'Savršeni' AI nije dobar jer slabi sposobnost kritičkog razmišljanja
Umjesto da umjetna inteligencija nudi gotov proizvod, ona bi nas trebala tjerati na interakciju: tražiti od nas odluke u ključnim fazama ili nuditi alternative koje zahtijevaju našu procjenu
Svi mi volimo tehnologiju koja radi "od prve", no kanadski znanstvenici u novom radu "Against frictionless AI" upozoravaju na opasnost sustava koji nam previše olakšavaju život. I dok se tehnološki divovi utrkuju tko će stvoriti "glatkije" korisničko iskustvo bez prepreka, psiholozi Sveučilišta u Torontu upozoravaju na skrivenu cijenu takve učinkovitosti: gubitak vještina i osjećaja postignuća.
Problem je u besprijekornom (frictionless) dizajnu umjetne inteligencije. Ako AI umjesto nas napiše savršen mail, analizira podatke i složi prezentaciju, a mi samo klikamo "pošalji", gubimo ključna komponentu ljudskog rada – uložen trud. Ljudski mozak, podsjećaju psiholozi, zadovoljstvo crpi (i) iz rješavanja problema. Kad napor nestane, nestaje i osjećaj „vlasništva” nad rezultatom. Tako postajemo tek pasivni operatori stroja koji obavlja sav kognitivni posao.
Razmišljanje i fokus
Dugoročne posljedice mogle bi biti ozbiljne, upozoravaju autori rada objavljenog u časopisu Communications Communicology. Baš kao što GPS slabi našu sposobnost orijentacije, AI koji "misli za nas" vodi prema kognitivnoj atrofiji, kažu. Tako gubimo sposobnost kritičkog razmišljanja i dubokog fokusa jer nas sustavi navikavaju na instant-rješenja bez propitivanja.
Znanstvenici stoga predlažu uvođenje "poželjnih poteškoća" (desirable difficulties). Umjesto da AI nudi gotov proizvod, on bi nas trebao tjerati na interakciju: tražiti od nas odluke u ključnim fazama ili nuditi alternative koje zahtijevaju našu procjenu. AI bi trebao biti kopilot koji nas čini boljima, a ne autopilot koji nas čini suvišnima. Tehnologija je najbolja kad nas izaziva, a ne samo kada nas opslužuje, zaključuju kanadski psiholozi.
