Ilegalni internetski prijenosi sportskih i ostalih sadržaja uživo u Europskoj uniji više nisu marginalni oblik kršenja autorskih prava, već strukturiran i gospodarski otporan segment piratskog ekosustava. Pokazali su to preliminarni rezultati studije o suzbijanju mrežnog piratstva sportskih i ostalih medijskih sadržaja, predstavljeni Odboru za pravna pitanja Europskog parlamenta (JURI). Nalazi ukazuju na to da se neovlašteni prijenosi sve više šire putem IPTV usluga i mobilnih aplikacija.

Nacionalne razlike u primjeni

Dosadašnji odgovor Europske unije i pojedinačnih država članica ostaje izrazito rascjepkan, pokazala je studija. Zbog velikih razlika u pravnim lijekovima, tehničkoj provedbi i brzini djelovanja, nositeljima prava znatno je otežana zaštita sadržaja. Praktična posljedica takve rascjepkanosti jest smanjena predvidljivost te nedosljednost provedbe zakona na zajedničkom europskom tržištu.

Unatoč preporuci Europske komisije koja se tiče piratstva uživo, iz 2023. godine, njezin neobvezujući karakter ostavio je širok prostor država članicama za vlastita pravila. To je dovelo do stvaranja naprednijih sustava u pojedinim zemljama, poput talijanskog Piracy Shielda, sustava pod vodstvom ARCOM-a u Francuskoj te posebnih postupaka blokiranja u Belgiji. Nasuprot tome, u ostatku Unije i dalje prevladavaju sporiji modeli koji uključuju i dugotrajne sudske postupke.

Potreba za jedinstvenim pravilima

Sudske odluke o dinamičkom blokiranju uživo postale su dominantan odgovor na piratske prijenose u nekoliko država članica posljednjih godina. Ipak, cjelokupna slika i dalje odražava nacionalno eksperimentiranje umjesto potpune konvergencije na razini Unije. S obzirom na to da su obvezujući instrumenti izostali, prekogranične pravne praznine i dalje pogoduju subjektima koji krše autorska prava – što dalje pogoduje širenju piratstva kao pojave.

Ova studija, koju je izradio profesor komparativnog prava Giovanni Maria Riccio sa Sveučilišta u Salernu, preporučuje odmak od dosadašnjeg pristupa usmjerenog na neobvezujuće preporuke prema obvezujućem zakonodavnom okviru. Uvođenje minimalnih standarda za uklanjanje sadržaja, mogućnosti dinamičkog blokiranja prijenosa te pouzdanih prijavitelja omogućilo bi bržu i razmjerniju borbu protiv piratstva u realnom vremenu, uz očuvanje ravnoteže između učinkovite zaštite i temeljnih prava.

Blokiranje unutar 30 minuta

Kao konkretnu mjeru za učinkovitije suzbijanje prekršaja, studija predlaže uvođenje obveze žurnog uklanjanja ilegalnih prijenosa za sve posrednike u ilegalnom streamanju sadržaja. Posrednici bi prema tom prijedlogu morali reagirati unutar strogo definiranog vremenskog roka, pri čemu se kao primjer navodi rok od 30 minuta, po uzoru na model koji se već primjenjuje u Italiji.

Osim toga, preporučuje se da se obuhvat primjene zakonskih propisa proširi na cjelokupni tehnički lanac posrednika uključenih u distribuciju neovlaštenog sadržaja. To podrazumijeva obuhvaćanje i pružatelja usluga mreža za dostavu sadržaja (CDN), VPN servisa, namjenskih poslužitelja te DNS sustava. Međutim, naglašava se da svako širenje propisa mora ostati razmjerno i usklađeno s temeljnim pravima građana. Prijedlog naglašava da pojačane mjere zaštite ne smiju dovesti do prekomjernog opterećenja pružatelja usluga niti ugroziti prava korisnika na pristupačan i zakonit sadržaj.