Norveška ozbiljno razmatra uvođenje zabrane za pametne naočale i druge nosive uređaje opremljene kamerama, nastojeći regulirati ovu kontroverznu tehnologiju usred sve glasnijih poziva na zaštitu privatnosti. Ovaj potez signalizira da bi se jedna od tehnološki najnaprednijih zemalja mogla među prvima odlučiti na konkretne korake protiv potencijalnog masovnog nadzora koji omogućuju ovakvi uređaji.

Norveška ministrica za digitalizaciju, Karianne Tung, izjavila je da vlada želi regulirati upotrebu nosivih uređaja s kamerama, poput onih koje proizvode Meta i Snap. Ovi uređaji, povezani s internetom i opremljeni kamerama koje bi uskoro mogle uključivati i tehnologiju prepoznavanja lica, izazvali su oštre kritike zagovornika građanskih sloboda.

Mnogi upozoravaju da takva tehnologija duboko zadire u privatnost pojedinca, a neki su uređaje već prozvali "perverznim naočalama", što je potaknulo i značajan otpor među potrošačima.

"Postoji jasan trend spajanja umjetne inteligencije s kamerama i mikrofonima ugrađenim u naočale, slušalice, kape i druge predmete koje koristimo u svakodnevnom životu", istaknula je Tung. "Moramo spriječiti da se ova oprema koristi za nadzor drugih ljudi na javnim mjestima."

Kako bi se pronašlo najbolje rješenje, Tung planira osnovati stručnu skupinu koja će savjetovati vladu o načinima za bolju zaštitu prava građana na privatnost. Jedna od ključnih mjera koja se razmatra jest zabrana korištenja funkcije prepoznavanja lica na drugim osobama u javnom prostoru. Vlada se, dakle, ne fokusira na potpunu zabranu samih uređaja, već na ograničavanje njihovih najinvazivnijih funkcija koje omogućuju snimanje, analizu ili identifikaciju drugih bez njihovog znanja i pristanka. Inicijativu su već pozdravili norveško tijelo za zaštitu podataka (Datatilsynet) i Vijeće potrošača, koje je čak pozvalo trgovce da privremeno obustave prodaju pametnih naočala dok se ne uspostavi jasan pravni okvir.

Globalna zabrinutost i različiti pristupi

Zabrinutost zbog pametnih naočala nije ograničena samo na Norvešku. Diljem svijeta regulatori i javnost pitaju se kako uravnotežiti tehnološke inovacije s temeljnim pravom na privatnost. U Europi se Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) priprema objaviti preporuke o ovoj temi, dok su nacionalna tijela u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Irskoj već pokrenula istrage. Njemačke vlasti čak razmatraju potpunu zabranu, tvrdeći da bi takvi uređaji mogli kršiti zakone protiv skrivenih uređaja za snimanje.

Slični se trendovi vide i izvan Europske unije. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama nošenje pametnih naočala zabranjeno je u sudnicama, a zabrane su uvele i brojne privatne tvrtke, uključujući restorane i kazališta. Na saveznoj razini u SAD-u još ne postoji sveobuhvatan zakon, ali pojedine države poduzimaju korake. Pennsylvania razmatra zakon koji bi zahtijevao jasan vizualni indikator prilikom snimanja, dok Kalifornija predlaže zabranu snimanja na mjestima gdje postoji razumno očekivanje privatnosti.

U Aziji je problem drugačije prirode. U Južnoj Koreji i Kini vlasti su morale postrožiti pravila na ispitima zbog slučajeva varanja pomoću pametnih naočala. Kineska akademija za informacijske i komunikacijske tehnologije čak je objavila dobrovoljni kodeks o privatnosti za AI naočale.