Osigurač, ne proboj: zašto Kina sama počinje praviti DUV skenere
Vijest je više politička nego tehnološka: Kina replicira tehnologiju koju tržište već postupno potiskuje, dok joj je pristup onoj sljedećoj i važnijoj i dalje blokiran.
Šangajska državna tvrtka počela je serijski proizvoditi imerzijske DUV skenere i prve komade ove godine šalje SMIC-u, Hua Hongu i CXMT-u. Broj od pet strojeva u 2026. i dvadesetak u 2027., dovoljno je malen da odmah pokaže o čemu je zapravo riječ: ne o skoku naprijed, nego o rezervnoj opciji za slučaj da se zatvori pristup opremi koju Kina više ne može slobodno kupovati a ni uskoro možda servisirati.
Sposobnost koju Kina već ima
Imerzijski DUV Kina ima godinama. SMIC je na ASML-ovim imerzijskim alatima već radio 7 nm bez ijednog EUV stroja, kroz multipatterning, postupak u kojem se ista maska provlači više puta, uz cijenu većeg rizika od overlay pogrešaka kad se poravnavaju slojevi, tu je daleko veća složenost procesa. Domaći skener, dakle, ne otključava nešto što je dosad bilo nedostupno, nego duplicira sposobnost koja već postoji na uvezenoj opremi.
Pravi bi proboj bio EUV, a njega nema: o domaćem EUV prototipu Reuters je javio u prosincu, dok je komercijalni pogon i dalje udaljen godinama. Neovisna procjena AI Futures Projecta komercijalnu razinu stavlja tek u sredinu 2030-ih.
Pet strojeva nasuprot sto trideset
Pet domaćih strojeva ove godine stoji nasuprot otprilike 130 imerzijskih sustava koliko ASML u 2026. planira isporučiti cijeloj industriji, dakle najvećim svjetskim proizvođačima čipova poput TSMC-a, Samsunga i Intela. Uz to ASML najavljuje rast kapaciteta od oko 30 posto već sljedeće godine. Pet strojeva zato ne pokazuje samo koliko je domaća proizvodnja mala, nego i koliko je daleko od toga da zamijeni opremu koju Kina inače uvozi. Kvalifikacija novih alata na proizvodnim linijama traje mjesecima, strojevi zaostaju po performansama i izradi, a dio kritičnih komponenti i dalje dolazi iz Japana, uz kašnjenja domaćih dobavljača koja su već srušila ovogodišnje planove. Na imerzijskom tržištu ASML drži 98,7 posto.
HR 8170 i MATCH Act
Dva dokumenta koja diktiraju kineska nastojanja dolaze iz američkog Kongresa.
Prvi je rezolucija Zastupničkog doma HR 8170, zakonski prijedlog koji SMIC, Hua Hong, CXMT, Huawei i YMTC izravno, snagom zakona, označava kao ograničene subjekte, umjesto da to prepusti diskreciji izvršne vlasti. Drugi je MATCH Act, prijedlog koji Ministarstvu trgovine oduzima slobodu procjene nad izvoznim kontrolama čipova i pretvara ih u obavezu propisanu zakonom. MATCH Act izašao je iz Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma u travnju i u Senatu ima svoj par pod oznakom S. 4281. Za razliku od dosadašnjih kontrola, ne pokriva samo nove izvoze, nego i servisiranje i tehničku pomoć. Upravo ta jedna riječ, servisiranje, mijenja cijelu sliku.
Kill switch bez prekidača
Dosadašnje kontrole uglavnom su zabranjivale prodaju novih strojeva, ali su instaliranu flotu ostavljale da radi. MATCH Act cilja upravo tu flotu, onu koju kineske tvornice već neko vrijeme pokušavaju održavati na životu sekundarnim kanalima i nadogradnjama.
ASML-ov alat nije bušilica koja radi dok se ne istroši. Ovisi o kalibraciji, rezervnim dijelovima, softverskim ključevima i inženjerima proizvođača, pa u trenutku kad se ta podrška zakonski presiječe, najskuplji skener u tvornici postaje sve manje pouzdan sa svakim mjesecom bez održavanja. To je daljinski prekidač bez fizičkog prekidača: dovoljno je da servis stane. Domaći DUV odgovor je na taj scenarij, a ne na ambiciju da se stigne sam vrh proizvodnje. Da nije riječ o slučajnosti, sugerira i popis prvih kupaca: tri od pet tvrtki koje bi MATCH Act stavio pod ograničenja ujedno su i prva tri primatelja domaćeg skenera.
Zaostajanje umjesto neovisnosti
Tu se otkriva i glavna nelagoda za Kinu. Dok ona gradi kapacitet da domaćim imerzijskim DUV-om zamijeni ASML u slučaju embarga, ostatak industrije ide u suprotnu stranu: kupci sve češće napuštaju multipatterning i prelaze na jednostruku EUV ekspoziciju, koja je jeftinija i učinkovitija. Kina, dakle, s velikim naporom replicira tehnologiju koju tržište polako umirovljuje, jer nema pristup onoj koja je zamjenjuje.
Ono što se stvarno dogodilo može se sažeti u jednu rečenicu: politički pritisak pretvorio je opremu koju je Kina još do jučer slobodno kupovala u opremu koju mora sama proizvoditi da bi ono što već ima nastavilo raditi.