali za pojedinca, ali "vjerojatno će biti značajan na razini populacije".

"Veće moždane strukture poput onih promatranih u našoj studiji mogu odražavati poboljšani razvoj mozga i poboljšano zdravlje mozga", pretpostavljaju istraživači. "Veća moždana struktura predstavlja veću moždanu rezervu i može ublažiti kasne učinke moždanih bolesti povezanih sa starenjem poput Alzheimerove bolesti i srodnih demencija."

Nije sve u veličini

Neuroznanstvenici se, međutim, ne slažu uvijek oko toga je li volumen mozga prikladna zamjena za rezervu mozga. Neke studije nisu pokazale nikakvu povezanost između performansi pamćenja i volumena mozga.

Veličina, naposljetku, nije sve kad je u pitanju rad mozga i veći vas mozak nužno ne čini pametnijima. Ali, vjeruju istraživači, to bi moglo biti dobra zaštita od pogoršanja koje dolazi s godinama.