Mnogi naši digitalni tragovi – pretrage, online kupnje, lokacije, pregledani sadržaji i drugi podaci koje svakodnevno ostavljamo iza sebe - postaju dio goleme ekonomije koja pokreće oglašavanje, razvoj umjetne inteligencije, personalizaciju usluga i donošenje poslovnih odluka. Digitalne platforme su izgradile poslovne modele vrijedne stotine milijardi dolara upravo zato što znaju više o nama nego što mi znamo o njima.

Paradoks u takvoj prilici je očit. Mi stvaramo velik dio digitalnih tragova, ali najčešće ne kontroliramo infrastrukturu, pravila i poslovne modele kojima se oni obrađuju.

Što ako se to promijeni?

U tehnološkom sektoru, zakonodavstvu i istraživačkim projektima sve se više razvijaju modeli koji korisnicima trebaju omogućiti veći nadzor nad pristupom i dijeljenjem podataka. Sve se manje govori o tome tko podatke prikuplja, a sve više o tome tko ih kontrolira, odlučuje kako će se koristiti i tko stvara najveću vrijednost iz njih.

To je područje kojim se danas bavi i Laura Bermudez, jedna od govornica ovogodišnjeg Weekend.19 festivala. Nakon karijere u PayPalu, eBayu i StubHubu, danas radi na razvoju rješenja koja pokušavaju redefinirati način na koji pojedinci upravljaju vlastitim podacima.

Prema Lauri, budućnost digitalne ekonomije neće ovisiti o prikupljanju sve većih količina podataka, nego o tome da pojedinci dobiju veću kontrolu nad informacijama koje stvaraju te mogućnost da sami odlučuju kako će se njihovi podaci koristiti i kakvu će vrijednost iz njih ostvariti.

Ideja nije samo povećati privatnost nego promijeniti odnos snaga između korisnika i digitalnih platformi.

Pitanja koja su donedavno zvučala kao znanstvena fantastika

Ako su podaci doista nova valuta, zašto ih i dalje tako lako prepuštamo drugima? Hoće li korisnici u budućnosti imati veću kontrolu nad vlastitim podacima i mogućnost odlučivanja o tome tko ih koristi, u koju svrhu i pod kojim uvjetima?

Neke od tih ideja već se testiraju u stvarnim proizvodima, pilot-projektima i novim regulatornim okvirima. Razvijaju se modeli u kojima korisnici mogu dati privremeni pristup svojim podacima, opozvati ga ili biti nagrađeni za njihovo korištenje.

Decentralizirani identiteti, osobni podatkovni spremnici, digitalni novčanici, standardizirana sučelja, a u pojedinim slučajevima i blockchain, razmatraju se kao mogući dijelovi takve infrastrukture.

Svoj dio kolača ima i umjetna inteligencija

AI sustavi postaju sve kvalitetniji upravo zahvaljujući ogromnim količinama podataka. Što su podaci kvalitetniji, to su modeli korisniji. Dakle, vrijednost naših digitalnih tragova ne opada – naprotiv, ona raste.

To bi potencijalno moglo promijeniti ili barem utjecati na način na koji funkcioniraju mediji, trgovina, zdravstvo ili financijske usluge. Umjesto ekonomije u kojoj nekoliko velikih platformi kontrolira većinu podataka, mogli bismo dobiti model u kojem pojedinci postaju aktivni sudionici tržišta podataka.

Naravno, takva budućnost nije zajamčena. Ostaju brojna otvorena pitanja – od sigurnosti do regulatornog okvira i digitalne pismenosti. No jedno je jasno, rasprava se više ne vodi samo o privatnosti.

Podaci kao nova imovina

Možda najveća promjena digitalnog doba neće biti nova društvena mreža ni još jedan AI alat, nego trenutak u kojem ćemo prestati biti samo korisnici digitalnih platformi i postati aktivni upravitelji vlastitih podataka.

Hoće li se to doista dogoditi, tek ćemo vidjeti. No jedno je sigurno – način na koji razmišljamo o podacima već se mijenja.

Kako bi mogla izgledati budućnost u kojoj podaci postaju jedan od najvrjednijih resursa digitalnog društva te kakvu će ulogu u njoj imati tehnologija, umjetna inteligencija i sami korisnici, saznajte na ovogodišnjem Weekendu.19 u Rovinju od 24. do 27. rujna. Za sve informacije, pogledajte službenu stranicu WEEKEND.19  i službene društvene mreže festivala - Facebook, Instagram, TikTok i LinkedIn, te postanite dio razgovora o tehnologiji, inovacijama i svijetu koji tek dolazi.