Besmrtni život mogao bi biti znanstveno nemoguć, čak i kad bismo nekako pronašli savršen lijek protiv starenja, sugerira nova studija ruskih znanstvenika. Naime, simulacije Skolkovskog instituta za znanost i tehnologiju, objavljene u časopisu npj Aging, pokazuju ljudi ne bi mogli živjeti vječno čak i kad bi znanstvenici uz pomoć uz idealnih lijekova prevladali svaki drugi aspekt starenja. Naime, nakupljanje genetskih pogrešaka, posebno u organima koji se ne regeneriraju poput srca i mozga, trajno limitira funkcionalnost tijela, a slučajne mutacije DNK nastavile bi se akumulirati u našim stanicama sve dok tijelo više ne bi moglo funkcionirati. Zbog toga bi, izračunali su, maksimalni ljudski vijek mogao trati između 146 i 194 godina.

Znanstvenici su do tog zaključka došli uz pomoć računalnog matematičkog modela koji simulira nakupljanje somatskih mutacija u tkivima te precizno mjeri brzinu propadanja genetskog koda tijekom vremena. Ovaj okvir služi kao digitalni poligon za predviđanje kritičnih oštećenja i evaluaciju učinka bioloških procesa na starenje, a detalji istraživanja dostupni su i na LinkedIn postu.

Čip preusmjerava svjetlost za 74 femtosekunde

Inženjeri instituta Caltech razvili su novi optički čip koji uspješno preusmjerava svjetlosne zrake za samo 74 femtosekunde. Novi pristup u potpunosti zaobilazi tradicionalnu elektroniku, a sustav koristi jednu snažnu svjetlosnu zraku za izravno upravljanje drugom. Proces se temelji na takozvanom optičkom Kerrovom efektu. Za pojačanje signala stvorena je posebna ultratanka metapovršina koja sadrži sitne nanopilare od amorfnog silicija. Ti stupići uspješno zadržavaju svjetlost i pojačavaju učinak.

Ova tehnologija, predstavljena u časopisu Natute Nanotechnology, mogla bi, vjeruje se, drastično ubrzati optičke komunikacijske mreže i omogućiti razvoj ultra-brzih fotoničkih računala za naprednu obradu podataka i unaprijediti preciznost i brzinu senzora, poput LIDAR sustava koji se koriste u autonomnim vozilima.

Rotirajući dron nestaje pred očima

Inženjeri s Northwesterna osmislili su Phantom Twist, dron iznimno niske vidljivosti. Za razliku od klasičnih letjelica, on stalno rotira i učinkovito iskorištava efekt zamućenja pokreta. Dron posjeduje samo jedan motor i elisu koja se okreće u jednom smjeru dok se  tijelo drona rotira u suprotnom smjeru. Letjelica rotira brzinom do 25 puta u sekundi pa ljudskom oku izgleda kao prozirni oblačić.

Dron, predstavljen na konferenciji Robotics: Science and Systems 2026 u Sydneyu, deset je puta manje uočljiv od standardnih. Inženjeri su upotrijebili računalni model kako bi generirali oko 20.000 stabilnih konfiguracija drona, nakon čega je računalni algoritam analizirao i premještao komponente poput baterije i elektronike. Sustav je automatski testirao dizajn na stotinama različitih pozadina kroz vizualni model koji oponaša ljudski vid, odabravši raspored koji postiže najmanju moguću uočljivost iz svakog kuta gledanja.

Alkotest koji prati sagorijevanje masti

Istraživači s instituta ETH Zurich razvili su Nutrion, prijenosni uređaj koji precizno mjeri razinu acetona u dahu korisnika. Taj se spoj oslobađa kad tijelo umjesto šećera počne trošiti masti. Uređaj radi u kombinaciji s mobilnom aplikacijom, a poseban filtar blokira druge molekule i osigurava točnost u rangu laboratorijskog masenog spektrometra.

Tehnologija, opisana u časopisu Device, eliminira stalnu potrebu za vađenjem krvi i trebala bi olakšati praćenje dijeta, sportskih treninga te terapija za metaboličke poremećaje. Tvrtka Alivion već provodi prve međunarodne medicinske studije.

Čip koji proizvodi 64 sekvence DNK u običnoj vodi

Znanstvenici s Harvarda razvili su poluvodički čip koji istovremeno sintetizira 64 različite sekvence DNK i time postavili novi standard u biotehnologiji. Za razliku od dosadašnjih metoda koje koriste toksične kemikalije, ovaj uređaj koristi ekološki čist enzimski proces u vodi. DNK pohranjuje podatke prevođenjem digitalnog binarnog koda u biološki kod sastavljen od četiri baze: A, C, G i T. Ti se podaci zapisuju u obliku sintetičkih lanaca DNK, koji zbog svoje izuzetne gustoće pakiranja mogu pohraniti goleme količine informacija u mikroskopski mali prostor i trajati tisućama godina.

Čipom upravljaju precizne električne struje. One izravno na površini silicija aktiviraju lokalne reakcije. Svaka stvorena sekvenca dugačka je do 39 nukleotida. Tehnologija, opisana u časopisu Nature Electronics, otvara vrata masovnom skladištenju podataka u DNK i bržem razvoju novih lijekova.

Humanoidni roboti uspješno izveli operaciju uživo

Inženjeri i kirurzi s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu ostvarili su povijesni uspjeh u medicinskoj robotici. Prvi su put upotrijebili teleoperirane humanoidne robote za izvođenje operacija. Dva robota zvana Surgie uspješno su uklonila žučni mjehur na životinjskim modelima.

Za razliku od golemih i skupih stacionarnih kirurških sustava, ovi su roboti visoki 150 cm i teški tek 27 kilograma. Mobilni su, kompaktni i znatno jeftiniji. Upravljanje robotom potpuno je prirodno jer vjerno oponaša ljudske pokrete. Cilj je, kažu, stvoriti autonomne kirurške asistente koji će nadoknaditi manjak medicinskog osoblja.

Kvantni elektronski svjetionik

Istraživači Sveučilišta u Michiganu razvili su poluvodički uređaj koji stvara i precizno usmjerava zrake elektrona koristeći isključivo lasersko svjetlo, bez vanjskog izvora električne energije. Ovaj "elektronski svjetionik” koristi kvantnu interferenciju za kontrolu smjera fotostruje. Nasumično kretanje elektrona eliminira se sinkronizacijom dviju boja laserskog svjetla i rotacijom njihove polarizacije.

Tehnologija, predstavljena u časopisu Physical Review Letters, mogla bi, kažu, omogućiti izradu ultra-brzih optoelektroničkih uređaja, naprednih senzora te nekih potpuno novih metoda u telekomunikacijama.

Alge kao baterije: zelene bioćelije iz Cambridgea

Biolozi Sveučilišta u Cambridgeu razvili su ekološke bioćelije koje koriste prirodnu fotosintezu algi za kontinuirano generiranje električne energije, čak i u potpunom mraku. Tehnologija se oslanja na cijanobakterije koje tijekom rasta oslobađaju elektrone, a prototip sustava već više od šest godina uspješno napaja digitalni sat.

Za razliku od klasičnih baterija koje sadrže litij, ove su stanice izrađene od uobičajenih i reciklabilnih materijala. Iako daju nisku snagu, idealne su za daljinske upravljače, kućne senzore te punjenje mobitela u ruralnim regijama bez energetske mreže.