Northstar: francuski odgovor na američku i kinesku dominaciju u humanoidnoj robotici
Dok američke i kineske kompanije dominiraju u razvoju humanoidnih robota, pariški startup UMA priprema europsku alternativu.
Robot se zove Northstar, a iza njega stoji bivši Teslin znanstvenik Rémi Cadene, čije ime na listi investitora prati i Yann LeCun, bivši glavni AI znanstvenik Mete koji je krajem 2025. napustio kompaniju i pokrenuo vlastiti startup.
Kotači umjesto nogu
Prva verzija Northstara koju planira pariški startup UMA neće hodati na nogama nego će se kretati na kotačima, s fleksibilnim vanjskim slojem nalik radnoj odjeći. Za razliku od konkurenata koji su odmah krenuli s dvonožnim modelima, UMA je odabrala kotače kao prijelazno rješenje, čime odgađa jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova humanoidne robotike. UMA je već u razgovoru s 50 potencijalnih kupaca.
Puni imena, da li je dovoljno novaca?
Cadene je radio na Optimusu, a prije toga je vodio robotiku u Hugging Faceu. UMA je osnovana prije devet mjeseci i danas zapošljava 30 ljudi u Parizu, Londonu i Švicarskoj. Suosnivači su i Pierre Sermanet, bivši istraživač Google DeepMinda, te Simon Alibert, bivši inženjer u Hugging Faceu, dok je Rob Knight zadužen za dizajn hardvera.
U pariškom laboratoriju UMA je demonstrirala robotske ruke opremljene računalnim vidom koje razvrstavaju predmete po boji, što ilustrira mehaniku na kojoj bi trebao raditi i Northstar.
Cadene tvrdi da europsko tržište nudi povoljne uvjete za humanoidne robote zbog visokih troškova rada i demografskih trendova, odnosno starenja radne snage. Iza projekta stoje i imena poput Yanna LeCuna, francuskog poduzetnika Xaviera Niela i bivšeg vozača Formule 1 Nica Rosberga, dok financijsku podlogu čine fondovi Greycroft, Relentless, Unity Growth Fund, Red River West i Factorial. Konkurencija na europskom terenu uključuje francuski Genesis i njemački Neura Robotics.
Roboti grade robote
Cadene procjenjuje da će masovna adopcija osobne robotike biti brža od one koju je prošao pametni telefon, kojem je trebalo oko 12 godina da postane sveprisutan proizvod. Argumentira to time da bi humanoidni roboti mogli sami sebe proizvoditi i tako ubrzati vlastitu proizvodnju, a time i sniziti cijene.
