Trump ipak potpisao izvršnu naredbu o AI-ju, ali ublaženu
Nova izvršna uredba usmjerena je na jačanje kibernetičke i nacionalne sigurnosti kroz dobrovoljnu suradnju s tehnološkim sektorom, a izbjegava uvođenje obvezujućih regulatornih opterećenja
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je očekivanu, ali nedavno i odgođenu, izvršnu naredbu kojom se uspostavlja novi regulatorni okvir za kompanije koje razvijaju modele umjetne inteligencije. Naredba donosi dobrovoljni okvir s ciljem provjere snažnih novih AI modela prije njihova službenog lansiranja u javnost.
Ova mjera predstavlja jasan pokušaj administracije da preuzme čvršću kontrolu nad kibernetičkim i nacionalnim sigurnosnim prijetnjama koje proizlaze iz brzog razvoja tehnologije. Ipak, odluka da okvir ostane na dobrovoljnoj bazi sugerira kako je predsjednik, unatoč opreznijem stavu, i dalje nesklon nametanju krutih zakonskih regulativa tehnološkoj industriji – dakako, pod pritiskom iste te industrije, koja ga obilato podupire donacijama.
Sve je – dobrovoljno
Prema objavljenim smjernicama, od tehnoloških kompanija tražit će se da podijele svoje napredne modele umjetne inteligencije s vladom radi dobrovoljne analize, a to će morati učiniti do 30 dana prije planiranog puštanja u javnost. Iz Trumpove administracije ističu da će takav rani pristup omogućiti pravovremeno uočavanje sigurnosnih propusta te značajno unaprjeđenje nacionalne sigurnosti, s posebnim naglaskom na kibernetičku obranu civilnih informacijskih sustava.
Uredba je u konačnici ublažena u odnosu na ranije verzije u kojima se spekuliralo o uvođenju obveznih državnih provjera, što je bilo izazvalo negodovanje unutar tehnološkog sektora. U samom tekstu naredbe sada se eksplicitno navodi da se donesene odredbe ne mogu tumačiti kao temelj za uvođenje bilo kakvih novih obveza ili potrebe izdavanja dozvola za razvoj, objavu i distribuciju AI modela.
Na koncu, planira se olakšavanje pristupa naprednim kibernetičkim alatima i uslugama za državne agencije, lokalne vlasti te operatore kritične infrastrukture. Među njima se posebno ističu subjekti čija bi ugroženost mogla izravno utjecati na svakodnevni život građana, poput ruralnih bolnica, lokalnih banaka i regionalnih komunalnih poduzeća, koji često nemaju vlastite resurse za obranu od sofisticiranih digitalnih prijetnji.
