Potvrđeno: što su djeca više uz ekrane, to su im ocjene lošije

Prekomjerno korištenje društvenih mreža i ekrana među djecom dovodi do slabijih rezultata na testovima čitanja, matematike i pamćenja, otkrivaju dva nepovezana, američka i kanadska istraživanja

Mladen Smrekar utorak, 14. listopada 2025. u 17:11
I mali i veliki rast korištenja društvenih mreža između devete i 13. godine povezani su s lošijim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti 📷 Freepik
I mali i veliki rast korištenja društvenih mreža između devete i 13. godine povezani su s lošijim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti Freepik

Dvije nove međunarodne studije, objavljene u časopisu JAMA Network, ističu zabrinjavajući utjecaj prekomjerne upotrebe ekrana, posebice društvenih mreža, na kognitivni razvoj i školski uspjeh djece. Američki znanstvenici pratili su 6554 djece od 9. do 13. godine i utvrdili da su čak i umjereni porasti korištenja društvenih mreža povezani s lošijim rezultatima na testovima vokabulara, čitanja i pamćenja.

Najviše vremena uz ekran djeca provode između 12. i 13. godine života, pokazala je američka studija 📷 Nagata, Wong, Kim i sur.
Najviše vremena uz ekran djeca provode između 12. i 13. godine života, pokazala je američka studija Nagata, Wong, Kim i sur.

Naime, djeca koja su najviše povećala vrijeme na društvenim mrežama imala su 4 do 5 bodova slabije rezultate na kognitivnim testovima od djece koja ih nisu koristila ili su ih koristila minimalno. Stručnjaci upozoravaju da višak vremena na društvenim mrežama istiskuje vrijeme namijenjeno učenju i drugim razvojnim aktivnostima, što se negativno odražava na kognitivne sposobnosti.​

Brojke i slova 

Slične rezultate donosi kanadska studija na više od 5000 djece. Prema njihovim nalazima, svaki dodatni sat proveden pred ekranom dnevno smanjuje šansu za postizanje visokih ocjena iz matematike i čitanja za oko 10 %.

Vrijeme provedeno pred ekranom i razine školskih rezultata, prema kanadskoj studiji 📷 Li, Keown-Stoneman, Omand i sur.
Vrijeme provedeno pred ekranom i razine školskih rezultata, prema kanadskoj studiji Li, Keown-Stoneman, Omand i sur.

Autori obje studije, neovisno jedni o drugima, naglašavaju važnost ograničavanja vremena pred ekranom te preporučuju roditeljima i obrazovnim institucijama da posvete pažnju i kvaliteti sadržaja, odnosno razlikuju edukativne i društvene aktivnosti na ekranu te zajedničko gledanje s obitelji, koje može imati drugačiji učinak. Međutim, ključno je da količina vremena ipak igra presudnu ulogu — što je dijete dulje na ekranu, veća je vjerojatnost slabijih školskih rezultata.​