Prošlo je već pet i pol godina otkako su u Hrvatskoj pokrenute prve 5G mreže, one su danas već sveprisutne, malo se tko uopće i sjeća vremena 3G i 4G povezanosti – te se tehnologije već polako smatraju reliktom prošlosti, dok se svijet polako okreće čak i razvoju 6G tehnologija. Međutim, privatne mreže i pametne primjene komunikacijskih sustava u gospodarstvu i dalje ovise o 5G mrežama, pouzdanim rješenjima koja mogu odgovoriti na specifične potrebe.

Upravo će novi trendovi u korištenju 5G tehnologija biti jedna od glavnih tema nadolazeće HAKOM-ove konferencije Dan novih tehnologija, a mi smo dobili priliku unaprijed doznati o čemu će govornici tamo pričati. U nastavku vam donosimo najave njihovih predavanja, a o svim navedenim temama moći ćete se daleko detaljnije upoznati na samoj konferenciji kasnije ovog mjeseca.

Privatne 5G mreže

Predavanje naziva "5G kampus za poslovno kritičnu komunikaciju" održat će Robert Manenica iz Hrvatskog Telekoma, koji će objasniti sve na primjerima implementacije privatne 5G mreže u luci Rijeka i zračnim lukama.

Pitali smo ga – zašto bi jedna luka ili zračna luka uopće investirala u privatnu 5G mrežu pored postojećih bežičnih rješenja?

Zato što luka i zračna luka nisu klasično IT okruženje, nego operativni sustavi koji moraju raditi 24/7. U takvom okruženju ne tražite "još jedan Wi Fi", nego pouzdanu, upravljivu i predvidivu komunikaciju na kojoj se mogu graditi automatizacija, sigurnost i daljnji razvoj. Rijeka Gateway je u privatnu 5G mrežu ušao svjesno, s jasnim ciljevima: industrijski SLA, neprekidan rad i platforma koja raste zajedno s terminalom. Slično je i u projektu NextGen 5G Airports – u zračnim lukama 5G nije "nice to have", nego alat za sigurnost, učinkovitost i digitalizaciju procesa.

To nas vodi do čestog pitanja: je li "privatnost" doista glavna prednost privatne 5G mreže?

Privatnost je važna – ali nije ključna sama po sebi. Industrija ne kupuje "privatnost kao etiketu", nego kontrolu, predvidivost i odgovornost. U praksi to znači da organizacija ima jasna pravila i mjerljive obveze: što mreža mora isporučiti, u kojim uvjetima i tko stoji iza toga.

Najčešće govorimo o ovome:

• zajamčene performanse (kapacitet, latencija, pouzdanost),
• izolacija kritičnog prometa i prioriteti,
• jasni SLA ovi i mogućnost upravljanja od kraja do kraja,
• operativni model u kojem se zna tko je odgovoran kad nešto ne radi.

Kada to s korisnikom koji je spreman zajedno postavite, "privatno" prestaje biti marketinški pojam i postaje konkretna poslovna vrijednost. U Rijeci to znači da kritične operacije rade jednako dobro danas, sutra i za pet godina. U zračnim lukama to znači da sigurnost i učinkovitost nisu prepuštene slučaju ni "gužvi na mreži". Ako gledamo šire od logistike i avijacije, logično je pitanje gdje je sljedeći veliki iskorak.

Koja je sljedeća "vertikala" u Hrvatskoj (nakon luka i zračnih luka) koja će najviše profitirati od 5G kampusa?

Kandidata ima više – logističko distribucijski centri, industrijska proizvodnja, energetika, zdravstvo. No ključno pitanje često nije "koja vertikala", nego spremnost na redizajn procesa. 5G kampus donosi najveću vrijednost ondje gdje organizacije žele raditi operacije u realnom vremenu – od signala na terenu do odluke i izvršenja – drugim riječima, ondje gdje se prelazi s periodičnog planiranja na kontinuirani model observe–decide–execute.

S onima koji su spremni već danas pokazujemo da je taj iskorak izvediv. Tko je sljedeći, pokazat će praksa – jer prava digitalna transformacija nije sprint, nego maraton. Za kraj bih poručio: privatna 5G mreža nije obećanje, nego ugovor o povjerenju.

Očekivanja i (ne)ostvarena obećanja

Josip Dulj iz kompanije Markoja najavio je predavanje naslova "Quo vadis (privatne) 5G mreže?". Naslov predavanja sugerira da smo na prekretnici…

Što je bila najveća zabluda ili obećanje o 5G tehnologiji koje se do danas nije u potpunosti ostvarilo?

Naslov zapravo povezuje očekivanja postavljena na početku 5G, što je ostvareno do danas i što još možemo očekivati. Najveća zabluda je svakako bila use case remote surgery (udaljena operacija) koji nije imao niti tehničkog niti komercijalnog smisla. Obećanje kako će 5G biti pokretač Industrije 4.0 nije ostvareno iz raznih razloga od kojih ćemo neka dotaknuti na predavanju.

Kamo 5G mreže, dakle, idu sada?

5G mreže su dosegle tehnološku zrelost, ali nisu našle svoj put na tržištu. Isto tako moramo reći kako u Hrvatskoj (a i dobrom dijelu Europe) još nemamo pravu samostalnu javnu 5G mrežu već se trenutačne 5G mreže oslanjaju na 4G tehnologiju. U Lučkoj Upravi Ploče je implementirana privatna samostalna 5G mreža (koja ne ovisi o 4G tehnologiji niti o javnoj mreži) koja se aktivno koristi u poslovnim procesima.

Nadalje, 5G tehnologija ima još jedan neiskorišteni dio, a to je mmWave tehnologija za koju još nemamo dobru tržišnu primjenu. Dok ne implementiramo samostalni 5G, pronađemo primjene za mmWave i ne postignemo business case za 5G, ne trebamo ni razmišljati, a kamoli pričati o 6G.

