"Stvarnost ne postoji dok se ne izmjeri" – tom je zanimljivom i intrigantnom izjavom započeo službeni program konferencije Dan novih tehnologija, održane 21. travnja u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, HAKOM-a. Izvrsna je to najava bila onoga što je posjetitelje i gledatelje u online prijenosu očekivalo, jer su se na pozornici našli stručnjaci iz naprednih područja komunikacijskih tehnologija, koji su svojim zanimljivim izlaganjima predstavili projekte i izazove – koji kombiniraju kvantnu fiziku, sigurnosne i operativne probleme stvarnog svijeta, a protežu se sve do geopolitičkih "igara" u Zemljinoj orbiti.

Druga kvantna revolucija

O "stvarnosti koja ne postoji" govorili su Bojan Schmidt iz CARNET-a i Martin Lončarić s Instituta Ruđer Bošković, koji su predstavili najnapredniji sustav kvantnih komunikacija koji trenutačno imamo u ovom dijelu Europe. On se razvija kroz projekte CROQCI i QuGNOPs, s fokusom na integraciju klasične telekomunikacijske tehnologije s kvantnom fizikom radi postizanja (teoretske) apsolutne sigurnosti komunikacija. Projekt već sada ima funkcionalnu infrastrukturu koja prati paradigme kvantne mehanike.

Umjesto više milijuna fotona za prijenos podataka, kvantna komunikacija oslanja se na pojedinačne, međusobno spregnute, parove fotona, pri čemu njihova kvantna svojstva imaju za cilj osigurati da se takvu mrežu teoretski ne može neotkriveno prisluškivati – jer svako "mjerenje" odnosno dekodiranje podatka uzrokuje kolaps kvantne funkcije i uništava informaciju. Oslanjajući se na fizikalnu perspektivu, Martin Lončarić istaknuo je da se trenutačno nalazimo u jeku "druge kvantne revolucije", u kojoj kvantna komunikacija izlazi iz laboratorija i integrira se u stvarni telekomunikacijski svijet.

Dok klasično digitalno doba u potpunosti ovisi o bitovima (zapisima nula ili jedinica) i mogu se beskonačno kopirati bez mijenjanja, kvantna informacija počiva na kubitima, koji su izrazito osjetljivi, nose znatno bogatije informacije te postoje u stanju superpozicije – gdje je konačan rezultat mjerenja podložan fundamentalnoj slučajnosti i vjerojatnosti. Takva mreža već povezuje osam čvorova diljem Zagreba, dok nastavak projekta cilja na uspostavu prekogranične veze u europskom prostoru.

Kvantna teorija suočena s praksom

Unatoč golemom potencijalu, prelazak kvantnih mreža u punu produkciju suočava se sa značajnim izazovima. Komercijalna oprema je iznimno skupa (neusporediva s cijenama standardnih rješenja poput backbone routera), preglomazna za ugradnju u standardne rackove i posjeduje softversko-hardverske ranjivosti koje zahtijevaju stalna poboljšanja. Upravo o izazovima sigurnosti u primjeni kvantne kriptografije govorilo je sljedeće predavanje, koje je održao Zlatan Morić sa Sveučilišta Algebra Bernays.

On je svoje izlaganje bazirao na činjenici da, iako teoretski modeli osiguravaju savršenstvo protokola, ozbiljan problem nastaje u praksi – jer je izuzetno teško dizajnirati fizički uređaj koji ispunjava idealizirane teorijske pretpostavke i potpuno je otporan na "hakiranje". Stvarnost kvantnih mreža danas odudara od savršenog teorijskog modela jer na istom kanalu koegzistiraju razni drugi signali, kanal nije strogo izoliran, a sama oprema zahtijeva stalnu kalibraciju. Zbog tih odstupanja od savršenog modela, napadači neće ni pokušati napasti najjaču kariku i samu kvantnu logiku sustava, već će napasati upravo najranjivije točke – one u kojima je teorija prenesena u nesavršeni fizički hardver.

Predavanje je zaključeno s tri najvažnije poruke za budućnost infrastrukture: kvantna fizika je alat a ne magija, zabilježeni napadi ruše sigurnost isključivo zbog proboja u implementaciji te najvažnije od svega, sigurnost nikada nije inherentno stanje samo jedne komponente, već isključivo ukupno stanje i razina otpornosti cijelog integriranog kvantnog sustava.

Svemir kao operativna domena

Na pitanja sigurnosti kritične infrastrukture, čije kompromitiranje izravno paralizira svakodnevni život i nacionalnu sigurnost, nadovezala se Daniela Jović, voditeljica misije prvog hrvatskog satelita CroCube i CEO tvrtke Orbitalyx. Kroz jeftine zemaljske terminale i sofisticiranu manipulaciju signalima (jamming i spoofing), neprijateljski akteri već provode tihe operacije usmjerene ka satelitima u orbiti, dok kinetičkim ASAT oružjem mogu stvoriti dugoročno opasne krhotine u orbiti – izazovi su to s kojima se suočava rastuće tržište satelitskih komunikacija.

