Na konferenciji za medije udruge HUP ICT predstavljeni su rezultati i stanje hrvatske ICT industrije, uz osvrt na podatke iz 2025. godine i pokazatelje Digitalnog desetljeća Europske unije. Iako sektor bilježi stalan rast, visoka ulaganja i izvanrednu digitalnu infrastrukturu, udruga upozorava na pad globalne konkurentnosti i nedovoljnu iskorištenost postojeće optičke infrastrukture.

Identificiran niz izazova

Glavni izazovi uključuju snažan rast troškova rada, preveliko porezno opterećenje, nisku zaposlenost mladih, nedostatak naprednih digitalnih vještina te slabu integraciju umjetne inteligencije u ostatku gospodarstva i javnoj upravi. Za rješavanje ovih problema predlaže se nekoliko rješenja: sustavi vaučera, porezno rasterećenje, kontinuirana reforma obrazovanja, rješavanje administrativnih prepreka na lokalnoj razini te ubrzanje procedura za strane radnike, što je sve preduvjet za uspješno povlačenje EU sredstava.

Rezultati Izvješća Europske komisije o Digitalnom desetljeću (Digital Decade Country Report) pokazuju da i dalje postoji značajan neostvareni potencijal u primjeni umjetne inteligencije, digitalizaciji gospodarstva, razvoju digitalnih vještina i korištenju naprednih digitalnih tehnologija. Upravo zato je HUP-ICT predstavio dokument "Stanje digitalizacije Hrvatske i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije", kojim, na temelju europskih pokazatelja i analize domaće ICT industrije, predlaže konkretne mjere za ubrzanje digitalne transformacije Hrvatske.

Rast industrije, pad konkurentnosti

Prema podacima za 2025. godinu, hrvatska ICT industrija okuplja više od 10.000 poduzeća, zapošljava preko 56.000 stručnjaka te ostvaruje gotovo 8 milijardi eura prihoda i više od 2,4 milijarde eura izvoza. Iako su investicije porasle za 17,4%, a prihodi u zadnjih pet godina za 72%, industrija se suočava s padom konkurentnosti na globalnom tržištu i usporavanjem rasta dodane vrijednosti po zaposlenom uslijed globalnog širenja umjetne inteligencije. Nju, kažu, "koriste već svi" pa sama po sebi ne može biti konkurentskom prednošću naših kompanija.

S druge strane, Hrvatska se pozicionirala u sam europski vrh po razvijenosti digitalne infrastrukture s pokrivenošću optikom od 77% i 5G mrežom od 98%. Međutim, ključni problem leži u slaboj iskorištenosti te izgrađene mreže od strane građana i poduzeća, što destimulira daljnje investicije. Kako bi se potaknula primjena, HUP-ICT predlaže uvođenje vaučera za prelazak na napredne mreže vrijednih 50 milijuna eura za 100.000 korisnika, kao i osiguranje dodatnih 300 milijuna eura proračunskih i EU sredstava za pokrivanje preostalih 250.000 kućanstava u ruralnim i otočnim područjima.

Potrebno porezno rasterećenje

Uz infrastrukturne prepreke, poslodavce znatno opterećuje snažan rast troškova rada, čiji je udio u prihodima u pet godina skočio s 20 na 26,5 posto. HUP-ICT stoga predlaže smanjenje poreznog opterećenja za 10 postotnih bodova kako bi se izjednačio s pet najkonkurentnijih članica Europske unije, uvođenje neoporezivih dioničkih opcija za zadržavanje stručnjaka te veće državne subvencije za istraživanje i razvoj. Također se apelira na hitno uklanjanje birokratskih barijera na lokalnoj razini, poput neusklađenih prostornih planova, sporog izdavanja građevinskih dozvola i visokih naknada za pravo puta – što uvelike koči telekome u razvoju infrastrukture.

Veliki izazovi prisutni su i na tržištu rada te u obrazovnom sustavu, posebice uzme li se u obzir niska stopa zaposlenosti mladih od svega 25% i zabilježeni pad interesa za računalne studije od 14% na upisima 2026. godine. Udruga stoga predlaže vraćanje mjera oslobođenja od plaćanja zdravstvenog doprinosa za mlade, ubrzanje viznih procedura za strane radnike i studente te kontinuiranu reformu obrazovanja radi stjecanja naprednih vještina. Za uspješnu transformaciju gospodarstva i javne uprave ključno je prelijevanje znanja ICT sektora na male poduzetnike kroz bolju integraciju clouda i umjetne inteligencije te modernizaciju javnih usluga usmjerenih na korisničko iskustvo.

Izjave vodstva udruge

"Unatoč pozitivnim pomacima, najveći razvojni jaz Hrvatske danas nije u infrastrukturi, već u njezinoj primjeni te razvoju istraživanja i inovacija, što se može postići jedino kontinuiranim dijalogom i partnerskim odnosom između privatnog sektora i Vlade Republike Hrvatske", ističe Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a. "Hrvatski ICT sektor pokazuje da ima znanje, kvalitetne tvrtke i međunarodno konkurentna rješenja. Sada je vrijeme da kroz procese planiranja proračuna i EU sredstava taj potencijal iskoristi cijelo gospodarstvo. Umjetna inteligencija, digitalizacija poslovnih procesa i razvoj digitalnih kompetencija više nisu pitanje tehnološkog razvoja, nego gospodarskog rasta i međunarodne konkurentnosti Hrvatske", dodao je Balen.

"Digitalna infrastruktura je hrvatska priča o uspjehu ali je za nastavak razvoja potrebno riješiti problematiku daljnje izgradnje VHCN mreža i uklanjanje barijera koje koče privatne investicije. Nužno je unaprijediti pravni okvir prostornog planiranja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, smanjiti parafiskalne i lokalne namete, uključujući trošak prava puta. Također je važno osigurati daljnje korištenje bespovratnih sredstava za razvoj ruralnih i otočnih područja", izjavila je Martina Dragičević, voditeljica HUP koordinacije za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica HUP ICT-a.

"Tvrtke okupljene oko HUP ICT-a stavile su se na raspolaganje gospodarstvu i javnom sektoru da sve ono što je dobro unutar ICT sektora iskoriste kao polugu rasta i razvoja društva u cjelini. Upravo zbog toga organizirali smo platformu i konferenciju Digitalna revolucija koja služi razmjeni dobrih primjera implementacije tehnologija, ali i inicijativu 'AI Business inovation spirit' kojom naši mentori pomažu tvrtkama da pripreme vlastite planove implementacije AI i transformacije poslovanja", izjavio je Bojan Hadžisejdić, voditelj HUP-ove koordinacije za umjetnu inteligenciju.

Zaključno, HUP-ICT smatra da ostvarenje ciljeva Digitalnog desetljeća zahtijeva nastavak snažnog partnerstva države, gospodarstva i akademske zajednice te stabilan regulatorni okvir koji će poticati privatna ulaganja, inovacije i razvoj domaćih digitalnih rješenja.