Cilj 5G kao tehnologije mora biti da je ona neizostavni dio industrije. Dobar primjer su ERP sustavi kao SAP, Dynamics 365, itd. Danas nema SME bez ERP i nitko ne postavlja pitanje treba li nam ili ne. Svi znaju što ERP može i za što se koristi te najvažnije koji su rizici ili posljedice ako nema ERP. Tako ni sutra ne bi trebalo biti proizvodnje ili logistike bez privatne 5G mreže jer su rizici i posljedice negativni za poslovanje. O tome ću također više govoriti u svojem predavanju.

Dronovi za vinogradare

Ivana Rendulić Jelušić iz tvrtke Alti Agro govorit će o tome kako dronovi i umjetna inteligencija mijenjaju poljoprivredu. Ovu vrlo zanimljivu temu obradit će iz nekoliko perspektiva, od tehničkog do poslovnog…

Što to dron "vidi" kroz svoje senzore, a da je ljudskom vidu potpuno skriveno?

U poljoprivredi se koriste multispektralni dronovi, što znači da prikupljaju podatke u više spektralnih područja. Osim nama vidljivog RGB spektra, podaci se prikupljaju i u bliskom infracrvenom (NIR) i red-edge (rubno-crvenom, RE) spektru, koji su ljudskom oku potpuno nevidljivi. Upravo ti spektri daju ključne informacije za analizu stanja usjeva i nasada.

Dron u vinogradu ne koristi se samo za dobivanje vizualne slike, već za mjerenje refleksije svjetlosti u različitim valnim duljinama. Taj signal, uz obradu u odgovarajućem softveru, omogućuje uvid u stvarno fiziološko stanje biljke – njezin se spektralni potpis mijenja znatno prije nego što su te promjene vidljive golim okom. Ključna vrijednost nije u samoj slici, nego u tome što se podaci kvantificiraju i pretvaraju u konkretne informacije koje omogućuju pravovremene i precizne odluke na razini pojedinih dijelova parcele.

Poljoprivrednici su praktični ljudi. Imate li podatak ili primjer iz prakse – koliko brzo se uvođenje ovakvog sustava može isplatiti?

Ako gledamo kroz konkretne brojke, povrat investicije u ovakve sustave najčešće se ostvaruje unutar jedne do dvije vegetacijske sezone, ovisno o veličini vinograda i stupnju varijabilnosti unutar nasada. Ključni preduvjet je da se sustav koristi operativno, odnosno da podaci stvarno ulaze u donošenje odluka.

Najveći efekt dolazi iz optimizacije inputa – zaštitnih sredstava, gnojiva i radnih sati. Kada imate zoniranje temeljeno na podacima, više ne tretirate cijelu parcelu jednako, nego prilagođavate intervencije stvarnom stanju vinograda. U praksi to donosi smanjenje troškova od 10 do 20 posto, uz bolju kontrolu proizvodnje.

Drugi važan aspekt je kvaliteta. Kroz analizu podataka moguće je identificirati zone različitog potencijala i odvojiti ih u berbi, što direktno utječe na vrijednost grožđa i konačnog vina. Upravo kod vinograda s izraženom varijabilnošću ovaj efekt može biti značajan.

Važno je naglasiti da vrijednost ne dolazi iz drona kao uređaja, nego iz cijelog procesa – od prikupljanja podataka, preko njihove obrade, do konkretne odluke na terenu. Kada se podaci pravilno interpretiraju i koriste operativno, sustav vrlo brzo počinje generirati mjerljiv ekonomski učinak.

Kako će po vašem mišljenju izgledati tipičan radni dan vinogradara za pet godina? Hoće li on jutro započinjati u polju ili uz izvještaj koji mu je AI generirao tijekom noći?

Tipičan radni dan vinogradara za pet godina bit će kombinacija digitalnog pregleda i ciljane terenske aktivnosti. Dan će započinjati uvidom u sustav koji je tijekom noći obradio podatke iz dronova, IoT senzora i vremenskih modela te ih pretvorio u konkretne preporuke – gdje postoji stres, gdje treba intervenirati i u kojem opsegu.

Umjesto obilaska cijelog vinograda bez jasnog prioriteta, vinogradar će ići direktno u zone koje zahtijevaju pažnju. Više neće "tražiti problem", nego će unaprijed znati gdje se nalazi i kako ga riješiti. Time se značajno smanjuje vrijeme utrošeno na prikupljanje informacija, a povećava učinkovitost rada i kvaliteta odluka.

Terenski rad i dalje ostaje ključan, ali postaje fokusiran i operativno precizniji. Vinograd tako postaje podatkovno vođen sustav u kojem se kombiniraju hardver – dronovi i senzori, softver – analitika i umjetna inteligencija, te konkretne odluke na terenu. Tehnologija neće zamijeniti vinogradara, nego će mu omogućiti da radi brže, preciznije i s više sigurnosti. Iskustvo i znanje i dalje ostaju ključni, ali će biti potpomognuti podacima. Najveća promjena je u tome što se odluke više ne donose na temelju osjećaja, nego na temelju stvarnog stanja u vinogradu.

Ove zanimljive teme bit će podrobno obrađene i prezentirane na samoj konferenciji, pa stoga – u slučaju da su vas naše najave zaintrigirale – zabilježite si datum za online praćenje. Konferencija Dan novih tehnologija održat će se u utorak, 21. travnja 2026. u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Konferenciju će biti moguće besplatno pratiti uživo putem HAKOM-ovih kanala na Facebooku i YouTubeu, a poveznice za praćenje bit će objavljene neposredno prije početka događanja. Program je dostupan ovdje.