Iza nagodbe od 17 milijardi dolara: što Metini dokumenti govore o djeci na Instagramu?

Nije riječ o tome da je Meta naglo otkrila savjest, nego je izračunala kako je jeftinije pristati na ograničenja nego riskirati presudu od potencijalno 200 milijardi. To što istu nagodbu sada pokušava prodati kao viziju industrije govori dovoljno o tome koliko ozbiljno shvaćaju sam problem i vlastitu krivnju

Ivan Podnar nedjelja, 30. kolovoza 2026. u 06:30
📷 BUG/AI
BUG/AI

Nagodba koju je Meta postigla s američkim saveznim državama prohujala je medijima zbog iznosa i zbog novih ograničenja za tinejdžere. Pravu težinu slučaja, međutim, ne otkrivaju uvjeti nagodbe, nego dokumenti zbog kojih je do nje uopće došlo.

Riječ je o tužbi koju je u listopadu 2023. pokrenula koalicija od 33 državna odvjetnika, a čiju je gotovo neredigiranu verziju mjesec dana poslije objavio ured kalifornijskog državnog odvjetnika Roba Bonte. Bonta ju je tada opisao kratko: „Meta zna da je ono što radi loše za djecu, točka.”

Što je Meta znala

Središnja optužba nije da je Meta previdjela da njezine platforme koriste maloljetnici, nego da ih je pomno pratila. U tužbi stoji da je unutar tvrtke spoznaja o milijunima korisnika Instagrama mlađih od 13 godina bila „javna tajna koja se rutinski dokumentira, temeljito analizira i potvrđuje, a onda ljubomorno čuva od javnosti". Interni izvještaj iz 2015. procijenio je da je na Instagramu bilo oko četiri milijuna djece te dobi, otprilike 30 posto sve američke djece između 10 i 12 godina, a ta je brojka 2018. stigla i do Marka Zuckerberga. Prema tužbi, Meta je zaprimila više od milijuna prijava maloljetnih korisnika, ugasila tek djelić računa i nastavila prikupljati njihove podatke, čime je kršila savezni Zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu (COPPA), koji za mlađe od 13 godina traži provjerljiv pristanak roditelja.

Neredigirana verzija tužbe iznijela je i nalaze koje je Meta godinama javno demantirala, a interno bilježila. Zuckerberg je, navodi se, osobno blokirao prijedlog zabrane filtera koji oponašaju estetske zahvate, unatoč stručnom konsenzusu da takvi filteri štete korisnicima, osobito djevojkama. Iako je tvrtka javno tvrdila da joj vrijeme provedeno u aplikaciji nije prioritet, interni su dokumenti pokazali izričite ciljeve rasta upravo te metrike, i to među tinejdžerima.

Tim „za dobrobit” mladih korisnika

Koliko je ozbiljno Meta pristupala problemima koje je sama prouzročila i popravcima koji su trebali uslijediti, dobro ilustrira jedan podatak iznesen na suđenju. Kada je Instagram uveo neobaveznu opciju koja tinejdžere nakon duljeg skrolanja potiče na pauzu, uključilo ju je, prema svjedočenju bivšeg zaposlenika koje prenosi Bloomberg, tek 0,165 posto njih. Isti je zaposlenik posvjedočio da mu je na upozorenje o niskoj prihvaćenosti sigurnosnih alata rečeno neka se ne brine jer tim dijelom i postoji kako bi tvrtku zaštitio od nadolazećih tužbi. Odvjetnici su usto optužili čelnika Instagrama Adama Mosserija da je javno hvalio upravo tu značajku dok je interno bilo poznato koliko slabo funkcionira.

Slična logika stoji iza dogovorenog skrivanja broja lajkova tinejdžerima. Ta mjera oživljava eksperiment „Projekt Daisy" iz 2020., a prema tužbi je Meta procijenila da bi skrivanje lajkova smanjilo prihod od oglašavanja za oko jedan posto, pa je odustala od toga da ga postavi kao zadano. Drugim riječima, funkcija koju sada uvodi pod pravnim pritiskom bila je tehnički spremna, ali komercijalno neisplativa.

Zaštite s rokom trajanja

Iako su ograničenja za tinejdžere najavljena kao trajan iskorak, dio ih ima ugrađen rok. Dvosatno dnevno ograničenje i noćna zabrana obavijesti ostaju na snazi pet godina, a produljuju se na deset tek ako TikTok i YouTube prihvate ista pravila. Uz to, Meta poručuje da bi svoje granice pooštrila, s dva sata na sat vremena po aplikaciji te sa šest na devet noćnih sati, ali opet samo ako je konkurencija slijedi.

Nagodba ipak donosi i alate koji nadilaze pojedinačne postavke. Provedbu će nadzirati neovisni revizor sa širokim pristupom podacima, Metu obvezuje sudski nalog protiv daljnjih lažnih ili obmanjujućih izjava o vlastitim sigurnosnim značajkama, a predviđeno je i osnivanje neovisne istraživačke zaklade s kojom će tvrtka, uz pristanak korisnika, dijeliti podatke. To je potencijalno važno, jer je Meta interna istraživanja drastično srezala nakon razotkrivanja Frances Haugen 2021. Koliko će stvarne slobode ti istraživači imati, tek treba vidjeti.

Što od svega toga stiže do korisnika u Hrvatskoj

Nova pravila proizlaze iz američkih sudskih postupaka i njihove se zaštite izravno odnose na tamošnje korisnike. Dio zadanih postavki Meta će vjerojatno primijeniti šire, jer joj je lakše održavati jedinstven proizvod, no ništa u ovom dogovoru domaćim tinejdžerima ne jamči ni dvosatno ograničenje ni noćni mir od obavijesti. Ono što tužba pokazuje univerzalno je i neovisno o regiji i jurisdikciji: ograničenja su bila izvediva sve ovo vrijeme, a izostajala su dok su prijetila zaradi.