Unaprjeđivanje face-recognition tehnologije i filtera za estetsko editiranje selfie-fotografija u aplikacijama poput Snapchata i Facetunea, podiže razinu fizičkog izgleda do granica kakve je prije bilo moguće vidjeti samo u časopisima koji objavljuju do savršenstva editirane fotografije popularnih "faca", celebrityja ili anonimnih ali vrhunski fotošopiranih lica u reklamama za kozmetiku lica i kose.

Tako besprijekorno ispeglane selfie-fotografije korisnica i korisnika socijalnih mreža sve više postaju nepisana norma, a pod sociološkim pritiskom da se i u virtualnom okruženju mora izgledati poput neke starlete ili posvuduše na crvenom tepihu,  percepcija ljepote se globalno mijenja, što može uzeti ozbiljan danak osobnom doživljaju sebe i samopoštovanju, te može potaknuti ozbiljan psihološki poremećaj samopercepcije, tvrde istraživači Boston Medical Centra u članku u časopisu JAMA Facial Plastic Surgery.

Otklanjanje nesavršenosti selfiejem

Dizmorfični poremećaj tijela (body dysmorphic disorder, BDD) je psihološki poremećaj koji se očituje u prekomjernoj preokupaciji vlastitim tjelesnim izgledom. Redovito ga se opaža među osobama koje se uporno podvrgavaju opsežnim, ponekad i po zdravlje opasnim kozmetičkim tretmanima i/ili kirurškim zahvatima kako bi prikrile ili otklonile tjelesne nesavršenosti koje nerijetko samo oni sâmi na sebi vide. BDD se opaža u oko 2 % stanovništva, a psihijatri ga klasificiraju u OCD, opsesivno-kompulzivni spektar poremećaja.

Sveprisutna dostupnost jednostavnih besplatnih programa za uljepšavanje i morfiranje facijalnih karakteristika rezultira sve većim brojem softverski generiranih savršenih lica na društvenim mrežama. Novija psihologijska istraživanja pokazuju da su „žrtve“ najčešće djevojke u tinejdžerskoj dobi. One koriste fotoaplikacije za ekstremno manipuliranje svojim selfie-fotografijama pod pritiskom social-networking bullyinga, nezadovoljne vlastitim izgledom, tražeći kroz društvene medije potvrdu vlastite valjanosti.

Snapchat-dizmorfija

Istraživanja su pokazala da preko polovice (točnije, oko 55%) djevojaka koje opsesivno poboljšavaju svoj izgled selfie-aplikacijama kasnije imaju tendenciju postati posjetiteljice ambulanti plastičnih kirurga. Taj psihološki poremećaj u kojem pacijenti žele estetsko-kirurškim zahvatima izmijeniti svoj izgled kako bi što više nalikovali foto-filtriranoj verziji sebe samih, dobio je u medicinskim krugovima naziv snapchat-dizmorfija.

"Estetski filtrirane selfie-fotografije mogu kod labilnijih osoba dovesti do gubitka realnog pogleda na same sebe i postavljanja nedosežnog cilja - savršenog izgleda i pred samim sobom i pred svima drugima. To može biti osobito štetno za tinejdžere i osobe s BDD-om. Kako bi bolje liječili i savjetovali pacijente, za terapeute je važno shvatiti da suvremeni društveni mediji mogu imati ekstremno snažan utjecaj na pacijentovu vlastitu sliku o sebi", rekao je jedan od autora istraživanja iz Ethnic Skin Center na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bostonu.

Od filtera do skalpela

Prema psiholozima, kod takvih osoba kirurgija nije rješenje, jer se njome neće poboljšati već se nasuprot očekivanome, unatoč željenoj promjeni izgleda, može pogoršati psihički BDD-poremećaj. One ni poslije zahvata nisu zadovoljne svojim izgledom (kojega mogu poboljšavati novim i novim selfiejima u foto-aplikacijama i opet si ne izgledati dovoljno dobro), nego si postavljaju nove, još jače izmijenjene standarde fotošopirane ljepote, tražeći nove i nove kirurške zahvate.

Umjesto podvrgavanja zahvatima estetske kirurgije, psiholozi i psihijatri, pa i sâmi estetski kirurzi kod takvih pacijenata preporučuju psihološke intervencije iz područja kognitivne bihevioralne terapije, uz razvijanje auto-empatije i podizanja samopouzdanja kroz poboljšavanje slike o samome sebi.

^{Dr. Igor „Doc“ Berecki, rođen 1961., pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}