Iako nas europska birokracija usporava, inicijative poput ESA-inog i NATO-ovog priznavanja svemira kao "operativne domene" pokazuju nužan pomak prema aktivnoj obrani svemirske infrastrukture. Tvrtke koje se time bave moraju integrirati "secure by design" arhitekturu od nultog dana razvoja svake komponente, jer u orbiti nema naknadnih popravaka; tj. jedini održivi odgovor na prijetnje jest apsolutna operativna otpornost sustava na sve moguće vrste napada, zaključila je.

Privatni 5G nije za sve

Drugi dio dana bio je posvećen 5G tehnologijama, a otvorio ga je Robert Manenica iz Hrvatskog Telekoma predavanjem o uspješnim implementacijama privatnih 5G mreža – u kratkom roku i s visokim zahtjevima – u luci Rijeka Gateway te u zračnim lukama Pula, Zadar i Zagreb. Kroz te studije slučaja istaknut je jaz između naprednih mogućnosti 5G tehnologije i njezine stvarne primjene u industriji. Napredne funkcionalnosti 5G mreže su dostupne u standardu, ali nisu besplatno uključene, pa kod implementacije korisnik mora definirati potrebu (ako kao takva uopće postoji) te dodatno platiti za određene funkcije.

Primjeri Rijeka Gatewaya i zračnih luka dokazali su da se proaktivnim pristupom jaz teorije i prakse može premostiti. Implementacija privatnih 5G mreža "nije sprint, već maraton koji zahtijeva upornost", kaže Manenica. Preduvjet za uspjeh je prestanak nuđenja rješenja za probleme koje klijenti uopće nemaju. Umjesto toga, upućen je jasan apel telekom inženjerima: potrebno je izaći iz ureda, prestati sjediti za stolovima, otići na teren i razgovarati s ljudima o njihovim stvarnim, svakodnevnim operativnim problemima. Tek kada se tehnologija iskoristi za rješavanje tih specifičnih izazova, privatne 5G mreže će prestati biti apstraktan koncept i postati nezaobilazan alat u modernom poslovanju.

O sličnim pitanjima govorio je i Josip Dulj iz tvrtke Markoja, koja je implementirala niz privatnih 5G mreža. Analizirajući slučajeve iz prakse, definirao je specifične, visokovrijedne niše za tu tehnologiju (s fokusom na pokrivenost, mobilnost i sigurnost), gdje potencijalne koristi nadilaze trošak uvođenja tehnologije – sve potkrijepljeno primjerima iz prakse.

Razmatrajući perspektivu privatnih 5G mreža u nadolazećem desetljeću, Dulj zauzima izrazito balansiran pristup, odbacujući krajnosti pretjeranog optimizma i neutemeljenog pesimizma. Referirajući se na poznato latinsko pitanje Quo vadis? (Kamo ideš?), govornik tehnološku putanju 5G-a sažima odgovorom Viam meam vado (Idem svojim putem). Time poentira da privatne 5G mreže neće postati masovni alat koji zamjenjuje baš svaki oblik povezivosti, već tehnologija koja će samostalno pronaći svoje nišno tržište.

Dronovi vinogradari

Niz predavanja na Danu novih tehnologija zaključen je još jednom nišnom, ali za Hrvatsku značajnom tehnologijom – primjenom dronova u vinogradarstvu. Tu interesantnu kombinaciju predstavila je Ivana Rendulić Jelušić iz tvrtke Alti Agro, čiji softver Vineyard Angel, kao inovativno hrvatsko rješenje, integrira tehnologiju dronova, IoT senzore i umjetnu inteligenciju za optimizaciju vinogradarske proizvodnje.

Kroz analizu izazova u modernoj poljoprivredi i demonstraciju specifičnih softverskih modula, istaknuto je kako prevođenje sirovih spektralnih podataka s dronova u konkretne operativne odluke omogućuje poljoprivrednicima precizno upravljanje nasadima, drastično smanjenje troškova zaštite te povećanje kvalitete konačnog proizvoda – u čemu naša zemlja tehnološki prednjači, no stvarna primjena u vinogradima, većinom zbog oslanjanja na tradiciju, ipak napreduje nešto sporije.

Na kraju događanja uslijedila je panel rasprava, na kojoj su još jednom prodiskutirana pitanja sigurnosti i otpornosti novih tehnologija. Sudionici su se dotaknuli i regulative te izazova koje neupitno otvaraju sve brži tehnološki razvoj Kine i SAD-a, naspram Europe – koja i dalje kaska kad je riječ o razvoju najnaprednijih rješenja, bile to svemirske tehnologije, komunikacije ili sveprisutna umjetna inteligencija.

Cijelu snimku konferencije možete pronaći u nastavku: