Eto, 2018. je i napokon svi imamo VR u domovima.

LOL.

Naravno da ne, jer penetracija VR-a ne da ide sporo, nego brzinom teško ranjenog puža. Pri tome valja imati na umu da na oba kraja – developerskom i igračkom, nitko ne žuri previše s prihvaćanjem ove tehnologije. Zanimljiv je ipak podatak sa Steama da je odnedavna po prvi puta po broju korisnika HTC Vive nadmašio Oculus Rift. Razlika nije velika – 47% korisnika koristi Vive, a 45% Oculus Rift koji je do početka godine bio nadmoćniji HTC-ovom uređaju, dok je na dalekom trećem mjestu Microsoftov Hololens koji, zapravo, i nije pravi VR naglavnik, a koristi ga 5% igrača.

Zašto je ovaj podatak bitan? Zato jer je HTC Vive od Steama službeno podržan „SteamVR Standard“, ali ga je Rift pretekao iako je po svim parametrima Vive tehnički bolji uređaj. Razlog je, kao i toliko puta do sada, u cijeni. Rift od sredine prošle godine skupa s Touch kontrolerom dođe 400 dolara (na američkom tržištu) dok Vive košta 600 (a prije je koštao suludih 800 dolara).

I dok zahvaljujući padu cijena raste broj korisnika VR uređaja (barem prema Steamovim statistikama), taj rast je u ukupnoj masi igrača – mikroskopski.

Od preko 67 milijuna mjesečno aktivnih igrača na Steamu, tek ih 0,3% (200.000 u apsolutnim brojkama) ima neki, bilo koji VR uređaj.

Kada smo nekoliko puta ranije pisali o penetraciji VR-a među korisnicima usporedili smo stanje s DVD-om koji je godinama postojao kao standard i realna mogućnost ugradnje u računala, ali su penetracija na tržište i adoptiranje od strane korisnika trajali godinama.

U ovom slučaju, međutim, možda je bolja usporedba s računalnim tabletima, koji su pravu eksploziju doživjeli kada im je cijena s početnih 600-700 i više dolara pala ispod 200 dolara, što je, više puta se pokazalo, psihološka granica kada se tržište otvara prema opremi koja sa sobom zapravo donosi i novi medij, odnosno način prezentacije sadržaja.

Valja, međutim, imati na umu da su tableti, zapravo, postali nebitni, taman kad su postali dostupni, jer su ih mobiteli s velikim ekranima i ultralaki prijenosnici učinili takvima.

Ako se pitate, pak, što je sa Sonyjevim VR-om, on je u nešto preko godine prodaje do kraja kolovoza prošle godine prodan u preko dva milijuna primjeraka, što se čini impresivnim u usporedbi s brojem aktivnih korisnika svih VR uređaja na Steamu.

Međutim, PlayStation VR bi lako mogla zadesiti sudbina Microsoftovog Kinecta koji se izvrsno prodavao, ali ga na koncu nitko nije koristio – Sony podatke o aktivnim korisnicima ne daje u javnost.

Ukratko, nije dovoljno imati samo jeftin VR uređaj, ovaj treba dati novu kvalitativnu dimenziju da bi sa sobom povukao developere da za njega razvijaju nove, namjenske naslove.

Iako smo i ranije bili rezervirani prema brzini penetracije VR tehnologija među „mase“, najnovije brojke ne daju razloga ne samo za optimizam, nego ni za umjereni optimizam od ranije. Ukoliko uskoro (prije nego tehnologija, prije svega rezolucije uređaja, ne zastari) ne dođe još jedna runda drastičnog spuštanja cijena ovih uređaja, čeka nas desetljeće natezanja prije ikakve značajnije penetracije VR-a u korisničke ruke, a što bi onda stimuliralo developere da počnu masovnije i kvalitetnije štancati softver za ovu tehnologiju.