U kriznim situacijama korisnicima je važna funkcionalnost, a ne institucionalne podjele

Drugi godišnji skup regulatora domaćih institucija u HNB-u je okupio čelnike ključnih agencija koji u eri "permakrize" moraju osigurati kontinuitet vitalnih usluga za građane

Sandro Vrbanus utorak, 7. srpnja 2026. u 16:07

Drugi godišnji skup regulatora, održan ovoga ponedjeljka u HNB-u, okupio je predstavnike institucija regulatornog sustava Republike Hrvatske s ciljem razmjene iskustava, prepoznavanja zajedničkih izazova i daljnjeg unaprjeđenja suradnje.

Na skupu su sudjelovali predstavnici Agencije za medije (AEM), Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), Hrvatske narodne banke (HNB) i  Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Glavna tema ovogodišnjeg skupa bila je utjecaj globalne nestabilnosti na rad regulatornih tijela, s posebnim naglaskom na kibernetičku sigurnost.

Održavanje povjerenja građana

"Građane u kriznim situacijama ne zanima gdje završava odgovornost jedne institucije, a počinje odgovornost druge. Zanima ih mogu li obaviti plaćanje, pristupiti svom novcu, koristiti osnovne usluge i dobiti pouzdanu informaciju. Upravo zato očuvanje povjerenja i suradnja regulatora postaje jedan od ključnih preduvjeta povjerenja i stabilnosti", istaknuo je tom prilikom Ante Žigman, guverner HNB-a.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen naglasio je kako je ova konferencija prilika da se povežu različite perspektive: komunikacijsku infrastrukturu, financijsku stabilnost, operativnu otpornost, upravljanje incidentima i odgovornost institucija.

"Otpornost nije stanje koje jednom postignemo. Ona je sposobnost stalne prilagodbe. Prijetnje se mijenjaju brže od regulatornih ciklusa, tehnologije se razvijaju brže od procedura, a napadači sve češće koriste automatizaciju, umjetnu inteligenciju i društveni inženjering kako bi zaobišli klasične obrambene mehanizme. Naš cilj ne može biti obećanje apsolutne sigurnosti. Takvo obećanje ne bi bilo realno. Cilj mora biti smanjiti vjerojatnost ozbiljnih incidenata, ograničiti njihov učinak kada se dogode, osigurati kontinuitet ključnih usluga i očuvati povjerenje korisnika i javnosti", ustvrdio je u svom izlaganju Obuljen, napominjući kako bez pouzdanih komunikacijskih mreža nema stabilnog digitalnog gospodarstva.

Izazovi kibernetičke sigurnosti

Prezentaciju na temu "Kada kibernetički napadi postaju oružje: implikacije za regulatore" održala je Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, koja je govorila o povećanoj razini globalne neizvjesnosti i sistemskih rizika, uslijed čega dolazi do erozije predvidivosti regulatornog okružja pa regulatori više ne djeluju u stabilnom, već u "permakriznom" okružju. Financijski je sektor naglašeno meta kibernetskih napada, a uloga regulatora dvostruka je: nadzor stabilnosti tržišta i rad na vlastitoj otpornosti.

U panel-raspravi na temu "Utjecaj globalne nestabilnosti na rad regulatornih tijela"! sudjelovali su Josip Popovac, ravnatelj AEM-a, Zdravko Vukić, ravnatelj AZOP-a, Mirta Kapural, predsjednica Vijeća AZTN-a, Nikola Vištica, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e, Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a te guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman.

Na panelu je istaknuta potreba da se otpornost komunikacijske infrastrukture promatra kao međusektorsko pitanje, jer elektroničke komunikacijske mreže, pristup Internetu, međupovezivanje, podatkovni tokovi i digitalne usluge predstavljaju temeljnu infrastrukturu na koju se oslanjaju financije, energetika, promet, zdravstvo, javna uprava, sigurnosni sustav i brojne druge djelatnosti od ključne važnosti za funkcioniranje društva i gospodarstva. Upravo stoga regulatorni odgovor na takve rizike mora biti koordiniran.

U stvarnom incidentu korisnik ne razlikuje uvijek je li problem nastao kod banke, operatora elektroničkih komunikacija, pružatelja usluge računalstva u oblaku, dobavljača programske podrške ili javne institucije. Građane i poduzeća zanima prvenstveno funkcionira li usluga, može li komunicirati, obaviti plaćanje i dobiti pouzdanu informaciju. Zbog toga su potrebni jasni protokoli, redovite vježbe, pravodobna razmjena informacija i suradnja između regulatora, operatora, financijskih institucija, državnih tijela i europskih partnera.