Pametni dom ne znači više uređaja, nego manje brige

Pametni dom danas više nije skup gadgeta kojima se upravlja s kauča. Njegova je glavna prednost mogućnost da uređaje poveže u sustav kojim možemo upravljati, pratiti ga i prilagođavati na daljinu.

LG ponedjeljak, 31. kolovoza 2026. u 09:32

Prava vrijednost pametnog doma možda se najbolje vidi upravo onda kada nismo kod kuće. Dok smo stotinama kilometara daleko, povezani uređaji mogu nam dati odgovor na pitanja koja su se nekada rješavala pozivom susjedu: radi li klima uređaj, u kakvom je stanju neki od uređaja i troši li dom energiju onda kada to nije potrebno?

Pametni dom danas više nije skup gadgeta kojima se upravlja s kauča. Njegova je glavna prednost mogućnost da uređaje poveže u sustav kojim možemo upravljati, pratiti ga i prilagođavati na daljinu. Upravo zato godišnji odmor dobar je primjer koliko takva tehnologija može biti praktična.

Pametni dom počinje povezivanjem, a ne pojedinačnim uređajem

Klasičnim kućanskim uređajem upravljamo tek kada smo ispred njega. Kod povezanih uređaja granica doma praktički nestaje. Putem aplikacije na pametnom telefonu moguće je provjeravati njihov status, mijenjati određene postavke ili dobivati informacije o radu čak i kada se nalazimo izvan kuće.

Ključna promjena nije samo u tome što mobitel postaje svojevrsni daljinski upravljač. Pametni dom korisniku daje centraliziraniji pregled onoga što se događa u kućanstvu, bez potrebe za provjeravanjem svakog uređaja zasebno.

U LG-jevu ekosustavu tu ulogu ima aplikacija LG ThinQ, koja kod kompatibilnih uređaja omogućuje povezivanje i upravljanje s jednog mjesta. Tako tehnologija postaje svojevrsno digitalno sučelje između korisnika i njegova doma.

Kad ste daleko od kuće, važnija je informacija nego prekidač

Jedna od najvećih prednosti povezanog doma nije mogućnost uključivanja uređaja putem mobitela, nego podatak o tome što se s uređajem događa.

Prije puta možemo isključiti sve što nam neće trebati, no poznata sumnja „Jesam li ipak nešto ostavio uključeno?” često se pojavi tek kada smo već kilometrima daleko. Kod kompatibilnih pametnih uređaja dio takvih informacija moguće je provjeriti putem aplikacije, umjesto nagađati do povratka.

Isto vrijedi za upravljanje energijom. Praćenje rada i potrošnje pojedinih uređaja daje korisniku bolji uvid u način na koji njegov dom koristi električnu energiju. Cilj nije opsesivno pratiti svaki kilovat, nego lakše prepoznati gdje uređaj radi nepotrebno i prilagoditi njegove postavke stvarnim potrebama.

Klima uređaj dobar je primjer kako pametni dom mijenja navike

Najjednostavniji primjer takvog pristupa tijekom ljeta je klimatizacija. Nekada su postojale dvije mogućnosti: ostaviti klima uređaj uključenim ili se vratiti u pregrijan stan. Povezani uređaji uvode treću opciju.

LG-jevim kompatibilnim klima uređajima moguće je upravljati putem aplikacije ThinQ, pa korisnik može pokrenuti hlađenje prije povratka kući i prilagoditi postavke na daljinu. Kod pojedinih modela aplikacija omogućuje i praćenje potrošnje energije te pruža informacije povezane s održavanjem uređaja.

Tako klima ne mora održavati nisku temperaturu u praznom prostoru danima samo zato da bi stan bio ugodan u trenutku povratka. Pametnije je uređaj aktivirati onda kada za njegovim radom zaista postoji potreba.

Sljedeći korak nisu samo povezani, nego prilagodljivi uređaji

Daljinsko upravljanje bilo je jedan od prvih koraka razvoja pametnog doma. Novi smjer ide dalje: prema uređajima koji koriste senzore, podatke i algoritme kako bi se njihov rad automatski prilagođavao prostoru i korisniku.

Primjer su LG-jevi DUALCOOL AI Air modeli, kod kojih tehnologija može prilagođavati temperaturu, brzinu ventilatora i smjer strujanja zraka prema uvjetima u prostoru i načinu korištenja. Umjesto da korisnik tijekom dana stalno mijenja postavke, dio odluka preuzima sam uređaj.

Upravo je to važna razlika između uređaja kojim možemo upravljati putem mobitela i stvarno pametnog uređaja. Prvi čeka našu naredbu. Drugi koristi dostupne podatke kako bi smanjio potrebu za tim naredbama.

Od daljinskog upravljanja prema domu koji reagira na korisnika

Razvoj pametnog doma zato sve manje ide u smjeru dodavanja još jednog zaslona ili aplikacije, a sve više prema automatizaciji. Ideja je jednostavna: tehnologija bi trebala prepoznati kontekst i odraditi dio rutinskih zadataka bez stalne intervencije korisnika.

Na godišnjem odmoru to može značiti provjeru statusa uređaja na daljinu ili uključivanje klimatizacije prije dolaska. U svakodnevici isti princip znači prilagodbu rada uređaja navikama ukućana, bolji pregled njihove potrošnje i manje ručnog podešavanja.

Pametan dom zato nije zanimljiv samo zato što je povezan s internetom. Njegova je vrijednost u tome što informacije, upravljanje i automatizaciju spaja u jedan sustav koji korisniku daje veću kontrolu uz manje razmišljanja o samoj tehnologiji.

I upravo je to možda najbolji test koliko je neki dom doista pametan: ne koliko uređaja možemo kontrolirati telefonom, nego koliko često više uopće ne moramo razmišljati o njima.